Dario Hrebak: Moderno gospodarstvo ne možemo graditi na socijalističkom, potrošenom modelu prošlog stoljeća

Dario Hrebak diplomirani je kriminalist, oženjeni otac dvoje djece. Osnovnu i srednju školu završio je u svom rodnom gradu Bjelovaru, a diplomirao je na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu. Od 2006. član je HSLS-a u kojem je bio predsjednik Mladih hrvatskih liberala i član Predsjedništva HSLS-a. Zatim je postao potpredsjednik Županijske skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, potpredsjednik HSLS-a te vijećnik Gradskog vijeća Grada Bjelovara. Danas je zamjenik predsjednika HSLS-a i predsjednik Ogranka HSLS-a u Bjelovaru te gradonačelnik svog rodnog Bjelovara. Može se reći kako je prošao modernu verziju političkog 'cursus honoruma' (hijerarhijske ljestvice po kojoj su stari Rimljani mogli napredovati u politici. op. a).

Nedavno ste u jednom intervjuu izjavili kako ste spremni preuzeti kormilo HSLS-a. Izgleda kao da postajete predsjednik HSLS-a samo zato što Darinko Kosor odlazi?

Istina je da sam rekao da ću se kandidirati za predsjednika HSLS-a, a ljudi će sami odlučiti vide li oni ideje koje nudim kao smjer kojim HSLS treba ići. No bit nije biti predsjednik ili gradonačelnik, što sam sada, nego je bit u tome da imate mogućnost provesti neke ideje. Fotelja je u mom slučaju samo sredstvo za ostvarivanje cilja, a to je da u javni prostor ponudimo zdrave i razumne ideje za razvoj Hrvatske. To da glavna stvar nije fotelja pokazao sam i na primjeru Bjelovara gdje smo vrlo jasno dali do znanja smjer i način na koji mislimo voditi grad – poticati stvaranje nove vrijednosti, stimulirati industrije poput IT-a s većom dodanom vrijednošću, a istovremeno racionalno, menadžerski upravljati procesima u gradu. Možda dolazi vrijeme da sudimo jedni druge po djelima, potezima i ponašanjima, a ne ispraznim etiketama i deklaracijama.  

Trenutno stranka preživljava s jednim mandatom u Saboru i tek jedan posto podrške. U kojem smjeru mislite odvesti HSLS i kako ćete nastupiti na sljedećim izborima, samostalno ili u nekoj koaliciji?

Činjenica je da je HSLS u prostoru koji bismo mogli nazvati centar, pa malo lijevo ili desno, a to je vrlo fragmentiran dio političkog spektra. Nekada je HSLS, inače prva osnovana stranka u Hrvatskoj, imao više od 20 zastupnika i snažno držao taj centar. Danas je problem što liberalna, centristička opcija nije dovoljno snažna, nema dovoljnu političku težinu da spriječi bujanje birokracije i zapošljavanje u državnom aparatu, a to rade i HDZ i SDP. A kamoli da pokrene ono što sigurno neće napraviti niti HDZ ni SDP, a to je da se redizajnira kompletni sustav javne uprave i lokalne samouprave koji je ogromna kočnica u poticanju rasta i razvoja. 

Županije možemo odmah ukinuti, a da standard javne usluge prema građanima ili ostane isti ili se poboljša. Ali za to nema političke volje, to je aparat koji su HDZ i SDP posložili prema svojim potrebama, a to plaćaju građani. 

Osobno, sklon sam uvjerenju da ako se samostalno ne možemo izboriti za mandat, možda niti ne trebamo biti u političkoj areni. No o tome još nismo razgovarali na tijelima stranke, tako da je ovo samo moj osobni stav. 

HSLS se pokazao kao korektiv u vladajućoj koaliciji. Nekoliko puta ste glasovali i usprotivili se prijedlozima zakona. Takvo nešto nije bilo često viđeno u Saboru, a ni od HSLS-a koji je u posljednjih nekoliko godina u javnosti percipiran kao trgovačka stranka. Je li to novo lice HSLS-a?

