Današnji dan jedan je od najbitnijih u povijesti Hrvatske: Sjećate li se tog 22. travnja?

U suvremenu Hrvatsku, nakon desetljeća komunizma, službeno se vratilo višestranačje kada je osam političkih stranaka 5. veljače 1990. godine dobilo službeno rješenje o registraciji. Rješenja je predstavnicima stranaka predao republički sekretar za pravosuđe Ivan Fumić.

Tada su registrirani: Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski socijalno-liberalni savez, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Hrvatska kršćansko-demokratska stranka, Radikalno udruženje za sjedinjenje s Europom, Hrvatska demokratska stranka, kao i dotad postojeće organizacije - Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske i Savez komunista Hrvatske.

Sve to bilo je posljedica previranja u Europi. Urušavanje komunističkog bloka na istoku Europe eskaliralo je potkraj 1989. godine, nakon bijega istočnih Nijemaca na zapad te pada Berlinskog zida, kao i, za komunističke vlastodršce upozoravajućeg, pada Ceaucescuova (Čaušeskuova) režima u Rumunjskoj. To je dovelo do ubrzavanja demokratskih procesa i u tadašnjoj Jugoslaviji.

Na današnji dan 22.04.1990. prvi višestranački izbori u Hrvatskoj https://t.co/4J2IoEJYWb

— Crodex.net (@CrodexN) April 22, 2024

Prvi krug izbora

Za hrvatske komuniste prijeteći je zvučala i politika okupljanja Srba diljem Jugoslavije oko srpskog komunističkog lidera Slobodana Miloševića. Komunističko vodstvo Hrvatske, u kojemu je tada prevladala liberalnija struja na čelu s Ivicom Račanom, popustilo je pod pritiskom trenutka i donijelo odluku o uspostavi višestranačja. Još u svibnju 1989. godine je, kao prva demokratska stranka, uspostavljen Hrvatski socijalno liberalni savez, a samo mjesec dana poslije i Hrvatska demokratska zajednica. 

Prvi krug parlamentarnih izbora održan je 22. i 23. travnja 1990. godine, dok je drugi krug održan 6. i 7. svibnja iste godine. Tada su izbori raspisani za tri vijeća, Društveno-političko vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada, koja su činila tadašnji Sabor Socijalističke Republike Hrvatske. Podsjetimo, u tom povijesnom trenutku Hrvatska je još uvijek bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). 

Održavanjem prvih višestranačkih izbora i konstituiranjem prvog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske započelo je novo poglavlje hrvatske povijesti i započet je proces osamostaljenja Hrvatske kao samostalne, slobodne i demokratske Republike.  Međutim, valja istaknuti kako su prvim višestranačkim izborima prethodila dva važna događaja u veljači 1990. godine. Naime, tak da je formalno odobrena registracija novih političkih stranka te usvojen ustavni amandmani koji su legalizirali višestranačke izbore.  

Iz kojih stranaka su dolazili prvi zastupnici 

Izbori su provedeni po većinskom sustavu, a za 351 zastupničko mjesto natjecale su se 33 stranke i 16 udruženja s ukupno 1705 kandidata.  S 42 posto osvojenih glasova Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobila je ukupno 205 mandata odnosno 58 posto zastupničkih mjesta. S 26 posto glasova birača, drugo mjesto osvojio je Savez komunista Hrvatske – stranka demokratskih promjena (107 mandata odnosno 30 posto zastupničkih mjesta).

Treće mjesto s 15 posto osvojenih glasova i 21 mandatom zauzela je Koalicija narodnog sporazuma, a četvrto Srpska demokratska stranka koja s osvojenih 1,6 posto glasova dobiva pet mandata. Preostalih 13 mandata pripalo je nezavisnim zastupnicima i zastupnicima nacionalnih manjina. Valja istaknuti, da iako je Savez komunista složio izborni zakon i izborne jedinice, Hrvatska demokratska zajednica pridobila je svojim programom većinu glasača i uvjerljivo pobijedila na prvim slobodnim parlamentarnim izborima.

DAN HRVATSKOG SABORA Prošlo je 30 godina od prvih višestranačkih izbora

U izuzetno teškim prilikama, koje su se uskoro pretvorile u otvorenu srpsko-jugoslavensku agresiju na Hrvatsku, Tuđmanova politika, omogućila je pobjedu i stvaranje suvremene, međunarodno priznate hrvatske države. Na temelju rezultata prvih višestranačkih parlamentarnih izbora, 30. svibnja 1990. godine konstituiran je i prvi višestranački Sabor. Taj dan obilježava se kao Dan državnosti, dok se Dan Hrvatskog sabora obilježava 8. listopada kada je upravo Sabor izabran na prvim višestranačkim izborima donio jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.