Danas je Veliki četvrtak: Znate li što označava i kako se obilježava?

Na današnji dan ujutro biskup u normalnim okolnostima sa svim svećenicima svoje biskupije u stolnoj crkvi slavi Misu posvete ulja, na kojoj se posvećuje sveto ulje i slavi utemeljenje sakramenta svetog reda. Prilika je to da svećenici u zajedništvu sa svojim biskupom obnove svoje svećeničke zavjete.

Navečer se u svim župnim crkvama na svečan  način slavi euharistijsko slavlje koje se naziva Misa Večere Gospodnje. Spomen je to na večer u kojoj je Isus sa svojim učenicima posljednji put proslavio židovski blagdan Pashe, te na Posljednjoj večeri ustanovio sakrament Euharistije.

Nakon čitanja Ivanova evanđelja o Isusu koji za vrijeme Večere pere učenicima noge, predvoditelj slavlja pere noge dvanaestorici odabranih kandidata i tako podsjeća sve okupljene da nas euharistija upućuje na djelotvornu bratsku ljubav koju trebamo širiti po svem svijetu. Ovaj obred nije obavezan, ali je prepun simbolike i vjernicima drag.

Nakon mise se posvećene hostije, namijenjene za pričest na Veliki petak, prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, zajedno s Presvetim (tj. velikom posvećenom hostijom koja se sprema u tzv. pokaznicu, odnosno dijelom prozirnu ukrašenu posudu, tako da vjernici mogu jasno vidjeti hostiju – Isusa Krista). Također, svi se ukrasi s oltara odnesu.

Danas u crkvama posljednji put sviraju orgulje i zvone zvona. Nakon Slave, podvezuju se i uklanjaju zvona iz crkava, a ponovno se oglašavaju tek na Uskrs.

Nakon toga se obično upriličuje barem jednosatno klanjanje, kao spomen na Kristovu molitvu u Getsemanskom vrtu, Getsemanska ura, u sjećanje na Isusovu molitvu u Getsemanskom vrtu pred uhićenje. Katolici današnjim danom ulaze u duboku tišinu u kojoj svaki vjernik ima prigodu razmisliti o veličini žrtve koju je Isus podnio.

Što se tiče običaja u Hrvatskoj, od četvrtka do subote ne obavljaju se teži fizički poslovi te u te dane ne zvone crkvena zvona. Procesija 'Za križen' ili hvarska procesija 'Za križem'naziv je za tradicijsku noćnu procesiju koja se već nekoliko stoljeća svaki Veliki četvrtak organizirala na otoku Hvaru.

Procesija je jedinstveni obred osobite pobožnosti te izraz vjerskog i kulturnog identiteta. Iznimna je i po svom trajanju i po naglašenom pasionskom sadržaju, pripremaju je i provode bratovštine, odnosno zajednice hvarskih vjernika u čiju je povijest i život križ duboko upisan. Okosnica procesije je Gospin plač, osmerački pasionski tekst iz 15. stoljeća kojeg u formi glazbenog dijaloga pjevaju izabrani pjevači, kantaduri.

Dva pjevača iz svake procesije po dolasku u crkvu započinju pjevati Gospin plač a druga dvojica im odgovaraju pjevajući posebne stihove ispjevane u čast zaštitnika crkve i nadahnute mukom Isusovom.

Prvi zapis o procesiji 'Za Križem' nalazimo u vizitaciji biskupa Milania iz 1658. godine. On bilježi da je procesija započela znatno ranije i odvijala se na Veliki Petak ujutro ili iza ponoći.