Dalmatinski grad ima problema s radnom snagom: 'Bili smo primorani napraviti test tržišta'

U razgovoru za portal Direktno Mikulandra je istaknula kako se u Dubrovniku otpad odvaja na mjestima primopredaje otpada, odnosno na javnim odlagalištima na kojima su postavljeni spremnici za reciklabilni otpad i to za papir/karton, plastiku i staklo. Također, naglasila je kako se otpad odvaja u reciklažnim i mobilnim reciklažnim dvorištima, koja se nalaze u gradu Dubrovniku, Novoj Mokošici i u Banićima na području Općine Dubrovačko primorje.

Kazala je kako se odvojeni otpad predaje ovlaštenim oporabiteljima, odnosno tvrtkama koje imaju dozvolu za gospodarenje određenom vrstom otpada, a sve sukladno provednim javnim natječajima za usluge preuzimanja i odvoza određene vrste otpada. Tako se papir i karton predaju ovlaštenom oporabitelju, a to je trenutno tvrtka SAUBERMACHER d.o.o. 

Oporabitelj ovisno o vrsti i kvaliteti papira i kartona isti predaje različitim tvrtkama koje imaju svoje tvornice za preradu kartona. Folija se, nastavila je, predaje istoj tvrtki te oporabitelj sortira foliju ovisno o čistoći i boji (bijela i šarena) te dalje ovisno o vrsti folije istu predaje tvrtkama koje imaju tvornice za preradu folije. Prerada uključuje pranje folije, stvaranje granulata i preradu ponovo u foliju.

FOTO: Goran Sebelic/CROPIX

Gradi se Županijski centar

Direktorica dubrovačke Čistoće nam je naglasila kako je spomenuta tvrtka nadležna i za prikupljanje plastične ambalaže, pri čemu oporabitelj sortira boce ovisno o vrsti (npr. razdvajaju se boce od šampona, od običnih boca za vodu) te ih sortira dodatno prema boji. Oporabitelj boce šalje u tvornice za preradu, stvara se granulat te ponovo plastika. Miješani komunalni otpad odlažu na odlagalištu Grabovica.

Iako trenutno nemaju Centar za gospodarenje otpadom, gradnja jednoga je već u tijeku. Naime, gradi se Županijski centar za gospodarenje otpadom na lokaciji "Lučino razdolje". Tako se u sklopu projekta gradi pet pretovarnih stanica (Dubrovnik, Metković, Janjina, Korčula i Lastovo) za pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje na obradu i odlaganje.

Cilj projekta je uspostava integralnog sustava gospodarenja otpadom na području Dubrovačko neretvanske županije, kao i organiziran i cjelovit način gospodarenja miješanim komunalnim otpadom na području pet gradova i 17 općina Dubrovačko-neretvanske županije. Obuhvat Centra za gospodarenje otpadom je oko 34,4 hektara, od čega se unutar ograde CGO "Lučino razdolje" nalazi oko 19 hektara. 

FOTO: Pixabay

'Najveći problem je pronalazak radne snage'

Direktorica Čistoće je naglasila kako se pripremaju za projekt postavljanja otpadomjera na području naselja najvećeg gradskog naselja Nova Mokošica gdje će svi spremnici za miješani komunalni otpad biti isključivo podzemni te opremljeni otpadomjerima, odnosno uređajima za mjerenje i evidentiranje otpada po stvarno odloženoj količini za svakog korisnika pojedinačno.

Istaknula je kako je plan za početak primjene projekta tijekom 2025. godine. Budući je gospodarenje otpadom jedno od najzahtjevnijih i najkompleksnijih područja zaštite okoliša, direktorica Mikulandra je istaknula kako se svakodnevno susreću s novim izazovima. Poručila je kako im najveći problem predstavlja pronalazak radne snage.

FOTO: Unsplash

'Posebnost područja je čistoća povijesne jezgre'

"Budući se na natječaje objavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nisu javljali hrvatski državljani, bili smo primorani napraviti test tržišta, te po dobivenoj pozitivnoj ocijeni istoga, zaposliti strane radnike iz trećih zemalja. Također, velik problem nam predstavlja i udaljenost Dubrovnika u odnosu na druge gradove, što automatski povećava cijenu odvoza reciklabilnog otpada na daljnju oporabu od strane ovlaštenih oporabitelja", kazala je za portal Direktno.

Ovaj hrvatski grad nema vlastiti Jakuševec: 'Otpad smo najdalje vozili do Vukovara'

Kao posebnost dubrovačkog područja, direktorica Čistoće je istaknula čistoću povijesne jezgre Grada Dubrovnika. "Tim od 20 pometača i pet perača Straduna i okolnih ulica osigurava da povijesna jezgra grada Dubrovnika ostane čista i uredna, što značajno doprinosi kvaliteti života građana i ugodnom boravku turista", naglasila je Mikulandra.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.