Đapić za Direktno: Hrvatska je prečesto kolateralna žrtva raznih izama - fašizma, nacizma, komunizma, a sada i lažnog ekumenizma

Podsjetimo, papa Franjo je, vraćajući se iz trodnevnog posjeta Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji u avionu razgovarao s novinarima. Tom je prigodom HRT-ova dopisnika Silvija Tomaševića zanimalo papino mišljenje o proglašenju Alojzija Stepinca svetim.

"Stepinac je bio krepostan čovjek, stoga ga je Crkva proglasila blaženim. No u određenom trenutku u procesu kanonizacije postoje nejasne točke, povijesne točke. Molio sam se, promišljao sam to, tražio sam savjete i vidio da trebam zatražiti pomoć Irineja. On je velik patrijarh. Irinej je pomogao, napravili smo zajedničko povijesno povjerenstvo i surađivali smo. I Irineju i meni jedini je interes istina. I da ne pogriješimo. Čemu bi služilo proglašenje sveca ako tu istina nije jasna? Nikomu to ne bi služilo", izjavio je papa Franjo.

Upravo je ta izjava izazvala mnoštvo reakcija, ali i ogorčenosti među vjernicima, čak i ne samo među njima.

Je li papa time zapravo odgodio dugoočekivani proces Stepinčeve kanonizacije? Ili jednostavno želi imati apsolutno sve dostupne informacije prije negoli stavi svoj potpis na taj akt? I je li uopće patrijarh Irinej prava osoba za takvu ''konzultaciju''?

O tome smo razgovarali s predsjednikom stranke DESNO, ali i deklariranim vjernikom, Antom Đapićem, koji ne krije nezadovoljstvo ovom izjavom, ali poziva i na razum i ''spuštanje lopte''.

''Podsjećam da sam bio prvi političar koji je javno reagirao kada je formirana Mješovita komisija hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca prije nekoliko godina, jer sam osjetio opasnost, a već je pokrenuza kauza za proglašenje Stepinca svecem. Sada to izlazi iz teološkog područja i ulazi u političko.

No, ono što je nepobitna činjenica jest da je blaženi kardinal Stepinac proganjan i postao je mučenik zbog svojega čvrstog stava i ostajanja uz Svetu Stolicu. Naime, njegov glavni krimen nije bio taj što je bio zagrebački nadbiskup, već upravo to što nije htio prekinuti veze sa Svetom Stolicom! Dakle, ako je itko mučenik zbog Svete Stolice, onda je to upravo blaženi kardinal Stepinac i nedopustiva je licitacija njegovim imenom i djelom!'', kategoričan je Đapić.

Kaže da je već formiranje te Mješovite komisije sastavljene od predstavnika Katoličke i Pravoslavne crkve bila presedan koji je upozoravao na ''zaokret vatikanske politike prema Hrvatskoj'' i dodaje: ''Ne znam kome nije upalo u oči da papa Franjo, kada je bio u posjetu Sarajevu, 2015. godine, na svetoj misi nije ni jednom rječju spomenuo hrvatski narod u BiH koji ga je oduševljeno dočekao! ''.

Franjina izjava - velika uvreda hrvatskim biskupima

Uvjeren je da je izjava pape Franje o tome da se zbog Stepinca morao konzultirati s patrijarhom Irinejem, ''kojega papa smatra, kako kaže, velikim patrijarhom', zapravo - uvreda hrvatskim biskupima koji su svojim pismom Irineju od 18. studenog 2018. godine snažno, hrabro i jasno upozorili na njegovo ponašanje, kao i ponašanje Srpske pravoslavne crkve prema Katoličkoj crkvi i hrvatskom narodu. Jer, Franjino iskazivanje vjere u istinitost Irinejevog postupanja prema kardinalu Stepincu, a ignorirajući stavove hrvatskih biskupa i kardinala, govori o problemu koji će hrvatski biskupi morati rješavati''.

Također podsjeća i da je povijesna činjenica kako su hrvatski narod i Sveta Stolica te papinstvo čvrsto povezani. ''To nam daje za pravo, a hrvatskom katoličkom vodstvu i obvezu na ozbiljno reagiranje i upozorenje kako Irinej nikada i nikako ne može biti adresa s koje će se raspravljati o svetosti hrvatskih svetaca. Očito je da nakon pape Poljaka i Nijemca, koji su itekako valorizirali i cijenili doprinos hrvatskog naroda i Katoličke crkve, danas imamo drugačiju politiku Vatikana prema Katoličkoj crkvi u Hrvatsa i Hrvatskoj. No, to je i prilika da se naša crkva 'resetira' i presloži te iziđe iz sigurnosti katedrala i kao blaženi Stepinac obrati svoj narod te da se izbori i za svoj status unutar Katoličke crkve'', smatra Anto Đapić.

Zašto ne provesti ova dva prijedloga?

Dodaje i sljedeće:

''Ne treba stvar dramatizirati, već s alatima i instrumentima koji su mjesnoj crkvi na raspolaganju, osnaži hrvatski narod, primjerice, kroz dva prijedloga. Prvi je da se proglasi godina blaženog Stepinca, obilježavanjem misama, molitvama, ali i naukom o njegovom životu i djelu, kako bi mlade generacije znale za veličinu ovog istinskog sveca. I drugo - iz ove je perspektive vidljivo da je zabrana održavanja mise hrvatskim biskupima na Bleiburgu dio istog ovog problema''.     

Đapić drži i kako je sada jedinstvena prilika biskupskim konferencijama Hrvatske i BiH za preuzimanje odgovornosti i vodstvo, obilježavanjem bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda namjenskim misama i to već ove, 2019. godine, u svim crkvama u Hrvatskoj i BiH. ''Tako bi se uz nazočnost milijuna hrvatskih vjernika pokazala i volja hrvatskog naroda i po ovom pitanju, kada već službena politika bježi od toga kao vrag od tamjana''.

I na kraju, na naš upit što smatra da je razlog koji je ponukao papu Franju na navedenu izjavu, predsjednik stranke DESNO odgovara:

''Najvjerojatnije je riječ o tome da je ovakav papin stav oko Stepinca i suradnja s patrijarhom Irinejem njegova politika ekumenizma, koja je dovela i do tragikomične scene u Bugarskoj i poniženja pape od strane bugarske Pravoslavne crkve. Ne želim ulaziti u papine poteze, ali jasno moramo poručiti da je Hrvatska prečesto bila kolateralna žrtva raznih izama - fašizma, nacizma, komunizma pa ne želimo biti ni kolaterala lažnog ekumenizma''.