Iako danas HSLS više nije stranka koja trguje foteljama, to je dio negativnog imidža koji se veže uz HSLS, to je dio nasljeđa koji je posljedica nekih prijašnjih vremena kada smo prije izbora govorili o sadržaju, a poslije izbora o podjeli fotelja. Pripadam novoj generaciji političara i isto sam tako kritičan prema vremenima kada je HSLS bio nedosljedan, usmjeren na fotelje, ali danas to nije takva stranka. Da je takva, ne bih više bio član HSLS-a.

Želim to pokazati i svojim primjerom, kada smo osvojili vlast u Bjelovaru, mnogi su očekivali da ćemo sada i mi kao i ostali početi zapošljavati svoj stranačke kolege. Učinili smo sasvim suprotno, zabranili smo zapošljavanja u gradskoj upravi, ali ne zbog danas nažalost modernih populističkih pobuda nego jer smo shvatili da je preglomazna javna uprava. S druge strane, sve ono što smo obećali prije izbora građanima smo ispunili gotovo sve u prvoj godini mandata. U politici je teško ostati vjerodostojan, ali građani to najviše cijene.

Hoćete li imati snage promijeniti HSLS iz korijena s obzirom na to da ne vide svi liberalizam poput Vas u HSLS-u?

Prvo sigurno treba reći da Hrvatska nema tradiciju liberalizma, a drugo da u javnom prostoru vlada poprilična zbrka u pojmovima – što je liberalno, što je progresivno, što je konzervativno. Dapače, upravo se liberalizam našao kao meta mnogih koji ga pogrešno etiketiraju i čini mi je pred nama vrijeme da jasno pokažemo što je to liberalizam kao svjetonazor usmjeren većoj slobodi svakog pojedinca i koji se, suprotno od HDZ-a i SDP-a, zalaže za efikasniji državni aparat koji služi građanima. 

Osobno se doživljavam klasičnim liberalom njemačke tradicije, uzor mi je njemački FDP kao stranka, ne negiram potrebu za državnim aparatom i javnim uslugama, ali ne ovakvim kakav danas imamo – zastario, glomazan i trom, krivo usmjeren državni aparat koji koči razvoj i rast. Ne možemo graditi moderno gospodarstvo 21. stoljeća na starom, potrošenom, socijalističkom, birokratskom modelu iz prošlog stoljeća.

U tome svi gubimo osim male interesne skupine koja svoju moć crpi iz velikog državnog aparata i petljanjem države u sve aspekte života. Na nama je da ponudimo, a građani će odabrati kakvu Hrvatsku žele. Imamo Hrvatsku, sad je vrijeme da odlučimo kakvu hoćemo. 

U javnost često istupate s dosta nepopularnim mjerama i izjavama kakve nismo navikli slušati od jednog političara. Pogotovo na lokalnoj razini. Često su ti stavovi oprečni sa stavovima vaših koalicijskih partnera. Mislite li da bi do moglo dovesti do udaljavanja od koalicije?

Prije bih te mjere nazvao zdravorazumskima nego nepopularnima, ali ako je popularnost glavni i jedini kriterij vrednovanja političara – ne piše nam se dobro. Upravljati gradom, državom, institucijom nije izbor za najljepše i najpopularnije, nego nekad treba povući poteze koji možda nisu popularni, ali su usmjereni boljitku.

Maksimalno smo skinuli namete i poreze u sklopu gradskog modela poticanja investicija 'tax free model' da potaknemo i olakšamo investicije jer od poluprazne poduzetničke zone nitko nema koristi. Uvodimo red i u socijalne programe jer nije upitno da ćemo pomoći svima onima koji si ne mogu pomoći sami, i to je naša odgovornost kao društva, ali neodgovorno je staviti u isti položaj radnice koje rade u noćnoj smjeni i stimulirati one koji mogu raditi, ali ne žele. Ne vidim ništa nepopularno u tome, kao niti u privlačenju IT industrije ili snižavanju cijena vrtića.

