Dan kada je pokrenut opći napad na Hrvatsku: U sjeni tragedije srušena su tri aviona JNA

Tada su neprijateljski zrakoplovi bombardirali područja istočne Slavonije, gornje Posavine, Gorskoga kotara, Zagreba i Karlovca te gotovo cijele Dalmacije. Karlovačko područje više su puta nadlijetali zrakoplovi Jugoslavenskoga ratnog zrakoplovstva iz Bihaća i Banje Luke. U jednom naletu pogođena je trafostanica u Kupinečkom Kraljevcu blizu Zagreba pa je veći dio grada ostao bez struje.

Ujutro je raketiran i Sinj, a nešto prije nad Zadrom su ispuštene svjetleće bombe, zatim je raketirano područje oko Nina te trajektno pristanište koje Miletić spaja s otokom Pagom. Osim toga u zračnom napadu ispod Paškog mosta pogođeni su Jadrolinijini trajekti Borik i Vira, koji su ipak nakon nekoliko dana osposobljeni za plovidbu.

Hrvatska je pružala obranu. Pogođena su i dva jugozrakoplova koja su gađala Paški most. Jedan Galeb G-2 srušen je kod samog mosta, a za drugi, tipa Jastreb J-21, pretpostavlja se da je pao kod Luna na Pagu. Kod Delnica je srušen jedan neprijateljski Mig-21.

FOTO: Dino Stanin/PIXSELL

Paški most trn u oku JNA

U Domovinskom ratu, nakon blokade i rušenja Masleničkog mosta, Paški most je ostao jedina prometna veza između Dalmacije i ostalih dijelova Hrvatske. JNA je svim silama željela prekinuti jedinu poveznicu pa su izveli nekoliko zračnih napada u listopadu i studenom 1991 kada je most oštećen.

Promet se odvijao naizmjenice jednim prometnim trakom. Najžešći zračni napad napad na Paški most dogodio se 8. studenoga, kada je neprijateljsko zrakoplovstvo neprestano, punih šest sati, gađalo most i snage obrane, a zrakoplovi su se samo smjenjivali.

U jednom trenutku na nebu iznad mosta bilo je čak 12 neprijateljskih aviona. Smatra se da su tada ipak uništena tri neprijateljska zrakoplova, a zabilježen je pad samo jednoga. Više zrakoplova je pogođeno i oštećeno.

Stradanje hrvatskih vojnika kod Karlovca

Dok su kod Paškog mosta branitelji uspješno odolijevali napadima i uništavali neprijateljske JNA zrakoplove, hrvatski branitelji na drugom kraju Hrvatske nisu imali sreće. Istoga dana u 14 sati i pet minuta u raketiranju iz dvaju jugoslavenskih MIG-ova poginulo je 17 pripadnika 129. karlovačke brigade, a isto toliko ih je teže i lakše ranjeno. Hrvatski vojnici čistili su osvojeno oružje iz netom zauzetog skladišta Jamadol kod Karlovca kada se dogodilo raketiranje koje je ujedno bilo i dio odmazde JNA zbog gubitka vojnog skladišta i neuspjelog povlačenja iz vojarne Logorište.

U napadu su poginuli Josip Begović, Stjepan Belavić, Dragutin Bezjak, Damir Butković, Janko Galović, Milivoj Horvatić, Josip Knez, Slavko Loknar, Josip Luke, Zdravko Mejaški, Josip Miškulin, Stjepan Perak, Damir Petančić, Željko Pudina, Branimir Stipetić, Mirko Vejnović i Dražen Žilić. Branitelji su nastradali i izgubili živote u barakama poduzeća Vodoprivreda u Draganićkim Mrzljakima. Unatoč naglom i tragičnom gubitku, 129. brigada uspješno se uključila u obranu grada Karlovca od srpskog agresora. Na jednoj od obljetnica još davne 2007. misu zadušnicu je predvodio tadašnji vojni biskup Juraj Jezerinac. "Kad god dođemo na ovo mjesto, u Draganićke Mrzljake, na mjesto pogibije naših hrvatskih branitelja opravdano se pitamo: Zašto su ta 17-orica poginula? Zašto su toliki nevini ljudi stradali širom Hrvatske, poput starice u Lasinji koju su pribili na kuću i zapalili je", rekao je tada biskup.

JNA je na današnji dan povukla jedan od najsramotnijih poteza: Ispalili su tisuće projektila

Istaknuo je da se ne smije pozivati na mržnju. "Zašto su toliki ubijeni u Voćinu, Vukovaru, Škabrnji, Petrinji i mnogim drugim mjestima? Kad o tome razmišljamo želimo samo obnoviti našu memoriju na te nemile događaje i drage nam ljude koji su izgubili svoje živote. Nije nam nipošto nakana poticati na bilo kakvu mržnju prema nikome, jer bi to bilo nedostojno nas kao vjernika, a još manje misliti na osvetu", istaknuo je tada biskup Jezerinac, izrazivši želju da se iznese istina, da se iznošenjem istine tako nešto nikada više ne dogodi.