Referendum o manjinama

Đapić ozbiljno ruši Pupovca: Imamo podršku stranaka u parlamentu

Autor

Direktno.hr

Nakon što se u javnosti počelo spekulirati o organizaciji novoga referenduma koji bi izmjenama Izbornog zakona Republike Hrvatske osigurao da se manjinski saborski zastupnici prestanu birati na posebnim listama, o toj smo inicijativi porazgovarali s njezinim inicijatorom, Antom Đapićem, političarem i bivšim predsjednikom Hrvatske stranke prava.

19.09.2017. u 22:30
Ispiši članak

Prvo pitanje koje smo postavili našem sugovorniku tiče se ustavnosti prijedloga izmjene Izbornog zakona. Je li referendumsko pitanje već formulirano?

"Pitanje još nije dokraja definirano jer se upravo konzultiramo s ustavnopravnim stručnjacima", odgovorio je Anto Đapić, "budući da ne želimo nekom nejasnom definicijom dovesti cijeli projekt u pitanje".

No, dodaje, referendumsko bi pitanje po svoj prilici glasilo ovako: "Jeste li za to da se izbor zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru provodi po općem biračkom pravu, kao i za sve ostale hrvatske građane?", rekao nam je Đapić, i nastavio:

"To bi u praksi značilo da predstavnici nacionalnih manjina budu na nacionalnim listama drugih stranaka, recimo SDP-a i HDZ-a, i da provode politiku tih stranaka, a ne da manjinski zastupnici, birani po posebnom statusu, provode politiku protivnu hrvatskim interesima".

Pozadina cijele ove inicijative leži u činjenici da je status manjina u Hrvatskom saboru definiran lex specialisom, odnosno posebnim zakonom po kojemu je predstavnicima nacionalnih manjina bez obzira na broj glasova zajamčeno osam saborskih mandata, objašnjava Đapić.

"Oni nemaju legitimiteta s tih tisuću ili dvije tisuće glasova koliko im je potrebno da bi postali zastupnici, a onda utječu na usvajanje proračuna i sastavljanje hrvatske Vlade", dodaje.

Takvo što je posve neprimjereno demokracijama Europske unije, smatra Đapić.

"U Europskoj uniji nema ničeg sličnog, nema takvog zakona", naglašava naš sugovornik. "Kod nas su Izborni zakon i općenito prava manjina definirani  kao zbroj svih mogućih želja koje su se pojavljivale u procesu stvaranja hrvatske države, pa onda i raznoraznih ucjena, pa zahtjeva, i na kraju smo došli do stanja kakvo je sada".

Umjesto definiranja zakonskog okvira po kojemu bi zastupnici manjina imali mogućnost voditi računa o kulturnoj autonomiji pripadnika svojega naroda, predstavnici srpske, talijanske i drugih manjina već se više od 15 godina upliću u najsloženije političke teme i bave problemima koji nisu u domeni nacionalnih manjina u Hrvatskoj, nego zadiru u probleme cjelokupnoga hrvatskog društva, tvrdi Đapić.

"Zastupnici manjina se obično ponašaju kao da su članovi ljevičarskih stranaka", dodaje Đapić, ističući kako "oni ne dobivaju glasove kao ljevičari", već kao nacionalne manjine. To im omogućava ucjenjivanje drugih političkih protagonista, drži naš sugovornik, podcrtavajući kako su nedavni događaji oko ploče HOS-a u Jasenovcu bili glavni okidač za ovu inicijativu.

"No to nije nova ideja, o tome se razgovara otkad je taj zakon stupio na snagu. Pupovac i Furio Radi testiraju hrvatsku politiku do kraja. Budući da je nacionalna hrvatska politika sterilna, nema relevantne stranačke snage koja to može pokrenuti, a desni aktivizam je jedini koji može nešto promijeniti", zaključuje Đapić.

Suradnja s udrugom U ime obitelji i drugim političkim opcijama?

Na naš upit jesu li medijski napisi o suradnji s udrugom U ime obitelji po ovome pitanju puka nagađanja, ili ipak postoji mogućnost za suradnju, Đapić odgovara:

"Mogućnost za suradnju uvijek postoji. Mi još nismo imali izravnih kontakata, a ovu inicijativu smo pokrenuli preko Saveza udruga dragovoljaca HOS-a i prvom redu se oslanjamo na braniteljsku populaciju i udruge. Brojni razgovori su u tijeku. Naravno da smo spremni razgovarati s udrugom U ime obitelji, koja ima iskustva s referendumom o braku kao zajednici muškarca i žene..."

Međutim, drži Đapić, treba iznaći način "da se vodoravno organiziramo, a ne okomito", što bi značilo da se potrebno "konačno lišiti tih natjecanja o tome tko je više, a tko manje zaslužan" i okupiti oko takvih dobrih ideja "intelektualce, onaj dio medija koji to želi podupirati, do pravnika i političara".

"Ne bih centralizirao ovaj projekt", kaže Đapić, "jer teško je okupiti više od 400 000 potpisa. Vrlo je važno da se putem interneta i društvenih mreža okupi što širi krug ljudi i da to bude pokret hrvatskog naroda, a ne Ante Đapića ili Željke Markić ili nekoga pojedinca".

Budući da, tvrdi Đapić, "hrvatska vanjska i unutarnja politika ne postoje", ovime možemo vratiti dostojanstvo hrvatskoj politici i "pokazati da ona nije mrtva".

Na naše pitanje misli da ova inicijativa može pridobiti pristaše i iz vladajućih stranaka, Đapić odgovara kako misli da je to moguće.

"Mi već održavamo neke neslužbene kontakte. I neke parlamentarne stranke će nas podržati", ističe, naglašavajući da zasad još uvijek ne može govoriti o imenima.

No nema potrebe previše brzati, mišljenja je Đapić.

"Ne smijemo sutra krenuti s prikupljanjem potpisa, jer ih onda moramo prikupiti u idućih 14 dana. Prvo moramo napraviti organizaciju i vidjeti tko će se sve priključiti i uključiti. Ne mislimo da je to samo naša inicijativa", kaže Đapić, i dodaje da je i udruga U ime obitelji dobrodošla ako ima slična viđenja.

Ali projekt ne treba širiti, smatra. "Ne smijemo ići u širinu ili u detalje. Jasno je što mi želimo - poziciju izbora nacionalnih manjina staviti u realne okvire koji odgovaraju hrvatskom društvu, odnosno da ne mogu više Pupovac i slični likovi određivati gdje će biti ploče hrvatskih branitelja; danas HOS-a, sutra možda Tigrova ili nečega trećeg", dodaje.

"Vrijeme je da se hrvatsko društvo probudi", kaže naš sugovornik, "i da hrvatski narod putem referenduma definira ono što politika nije bila u stanju".

Bivši predsjednik HSP-a podsjeća kako je sada, za razliku od referenduma za ulazak u Europsku uniju, za uspjeh referenduma potreban izlazak "50 posto plus jedne osobe".

"Ja se unaprijed odričem bilo kakve frontmenske pozicije", zaključuje, "samo da se uspijemo organizirati, a za to je potreban angažman velikog broja ljudi, da referendum dođe pred hrvatski narod, i onda ne sumnjamo u rezultat".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.