U pragmatičnom smislu moramo kao HSLS biti pošteni i reći da smo s jednim mandatom dobili što smo tražili, a to je porezno rasterećenje. Na stranu sad to da bi to moglo biti i brže i više. Ali s jednim mandatom napravili smo puno i ako je to jedina stvar koju ćemo napraviti do kraja mandata. Da imamo deset samostalno izborenih mandata, vjerujte, stvari bi bitno drugačije izgledale. 

Kakav je Vaš pogled na prijedloge porezne reformu, reforme zdravstvenog te mirovinskog sustava?

U nekoliko sam navrata pohvalio smjer porezne reforme, ukidanje nameta, smanjivanje stopa, iako  mislim da to treba biti i više i brže. No nije smanjivanje poreza jedina mjera koja će riješiti sve probleme, nego aparat treba učiniti prohodnijim, efikasnijim, bržim. Država se treba početi baviti svojim poslom, a to je da stvara uvjete za poduzetništvo i olakšava pokretanje inicijative, a ne se petljati tamo gdje joj nije mjesto, u gospodarstvo i privatne živote ljudi. 

Hrvatska treba redizajn, kako razmišljanja tako i cijelog sustava državnog aparata, njegove organizacije i javnih servisa. Fokus toga treba biti bolji servis za građane, a ne boljitak birokratskog sustava. Treba istisnuti do kraja te ostatke socijalističkog načina razmišljanja u kojem je država centar svega.

Danas imamo zdravstvo koje nije usmjereno na pacijenta, obrazovanje koje nije usmjereno na učenike i studente, državni aparat koji nije usmjeren na građane i bolji javni servis, tako da ne vjerujem da parcijalne reforme i krpanje lošeg sustava mogu donijeti nešto dobro. Jer mi kasnimo i zaostajemo za zemljama u okruženju, a što više kasnimo bit će teže uloviti korak. 

Bjelovar pod Vašim vodstvom polako ukida administraciju, izlazi u susret poduzetnicima. Na jedan način postao je svjetionik liberalnog upravljanja u Hrvatskoj. Što dalje planirate napraviti u Bjelovaru?

Zapravo, nema puno iznenađenja, smjer smo jasno zacrtali krenuvši od sebe. Digitalizacija procesa u gradu, skidanje nameta i poreza, povećanje kvalitete usluga, ulaganja u obrazovanje i našu djecu, investicije u prekvalifikacije i otvaranje mogućnosti za građane… 

Jedna od važnih stvari koje radimo i koje su dugoročno važne je promjena strukture gospodarstva prema industrijama koje donose više novostvorene vrijednosti. Ne samo da privlačimo IT industriju, nego i ulažemo u obrazovanje, pa tako i stvaramo kadrove u sklopu studija računarstva u Bjelovaru kako bi se industrija mogla razvijati i rasti. To nije kratkoročni proces, ali više nema sumnje da on ide i trendovi su dobri.  

Želimo pokazati da cijenimo rad i inicijativu i to ćemo honorirati na sve načine. Naravno da transformiramo birokratski sustav jer nije realno da ćemo s birokratskim sustavom prošlog stoljeća graditi dinamično gospodarstvo 21. stoljeća. 

Tko misli da su to nepopularne stvari i mjere, jednostavno neće glasati za nas. Ali iskreno se nadam da djelima i ponašanjem jasno pokazujemo da je to smjer koji jedini daje nadu u bolji život, a vjerujem da se stvara i kritična masa ljudi koja to uviđa. Mnogi stariji kolege mi govore da ću tako izgubiti sljedeće izbore, ali uvjeren sam da građani cijene to što radimo, a kada bih stvarno gledao na poziciju gradonačelnika kao sinekuru, vjerojatno bih se i sam bojao i grebao za drugi mandat.

No to nije moj cilj, to nije ono što želim. Želim pokazati da se može uspjeti drugačijom politikom voditi grad na korist građana.

Hrvatska treba redizajn, a to ne mogu napraviti niti SDP niti HDZ. Tu vidim ulogu HSLS-a kao građanske, središnje opcije koja može ponuditi zdravu ideju razvoja i rasta i koja može biti kočnica svim ekstremima, na bilo kojoj se strani nalazili.