za hrt

Danski producenti spornog filma o Dvoru odgovorili na 12 ključnih pitanja

Autor

Direktno.hr

Danski producenti filma „15 minuta – Masakr u Dvoru“ odgovorili su na pitanja HRT-a o 12 spornih detalja u filmu.
05.03.2016. u 10:40
Ispiši članak

1. Zbog čega u filmu nije naglašeno da je general Novaković osuđeni ratni zločinac kojeg je hrvatski sud osudio na dvadeset godina zatvora jer je u razdoblju od 1991. do 1994. učestalo granatirao više dalmatinskih gradova i sela, pri čemu je poginulo ili ranjeno mnogo hrvatskih građana? U vrijeme snimanja filma za njim je bila raspisana Interpolova tjeralica.

Rat u bivšoj Jugoslaviji obuhvaća širok spektar događaja. Naš se film fokusira samo na ono što se događalo 8. kolovoza 1995., kad se dogodio masakr u školi u Dvoru, odnosno na one događaje koji su imali izravan utjecaj na našeg glavnog aktera u odnosu na masakr. U tom kontekstu za nas je bilo od presudne važnosti da razgovaramo sa zapovjednicima vojnih skupina na tom području. Što su ti ljudi učinili prije ili poslije ovog incidenta pripada nekom drugom filmu budući da je nemoguće u jedan sat filma uključiti sve događaje. Mi smo svjesni da je Novaković osuđen u odsutnosti u Hrvatskoj i shvaćamo potrebu da se to spomene. To je ispravljeno i sada je u filmu.

2. Zašto u filmu nije spomenuto da je general Novaković na dan masakra, spašavajući opremu svoje vojske, tenkovima pregazio izbjegličku kolonu vlastitog naroda?

Pogledaj odgovor na prvo pitanje.

3. Zašto nije spomenuto da su, prema UN-ovim izvještajima, generalove snage tih dana otele nekoliko danskih vojnika koje su se u bitkama koristili kao ljudski štit? U izvještaju o masakru spominje se sličan ljudski štit.

Pogledaj odgovor na prvo pitanje.

4. Zbog čega je Novaković predstavljen kao zapovjednik srpske vojske u Dvoru, dok je zapravo bio zapovjednik cijelog sektora Banovine i šire, te sudjelovao na pregovorima u Ženevi neposredno prije Oluje? Zbog čega je Bruno Čavić predstavljen kao general Hrvatske vojske, iako je umirovljen kao pukovnik?

Pogledaj odgovor na prvo pitanje.

5. Zbog čega se Novakoviću u odjavi filma odaje zahvala?

Uobičajeno je zahvaliti svim sudionicima za sudjelovanje u filmu. Kako bilo, pogriješili smo što smo njegovo ime spomenuli dvaput u odjavi. Kao što možete vidjeti, u novoj verziji odjavne špice to smo ispravili.

6. Zašto se u filmu ne koristi opsežna knjižna građa dostupna iz srpskih izvora koja detaljno opisuje događaje u Dvoru i oko njega prije, za vrijeme i nakon masakra?

Za vrijeme petogodišnjeg istraživanja za potrebe ovog filma istražili smo opsežnu količinu materijala, pisanog i verbalnog. Dodatno, također smo istražili veliku količinu internih UN-ovih materijala koji još nisu javni.

7. Zašto se u filmu ne koriste službena UN-ova izvješća danskih mirovnih snaga, kao i brojni drugi izvještaji raznih međunardonih institucija, ali i članci objavljeni u New York Timesu i Independentu koji opisuju masakr u Dvoru?

Spomenuti izvori bili su dio našeg istraživanja.

8. Zašto se nigdje ne spominje da su u Dvoru u vrijeme zločina bile Crvene beretke Milorada Ulemeka Legije?

Prema našim izvorima spomenuta jedinica nije bila u blizini škole u kojoj se dogodio masakr osmog kolovoza 1995.

9. Zašto se u filmu nije razgovaralo s fotografom Patrikom Mačekom i novinarom Večernjeg lista Željkom Grgorinovićem? Zašto se nije razgovaralo sa Žarkom Puhovskim, koji je bio čelni čovjek Hrvatskoga helsinškog odbora i bio dobro obaviješten o masakru?

Pogledaj odgovor na šesto pitanje. Također, treba spomenuti da smo 2011. razgovarali s Mesekom koji je zanijekao da zna ikakvu relevantnu informaciju o slučaju.

10. Zašto je jedini hrvatski predstavnik u filmu, pukovnik Bruno Čavić pogrešno potpisan, i zašto mu je jedinom rečeno da na snimanje dođe u uniformi?

Oba zapovjednika zamoljena su da prilikom snimanja obuku odore. Međutim, pokazalo se da Novaković više nema odoru.

11. Zbog čega se u ključnom momentu, koji pokazuje kako maskirani vojnici bez oznaka u različitim odorama prilaze školi neposredno prije masakra, u filmu potpisuje da je riječ o Hrvatskoj vojsci iako nitko od danskih vojnika to nijedanput ne izjavljuje, a taj se podatak ne navodi ni u jednom službenom dokumentu?

To je netočno. Danski su vojnici prepoznali vojnike na snimci kao hrvatske vojnike. To je očito, kako na snimkama, tako i iz ratnih dnevnika satnika Jurgena Kolda.

12. Zbog čega je film sedam dana nakon svjetske premijere na Sarajevo Film Festivalu, gdje je prikazan u istom programu koji opisuje zločine u Srebrenici, prikazan na RTS-u? Koliko je RTS platio emitiranje?

Naš hrvatski koproducent bio je u kontaktu s Hrvatskom televizijom više puta i nadao se da će se film najprije prikazati u Hrvatskoj. Također, s HRT-om smo bili u kontaktu od početka do kraja produkcije. Namjeravali smo prikazati film na ZagrebDoxu, ali film nije završen na vrijeme.

Sljedeći veliki festival u regiji bio je Sarajevo Film Festival gdje je film prikazan u posebnom programu nazvanom: „1995.-2015., suočavanje s prošlošću“, posvećenom nestalim osobama. Četiri dokumentarca u tom programu fokusirala su se na Srebrenicu kroz priče o osobama koje su preživjele genocid postavljajući pitanja o životu, ratu, oprostu, prihvaćajući ljudsku patnju i teret gubitaka. Ostali dokumentarci u tom programu, uz naš film, uključuju filmove poput „Diplomata“, priče o Richardu Holbrookeu i američkoj vanjskoj u unutarnjoj politici, istražujući događaje u Vijetnamu, Bosni i Hercegovini, Afganistanu i Kosovu, između ostalih.

Što se tiče toga koliko je Radio-televizija Srbija platila za emitiranje, u skladu s koprodukcijskim ugovorom između Final cut for real i Nukleus filma, ta je producentska tvrtka odgovorna za finaciranje i distribuciju na području bivše Jugoslavije temeljem čega ima ekskluzivna prava na uporabu i distribuciju na tom području kao i na prihode. Stoga pitanje ne bi trebalo biti upućeno nama, danskim producentima, nego hrvatskom koproducentu Nukleus filmu,
piše HRT.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.