Novotny za Direktno: Privatni sektor je žilaviji od državnog koji je u lošem stanju, zabrinjava njegovo veliko učešće u ekonomskim aktivnostima

"Privatni sektor je u boljem stanju. Koliko god to mi možda iz svakodnevne pozicije ne možemo vidjeti, ali su štednje puno veće, poduzetnici i privatni sektor su jako dobro integrirani te imaju veću profitabilnost. Dakle, u ovom trenutku se čini da je privatni dio nacionalne ekonomije u boljem stanju nego što je bio ranije. To pokazuje i relativno brzi oporavak od Covid-19 krize u 2021. godini za razliku od one prve krize 2009. godine kada je oporavak trajao šest godina. Međutim, ono što mene osobno zabrinjava je veliko učešće državnog sektora u ekonomskim aktivnostima. Oko 50 posto svih radnih mjesta zapravo kreira državni sektor, a on ima vrlo nisku produktivnost. Zapravo tu imamo velike troškove i to u dva velika sustava, mirovinskom i zdravstvenom, gdje su veliki gubitci i veliki manjkovi koji se onda nadoknađuju tako što se Vlada zadužuje i stvara nove dugove. To vidimo na proračunu ove godine", rekao je Novotny. 

Ministar gospodarstva i energetike Davor Filipović izjavio je kako Hrvatska ima žilavu, otpornu ekonomiju te da se znamo nositi s krizama što je Vlada pokazala u pandemiji, potresu i svim novim ekonomskim i energetskim izazovima. 

"Hrvatska ekonomija je nakon ulaska u Europsku uniju, a to je pokazao oporavak od Covid-19 krize, dobila je određenu dozu žilavosti. S jedne strane dobra je vijest da se privatni sektor prilagođava europskom tržištu, jedan dio je orijentiran na turizam pa se tu recimo stvara neka razina elastičnosti, ali državni sektor je u lošem stanju i to državna poduzeća kojih imamo 1400. Tako da, rekao bih, istina je tu negdje, državni sektor nije žilav, a privatni sektor je puno žilaviji", komentirao je ekonomski stručnjak Novotny. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža zbog napretka u nizu pokazatelja, od rasta plaća i zaposlenosti do smanjenja javnog duga i nezaposlenosti, čemu su doprinijele i aktivnosti na provođenju strategije za uvođenje eura.

"Premijer Plenković je citirao Europsku komisiju koja je ocijenila da Hrvatska izlazi iz tog institucionalnog okvira otklanjanja makroekonomskih neravnoteža. Javni dug se relativno smanjio s obzirom na to da je ekonomski rast prošle godine bio relativno visok, preko 10 posto, a onda je u relativnim odnosima javni dug pao u odnosu na BDP, ali je zapravo još jako visok", kaže Novotny. 

Dodaje i kako Hrvatska kao članica EU-a ima pristup institucijama koje makroekonomske neravnoteže otklanjaju prisilno i da nije toga Vlada nikada ne bi mogla poduzimati mjere saniranja javnih financija. 

"Međutim, još uvijek su neravnoteže jako velike", kaže. 

O ulasku Hrvatske u eurozonu 

Na pitanje je li Hrvatska spremna za ulazak u eurozonu, Novotny je rekao kako je to pitanje apsolutno nebitno zato što ni jedna zemlja kada je u ovom području ulazila u Eurozonu nije bila spremna. 

"Za Hrvatsku ekonomiju je nužno da se uđe u Eurozonu. Iako tvrdim da je hrvatska kuna odlična valuta. Rekao bih opreznim pa možda čak i preopreznim politikama HNB-a, valuta je čvrsta, vrlo dobra, dakle, puno bolja od sličnih valuta koje su izvan EU-a poput srpskog dinara ili turske lire. U današnjem svijetu je bolje biti dio nekog većeg monetarnog prostora nego izvan njega. I to je ključni argument zašto treba ući u eurozonu, zbog toga što će unutar europskog monetarnog prostora i ekonomski akteri i Vlada moći imati veću zaštitu od vanjskih šokova nego što imamo danas", rekao je. 

O ukrajinskim žitaricama 

Zbog ruske invazije na Ukrajinu i blokade njezinih luka, žitarice i ostali poljoprivredni proizvodi ne mogu se izvoziti, što predstavlja globalnu prijetnju u opskrbi hranom stoga je Hrvatska ponudila luke na Jadranu za izvoz ukrajinskih žitarica prema sjeveru Afrike. 

"Hrvatska ima dobar geopolitički položaj, imamo luke koje su u ovom trenutku jako loše iskorištene, ti kapaciteti nisu iskorišteni, može se dakle organizirati taj izvoz dakle preko hrvatskih luka bez ikakvog problema", kaže Novotny. 

Isto tako ekonomski analitičar napominje kako je Vlada napravila pogrešku što nije dovoljno ulaga u željeznice za koje se sada može vidjeti koliko su potrebne. Tvrdi da cestovna infrastruktura nije dovoljno iskorištena i tvrdi kako ni Pelješki most neće biti. 

"Imamo s jedne strane pritisak da se smanjuje cestovni promet zbog utjecaja na okoliš, s druge strane je željeznica efikasno prijevozno sredstvo i to treba razvijati. Hrvatska ima odličnu mrežu željeznica", kaže. 

O LNG terminalu 

Slovenija je jako zainteresirana za plin iz LNG terminala na Krku, koji je osigurao dodatni kapacitet od 300 milijuna prostornih metara prirodnog plina no, nisu uspijeli dobiti preostale slobodne kapacitete pa će se vjerojatno morati orijentirati na druge izvore kako bi se oslobodili od ovisnosti od ruskog zemnog plina. 

"Mislim da je ta ideja oko terminala u svakom slučaju dobra jer koristi od izgradnje ili širenja terminala na Krku su puno veće od potencijalnih troškova ili šteta koje bi taj terminal na okoliš mogao proizvesti. Dakle, mi smo u prednosti kada vidimo da nedostaje alternativnih pravaca za nabavku plina. Recimo Srbija se nalazi u vrlo teškom položaju jer jednostavno nema alternative, a nema ni Mađarska. Mi imamo alternativu i domaći plin i LNG. Dakle širenje tog terminala i izgradnja novih za tekući plin povećava sigurnost opskrbe", zaključio je Novotny.