Danijel Kotlar: Bitno je da velikosrpske snage nisu uspjele opet okupirati položaje, to bi bio politički i moralni poraz Hrvatske

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno pokušali dignuti u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada "Pauci", taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a. 

O toj jednoj od najvažnijih VRO akcija koja je omogućila kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata, razgovarali smo s ratnim zapovjednikom 7. domobranske pukovnije i 113. šibenske brigade Danijelom Kotlarom.

Naš sugovornik u Domovinski rat otišao je kao dobrovoljac. U ratu je prošao sve dužnosti, od vojnika do ratnog zapovjednika zadarske 7. domobranske pukovnije i 5. sektora obrane na masleničkoj bojišnici. U operacijama Oluja i Maestral bio je ratni zapovjednik 113. šibenske brigade. Odlikovan je s deset vojnih odličja i dobitnik je Grba grada Zadra za obranu Grada i RH. Završio je najviše vojne škole; zapovjedno-stožernu školu Blago Zadro u Zagrebu, druga je generacija ratne Škole Ban Josip Jelačić, a završio je i temeljni tečaj za padobranca gardijsko-desetnog pješaštva u Šepurinama i počasni je padobranac američke vojske. Bio je zapovjednik Učilišta kopnene vojske Petar Zrinski.

"Nakon Sarajevskog primirja i prihvaćanja Vanceovog plana oko mirne reintegracije okupiranog područja, tijekom 1992. godine počele su borbene akcije u BiH te je Južno bojište postalo veoma aktivno. Tada je donesena odluka, s obzirom na to da je Hrvatska bila podijeljena na sjever i jug jer je Novsko ždrilo bilo okupirano, tako da je jedina okupacija bila preko otoka Paga. Donesena je odluka da se taj dio oslobodi kako bi se povezao sjever i jug Hrvatske", podsjetio je brigadir Kotlar i dodao kako je akcija imala za cilj osloboditi ključne točke: zračnu luku Zemunik, Novsko ždrilo i širu okolicu Zadra koji je onda trpio strašne topničke udare i bombardiranja. 

Dodao je i kako je Maslenica jako bitna jer je tada po prvi put Hrvatska vojska pokazala da je u stanju vojnom silom osloboditi okupirana područja ako se ne budu provodili potpisani međunarodni sporazumi jer Unprofor nije upio ispuniti zadaću koju je dobio od Ujedinjenih naroda, a koja se tiče mirne reintegracije jer su oni bili raspoređeni po tzv 'ping zonama'. 

Naš sugovornik podsjetio je da je operacija Maslenica pod kodnim nazivom 'Gusar' krenula 22. siječnja i kako je napadajni dio trajao do 27 siječnja. "Tada su pod pritiskom međunarodne zajednice završena borbena djelovanja i zaustavljeno je napredovanje Hrvatske vojske. Tada smo morali zauzeti određene položaje, a u jednom dijelu su ti položaji bili čak i taktički nepovoljni, ali bili su takvi kakvi su bili. Tada je došlo i do pregrupiranja četničkih i velikosrpskih snaga koji su dovukli svoje najelitnije postrojbe koje su imali. Arkanovce iz Srbije, Vukove iz tzv. Republike Srpske, tu je djelovao i kapetan Dragan. Dakle, oni su na ovaj pravac preusmjerili svoje najbolje postrojbe koje su imali kako iz Srbije tako i iz okupiranih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine kako bi vratili izgubljene položaje", rekao je ratni zapovjednik Kotlar. 

Brigadir Kotlar je podsjetio kako su u operaciji Maslenica sudjelovale skoro sve gardijske brigade (2,3,4,5,7 i 9 gardijska brigada) koje su mijenjale jedna drugu u taktičkim grupama kako bi spriječile mogući kontraudar na nekim drugim pravcima, kao i specijalne postrojbe stožera oružanih snaga i specijalne postrojbe policije na Velebitu. "U operaciji Maslenica dogodilo se više krvavih okršaja, jako brutalnih, ali ono što je najbitnije je to da uz sve što su velikosrpske snage pokušale nisu uspjele ponovno okupirati položaje koje smo mi oslobodili. Da su u tome uspjeli bio bi to i politički i moralni poraz Hrvatske jer to je bila naša prva operacija koju smo sami pokrenuli upravo kako bi dokazali da smo sposobni sami osloboditi okupirana područja", rekao je naš sugovornik. 

"Operacija Maslenica bila je prekretnica u Domovinskom ratu u kojoj je naš politički vrh dobio jaki argument i pokazao međunarodnoj zajednici da Hrvatska posjeduje i vojnu silu s kojom je sposobna oslobađati svoj teritorij, ali i da ćemo poštovati međunarodne dogovore oko mirne reintegracije", rekao je naš sugovornik. 

Bobetko i Gotovina cijelo vrijeme imali kontrolu nad terenom

Podsjetio je kako su načelnik stožera Janko Bobetko i njegov operativni zapovjednik na terenu general Ante Gotovina cijelo vrijeme imali kontrolu nad terenom, posjećivali ga i nadzirali operaciju kako tijekom same operacije Malenica, ali i na kasnijem Masleničkom bojištu. 

"Naša postrojba bila je raspoređena duž cijele crte obrane jer su druge postrojbe dolazile i odlazile. Zato su im moji, domaći ljudi bili jako bitni za orijentaciju. Sjećam se kako je jednom zračnom desantu iz helikoptera na teren bilo izbačeno nekoliko postrojbi koje nisu znali gdje su minska polja i odakle prijete napadi, e tu su jako bili bitni moji. Tijekom cijele operacije bilo jako puno teških dana, napada i obrana i teško mi je izdvojiti jedan ili dva upečatljiva događaja", kaže nam naš sugovornik, ali napominje: "Za svaki pedalj zemlje smo se morali mukotrpno boriti s neprijateljem. Glavni okršaj bio je u Kašiću gdje su poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne Kobre iz sastava 3. gardijske brigade Kune. Prvog veljače srpske snage krenule su u jaki protunapad, da su se u jednom trenutku vojske posve izmiješale. Teren je bio jako neprohodan, bez jasnog pregleda i u trenutcima nismo znali jesu to naši ili njihovi, pa nisi znao hoćeš otvoriti vatru ili ne. Tek kad bi prišli na par metara, kad se mogla oznaka jasno vidjeti, tek smo onda otvarali vatru", prisjetio se naš sugovornik i dodaje to je doslovno bila borba 'prsa o prsa'. 

Podsjetio je kako je od tog 1. veljače pa do 7./8. veljače protunapad srpskih snaga bio izuzetno brutalan i da je bilo jako puno poginulih. "Naši momci se nisu uspijevali odmoriti ni na nekoliko sati i skloniti od borbe", dodao je. 

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

"Ni u jednom trenutku naše snage nisu imale brojčanu prednost. Naših vojnika bilo je 3960, a sa suprotne snage već prvog dana akcije 4400 vojnika. Akcija Maslenica bila je vojno gledajući neuobičajena s obzirom na to da je svako planiranje moralo voditi tri na prema jedan i faktor iznenađenja je bio jako važan i ključan u tom trenutku, kao i odlučnost da se zadaća obavi", zaključio je brigadir Danijel Kotlar za Direktno.