BITNO JE RAZGOVARATI S DJECOM

Dan ružičastih majica zadnje srijede u veljači: 'Gasimo previše požara nakon što vatra već nastane'

Autor

Ivana Moslavac

Dan ružičastih majica, odnosno Dan borbe protiv vršnjačkog zlostavljanja obilježava se svake zadnje srijede u veljači. Koliko je bitno razgovarati s djecom, upućivati ih u to da nasilje nikad nije rješenje i kakvo je trenutno stanje u školama po pitanju nasilja među vršnjacima, posebice elektroničkog nasilja u osnovnim i srednjim školama, za Direktno je prokomentirala Lana Ciboci Perša, profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

24.02.2024. u 16:31
Ispiši članak

U Hrvatskoj je sabor 2017. godine Dan ružičastih majica proglasio Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad vršnjacima. Inače, sve je počelo 2007. godine kada su srednjoškolca u gradu Berwick u Kanadi vršnjaci maltretirali jer je u školu došao u ružičastoj majici. Nekoliko dana kasnije, njegovi prijatelji organizirali su prosvjed kako bi osudili svaki oblik nasilja. Tako su David Shepherd i Travis Price došli u školu u ružičastim majicama, kupili ih još 50-ak i dijelili drugim mladićima kako bi poručili da se nasilje ni u kojem slučaju ne može tolerirati.

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu od 2008. godine djeluje kroz projekt "Djeca medija" te sustavnom edukacijom o medijima želi doprinijeti razvoju medijske pismenosti i komunikacijske kulture pa se tako često održavaju različite radionice o elektroničkom nasilju. Profesorica Ciboci Perša objasnila je kako o temi elektroničkog nasilja s djecom zapravo uvijek rade studenti, osobe koje su bliže njima po dobi kako bi se djeca otvorila. Također je naglasila kako se na radionicama uvijek kreće s razmjenom iskustava.

"Djecu se pita za kakve su sve oblike elektroničkog nasilja čuli, jesu li se neki oblici možda dogodili njima ili njihovim vršnjacima, kako su reagirali u tim situacijama, što misle da bi trebalo napraviti. Uvijek to radimo kroz određene praktične radionice gdje imamo priče neke djece koja su se suočila s određenim oblicima nasilja. Takve su priče uvijek primjerene dobi djece pa se razlikuju radionice koje radimo s djecom u nižim razredima i u višim razredima osnovne škole, a osobito sa srednjoškolcima", naglasila je.

FOTO: Pixabay

'Razgovor i odgoj svakako su najvažniji'

Nastavila je kako se kroz takve priče pokušava razgovarati s djecom i osvijestiti ih o tome što se sve događa i kakve posljedice mogu biti za žrtvu i za počinitelja nasilja na različitim razinama. "Djeca često nisu svjesna kako i koliko nekoga mogu pogoditi ružne riječi na internetu i društvenim mrežama kao i ismijavanje nečijeg izgleda", rekla je naša sugovornica. Također je istaknula kako su razgovor i odgoj svakako najvažniji da bi se nasilje preveniralo. "Uvijek kažem da gasimo previše požara nakon što vatra već nastane", istaknula je profesorica. 

"Moramo sve više unutar svojih domova i obrazovnog sustava raditi na prevenciji nasilja zato što statistike pokazuju da iz godine u godinu imamo sve veći broj slučajeva elektroničkog nasilja u osnovnim i srednjim školama. Danas se sve više u školama radi na preventivnim programima, ali mislim da bi ih trebalo biti još više. Također, roditelji bi puno više trebali razgovarati s djecom. Najveći problem je što roditelji ni ne znaju što njihova djeca rade na internetu niti s kakvim se rizicima i opasnostima susreću", upozorila je profesorica Ciboci Perša.

Potpredsjednica DKMK-a rekla je kako su roditelji često zadnji koji saznaju da je dijete žrtva elektroničkog nasilja. "Što se tiče intervencije roditelja u sukobe djece, svakako je bitno da se uključe. Ono što nikako nije dobro je da ako se nasilje događa opetovano, da se roditelji na to ne osvrću. Također, kada primijete nekakve oblike vrijeđanja i ponižavanja, radilo se o njihovom ili tuđem djetetu, bitno je da razgovaraju s djetetom te mu daju do znanja da to nije lijepo ponašanje", objasnila je sugovornica.

FOTO: Pixabay

Novo istraživanje u Gradu Zagrebu

Profesorica je rekla kako je bitno i da roditelji potaknu dijete da pomogne djetetu koje je žrtva nasilja i da ga razgovorom osvijeste o lijepom načinu komuniciranja. "Ono što stalno govorimo je da ista pravila vrijede u stvarnom i digitalnom svijetu", naglasila je. Također je rekla kako se prošle godine, dakle 2023. godine provodilo istraživanje na razini Grada Zagreba o spomenutoj temi. 

"U samom istraživanju sudjelovalo je 2080 učenika od petog do osmog razreda i 5189 od prvog do četvrtog razreda srednje škole", kazala je. Rezultati istraživanja su pokazali da su djeca češće žrtve nego počinitelji elektroničkog nasilja. Nadalje, djevojčice u osnovnoj školi više su žrtve elektroničkog nasilja. Pokazalo se da u osnovnoj školi ne postoji razlika između dječaka i djevojčica u vezi počinjenja takvog nasilja.

Sve je popularniji, a izazovi sve kobniji: Psihologinja objasnila fenomen TikToka

Profesorica je rekla kako u srednjoj školi ipak postoji razlika, naime dječaci su češće počinitelji. Karakteristično za osnovne škole je da se nasilje povećava kako djeca rastu. "Inače najčešći oblici elektroničkog nasilja u školama odnose se na ružno govorenje o nekome putem interneta te na isključivanje, ignoriranje na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje", zaključila je profesorica Ciboci Perša.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.