Dalija šokirala kolegicu: 'Zabrinjava da se taj govor nastavlja u blagdansko vrijeme'

Svoje javne istupe najčešće koristi za kritiziranje i upozoravanje, kako ona navodi, "skretanja društva u krajnju desnicu". Od kritika na račun hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona i HOS-a, preko hvaljenja antifašizma i kritiziranja "novog ustaštva", pa do kritika vjernika i Crkve. Međutim, dio hrvatskih građana smatra kako je Orešković ipak prešla granicu političke kritike, slobode govora i odnosa politike prema vjerskim zajednicama. Saborska zastupnica tako je u srijedu objavila fotografije jedne bogato okićene kuće na kojoj su istaknuta slova Z, D i S; jaslica iz šibenske crkve Gospe van Grada u kojima su, između ostalog, istaknuti zastava HOS-a i hrvatski grbovi s prvim bijelim poljem, te fotografiju obilježavanja židovskog blagdana svjetla Hanuke iz Hrvatskog sabora.

"Kada bi riječi riječkog nadbiskupa Mate Uzinića izgovorene u emisiji HRT-a 'Razgovor s razlogom' bile ono što svi svećenici govore na misama, barem u ovo blagdansko vrijeme, možda bi nam blagdani bili manje tmurni", napisala je Orešković. "Možda se tada kuće naših vjernika ne bi ukrašavale porukama koje nose prizvuk mržnje i prijetnje prema susjedima, prema ljudima drugačijih svjetonazora i vjere", nastavila je. "Možda se tada uz jaslice, i to u one koje pred vjernike iznosi sama Crkva, ne bi stavljale insignije zločinačkih ideologija", dodala je. "Možda bi se tada lakše prozrelo zlo u političarima koji zloupotrebljavaju vjeru za opravdavanje patnje koju nanose drugima", napisala je, između ostalog, saborska zastupnica.

Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj je zabilježeno 3.057.735 rimokatolika, što čini 78,97 posto ukupnog stanovništva te, iako je zabilježen pad u odnosu na raniji popis, riječ je o značajnom broju. Dakako, nisu svi praktični vjernici, ali jasno je da je većina hrvatskih građana tradicionalno odgojena na vrijednostima Katoličke crkve te da je katolička zemlja. Veliki društveni jaz i polarizaciju društva komentirao je u srijedu čak i zagrebački nadbiskup monsinjor Dražen Kutleša. "Normalno je da u društvu nije dobro da svi isto misle i da isto razmišljaju. Svatko ima pravo izražavati svoje mišljenje, a nekada se mi s tim mišljenjem ne moramo slagati. Ali uvijek je vrlo važno naglašavati ono što nas povezuje, ne ono što nas razdvaja, i vrlo je važno, pogotovo u vrijeme Adventa i Božića, na to stavljati naglasak", istaknuo je u intervjuu za HRT.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'Takav govor ima sva obilježja netrpeljivosti, stigmatizacije i govora mržnje'

Naravno, kao i dio građana, tako i dio hrvatskih političara smatra da je Dalija Orešković svojim kritikama ipak uvrijedila velik dio građana. Jedna od onih koja je u više navrata upozorila na ponašanje Orešković je i njezina saborska kolegica Marijana Petir. Portal Direktno razgovarao je sa zastupnicom koja često ističe da je praktična vjernica te da njeguje tradicionalne vrijednosti. Petir je ranije u objavi na Facebooku istaknula kako Orešković prelazi granice političke kritike te promiče govor mržnje. Stoga nas je zanimalo može li navesti primjere koji su je naveli na takvu kritiku kolegice.

"Ne radi se o jednom izoliranom istupu, nego o dugotrajnom i prepoznatljivom obrascu javnog govora Dalije Orešković u kojem se Katolička crkva, vjernici, ali i ključni elementi hrvatskog identiteta sustavno prikazuju kao izvor društvene opasnosti, mržnje i moralne sumnje. Kada se bez dokaza i bez ikakve diferencijacije tvrdi da se na misama prenose poruke mržnje ili da vjernici u svojim obiteljima reproduciraju netrpeljivost, ili kada se kroz javne istupe omalovažavaju hrvatski branitelji, relativizira Domovinski rat i dovode u pitanje temeljne vrijednosti na kojima je nastala hrvatska država, tada to više nije kritika pojedinca ili pojave, nego napad na cijelu zajednicu definiranu vjerskim i nacionalnim identitetom. U širem kontekstu, takav govor prati i omalovažavanje svega što je mnogim građanima temelj njihova osobnog i kolektivnog identiteta – od vjere i nacionalne pripadnosti do države koju su branili i stvarali. Taj kontinuitet stvara dojam ne političke kritike, nego dubokog prezira prema vrijednostima na kojima počiva hrvatsko društvo. Takav govor ima sva obilježja netrpeljivosti, stigmatizacije i govora mržnje", istaknula je Petir.

