BOLESTI KOJE SU UDARILE NA DVIJE RAZLIČITE GENERACIJE

Darko Milinović za Direktno usporedio koronu i svinjsku gripu, tada je bio ministar zdravstva...

Autor

Alen Vlahović

Bivši ministar zdravstva Darko Milinović bio je na toj važnoj poziciji u jeku pandemije svinjske gripe koja je zahvatila svijet, a i Hrvatsku sredinom 2009. godine. Tada se o toj gripi znalo vrlo malo, a samo je u našoj državi zarazila više od 50 tisuća ljudi, uz 24 smrtna slučaja. 

28.03.2020. u 08:10
Ispiši članak

Pandemija svinjske ili sjevernoameričke gripe 2009. obuhvaćala je širenje zarazne bolesti ljudi uzrokovano novim sojem virusa gripe (tip A, podtip H1N1), koji su javnozdravstvene službe prvi put identificirale u ožujku 2009. Lokalni izvori zaraze nalik gripi bili su prvotno otkriveni na tri mjesta u Meksiku, ali je novi soj virusa klinički identificiran tek mjesec dana kasnije u Teksasu i Kaliforniji. Nešto kasnije, proširila se po svijetu, a zahvatila je i Hrvatsku.

Tadašnji ministar zdravstva i socijalne skrbi i aktualni Ličko-senjski župan Darko Milinović bio je u kriznoj situaciji glavni čovjek pri donošenju odluka vezanih uz cijepljenje građana protiv te bolesti kao i same preventivne zaštite. U razgovoru za portal Direktno usporedio je pojavu H1N1 i COVID-19 te naglasio da je u jeku jedne ovakve pandemije, sve ovo što se događa zapravo normalna pojava. No isto tako, današnje mjere ipak su u strožim razmjerima nego prije 10 godina. 

"Sjetimo se situacije kada je bila svinjska gripa aktualna. Tada sam ja bio ministar. Mislim da se svinjska gripa pojavila u srpnju 2009. i trajala je do studenog 2009. godine. Tada je u Hrvatskoj oboljelo čak 54.111 ljudi i imali smo 24 zabilježena smrtna ishoda. I tada je bilo određenih epidemioloških mjera, no ne u ovakvim razmjerima. Ne bi bilo loše da se sada podvuče crta i da temeljem iskustva vidimo što se tada događalo. S druge strane, danas imamo relevantne podatke da i od obične gripe u svijetu umire negdje oko pola milijuna ljudi. Stoga, vjerojatno bi u doglednoj budućnosti trebalo uvesti određene mjere te ih liberalizirati. Uostalom, vidimo da to i američki predsjednik Donald Trump postupno uvodi," rekao je Milinović.

Ipak, radi se o dvije bolesti koje su udarile na dvije različite generacije svjetske populacije. Svinjska gripa pokosila je većinom osobe mlađe od 30 godina, dok je korona virus smrtonosan za starije ljude, pogotovo one koji već imaju nekakvu vrstu bolesti. Milinović ističe i da svinjska gripa starijim ljudima može poslužiti i kao iskustvo u borbi protiv korona virusa. 

"U vrijeme svinjske gripe 2009. godine oboljele su većinom osobe mlađe od 30 godina. To nam jasno daje podatak da su se stariji ljudi već susreli s jednom vrstom epidemije pa to može poslužiti barem kao koliko toliko iskustvo odnosno da su stvorili barem nekakav imunitet koji bi mogao biti u nekim slučajevima čak i presudan", smatra sugovornik.

U Hrvatskoj je zasad obavljeno 4482 testiranja na korona virus, dosta manje kada uspoređujemo s ostalim zemljama.

"Što se tiče testiranja, moramo vjerovati stručnjacima. Moraju postojati indikacije za testiranje. Slažem se da bi svi oni koji su bili u bilo kakvom doticaju sa zaraženim pacijentima morali ići na testiranje. Čuli smo stručne analize da postoji određeni postotak zaraze korona virusom koji nemaju simptome i na to također moramo biti oprezni. Zaključno, što se tiče uzimanja briseva mislim da bi se trebali povećati, a poglavito prema zdravstvenim djelatnicima. Oni su u svakodnevnom kontaktu sa zaraženima i ne smijemo dozvoliti da nam se u zdravstvenom sustavu proširi korona virus jer to bi bilo jako loše", zaključio je Milinović u razgovoru za portal Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.