Upitali smo je i u čemu ona vidi razliku između opravdane kritike Crkve i onoga što ona naziva kolektivnim optuživanjem. "Razlika je jasna. Opravdana kritika je konkretna, usmjerena, utemeljena i ograničena na stvarne odgovornosti pojedinaca ili jasno definiranih pojava. Govor Dalije Orešković, naprotiv, sustavno briše tu razliku i cijelu vjersku zajednicu tretira kao nositelja problema koji navodno proizlazi iz same vjere. Kada se milijunima građana implicitno ili eksplicitno pripisuje moralna inferiornost zbog njihove vjerske pripadnosti, kada se ono što je ljudima sveto ismijava ili prikazuje kao društveno štetno, tada više ne govorimo o kritici, nego o kolektivnoj osudi. U demokratskom društvu takav pristup nije prihvatljiv, bez obzira na to s koje političke pozicije dolazi", ističe zastupnica.

'To je duboko neprimjereno i politički neodrživo'

Petir tvrdi kako retorika Orešković prikazuje katolike kao društveno opasnu skupinu te je upozorila na posljedice takvog govora. "Posljedice su ozbiljne i dugoročno štetne. Takav govor normalizira prezir prema velikoj skupini građana i stvara društvenu klimu u kojoj se vjerski i nacionalni identitet percipiraju kao nešto sumnjivo, zaostalo ili opasno. Time se ne potiče kritičko promišljanje, nego se produbljuju podjele i potkopavaju temeljna ustavna načela jednakosti, slobode vjeroispovijesti i društvene kohezije. Umjesto rasprave o konkretnim problemima, dobivamo ideološku polarizaciju u kojoj se katolike, hrvatske branitelje i sve koji se poistovjećuju s katoličkim i/ili hrvatskim identitetom prikazuje kao prepreku napretku, a ne kao ravnopravne građane ove države."

Orešković pak često poziva na ljudska prava, pa nas je zanimalo kako naša sugovornica gleda na to. "To je duboko neprimjereno i politički neodrživo. Ne možete se vjerodostojno pozivati na ljudska prava dok istodobno pokazujete sustavni prezir prema vjerskom i nacionalnom identitetu većinskog dijela građana. Sloboda vjeroispovijesti, pravo na nacionalni identitet i zaštita od diskriminacije nisu selektivna prava koja vrijede samo za ideološki prihvatljive skupine. Kada saborska zastupnica s pozicije moći ismijava ono što je građanima sveto, javno dovodi u pitanje legitimitet hrvatske države ili relativizira žrtvu hrvatskih branitelja, tada ne jača kulturu ljudskih prava, nego ozbiljno kompromitira vlastiti politički i moralni kredibilitet", ističe.

FOTO: Damjan Tadic / CROPIX

'Ne radi o pitanju stila ili preciznosti'

Za kraj nas je zanimalo smatra li Petir da bi javni govor Dalije Orešković trebao biti precizniji. "Ovdje se ne radi o pitanju stila ili preciznosti, nego o pitanju političke i društvene odgovornosti. Dalija Orešković svjesno i kontinuirano izostavlja razlikovanje između ekstremnih pojava i vjernika, između pojedinačnih devijacija i zajednice u cjelini, jer joj je politički korisno stvarati dojam da su vjernici, Crkva, ali i sama hrvatska država – sa svojim ustavnim temeljima, povijesnim nastankom i vrijednostima koje je oblikuju – problem koji treba delegitimirati. To nije slučajna pogreška, nego obrazac djelovanja. Takav pristup ne doprinosi borbi protiv stvarnih problema, nego služi demonizaciji cijele katoličke zajednice i većinskog hrvatskog naroda te dodatno produbljuje nepovjerenje i podjele u društvu."

Dalija objavila sliku jaslica: 'Kad bi Uzinićeve riječi bile ono što svećenici govore...'

"Posebno zabrinjava činjenica da se ovakav govor nastavlja i u blagdansko vrijeme, kada kršćani iščekuju rođenje Spasitelja – vrijeme koje u našoj kulturi simbolizira mir, pomirenje i zajedništvo. Umjesto smirivanja tenzija i poštovanja osjećaja velikog dijela građana, svjesno se proizvodi nemir i potkopava društvena kohezija. U demokratskom poretku takvo ponašanje ne može ostati bez političke odgovornosti. Ako već izostaje svijest o granicama javnog govora i poštovanju države u kojoj se djeluje, tada je na institucijama – a u konačnici i na biračima – da jasno ocijene i sankcioniraju na izborima takav politički pristup", zaključila je za kraj razgovora za Direktno saborska zastupnica Marijana Petir.