Usred sukoba VELESILA

Da se postavi kao brana Rusiji, Hrvatska bi itekako profitirala

Autor

Direktno.hr

05.11.2014. u 08:53
Ispiši članak

Hrvatska se prije par dana se našla u samom središtu neuobičajeno žestokog javnog prepucavanja između najvećih svjetskih velesila: Rusije i SAD-a.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je, da podsjetimo, 'besramnim pritiskom' nazvalo posjet američkog senatora Chrisa Murphyja Hrvatskoj te njegove razgovore s hrvatskim premijerom i predsjednikom. Ruske agencije pišu da je američki cilj isključiti mogućnost ruskog ulaganja u hrvatsku naftnu industriju  'što je u suprotnosti s općeprihvaćenim normama međunarodne suradnje'.
Senator Christopher Murphy je, prema ruskim izvorima, nastojao dobiti obećanje da Hrvatska neće dopustiti da INA proda dionice ruskim investitorima te je pokušao uvjeriti Hrvate da kupe američke helikoptere umjesto ruskih koje sada koriste.

Optužili Washington za pritisak na Hrvatsku

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije optužilo je potom Washington da vrši sve veći pritisak na zemlje jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, kako bi se ograničila energetska i obrambena suradnja Rusije sa zemljama u regiji.

Sam Murphy je izjavio da Hrvatskoj treba pomoći da pronađe novog strateškog partnera za INU te da kupi američke helikoptere umjesto dotrajalih ruskih.

Kako hrvatski politički analitičari komentiraju neuobičajeno žestoku medijsku paljbu i velik interes najvećih svjetskih velesila za Hrvatsku, može li od takvog pojačanog interesa najmoćnijih država Hrvatska profitirati te kako bi se službeni Zagreb u novonastalim okolnostima trebao postaviti, upitali smo politologa Davora Gjenera te bivšeg načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, geostratega Davora Domazeta Lošu.

Gjenero: Loše bi prošli kada bi poslovali s Rusima

„Iz hrvatske pozicije ne možemo govoriti o ratu priopćenjima već o tome da se Rusija pokušava ugurati tamo gdje joj nije mjesto te da pokušava iskoristiti nesposobnog hrvatskog premijera i predsjednika kako bi destabilizirala euroatlansku orijentaciju Hrvatske. Hrvatska je članica NATO saveza i jasno je da mora voditi politiku nacionalne sigurnosti u skladu s politikom euro atlanskog saveza. Politika smanjivanja energetske ovisnosti EU o Rusiji također je zajednička europska politika. Hrvatska je donijela odluku da se Rusiji onemogući suvlasništvo u energetskom sektoru, a nismo zainteresirani ni za ruske kompanije u istraživanju nafte. Ulazak ruskih naftnih kompanija na ovo područje za Hrvatsku bi bila prava katastrofa. Jer kada bi Gazprom ušao u INU, hrvatska naftna kompanija bi se pretvorila u ekspozituru Naftne industrije Srbije. Hrvatskoj bi se dogodilo sve ono što se događa Srbiji koja je prepustila NIS Rusima. S tim da bi imali još manje manevarskog prostora od Srbije“, ističe u uvodu Gjenero te dodaje da ruske naftaše nimalo ne zanimaju rafinerije u Sisku i Rijeci, a ne zanima ih ni LNG terminal na Krku. Rusi bi, kaže, gledali samo i isključivo vlastiti interes.

Remont u Ukrajini smrdi po korupciji

A na pitanje zašto u takvoj situaciji Hrvatska uporno bježi od euroatlanskih zemalja te svoje borbene zrakoplove i helikoptere umjesto u zemlje NATO-a na remont šalje u nestabilnu Ukrajinu, dakle u zemlju prepuštenu ruskom utjecaju, Gjenero odgovara da postoji više razloga zašto je tako.

„Kao prvo, predsjednik Josipović ne razumije načela euroatlantizma. Ne bi inače dolazio na Zimske olimpijske igre gdje je doveden na razinu jednog Lukashenka, dakle na najnižu moguću razinu. Premijer i predsjednik bi se htjeli baviti novom nesvrstanom politikom i tražiti načine za suradnju i s jednom i s drugom stranom. No, za to nema prostora. Remont u Ukrajini, s druge strane, smrdi po korupciji. Ozbiljni ljudi od početka su upozoravali da to nije dobro urađeno. General Štimac otpočetka zagovara remont zrakoplova, ali kaže da Ukrajina nije dobra za to. Kada je to racionalno rađeno, učinjeno je u Rumunjskoj, koja je članica NATO-a. Tada nije bilo repova. Priča se da su u posao remonta u Ukrajini bili uključeni ljudi iz podzemlja i u jednoj i u drugoj državi, da su strane države bile upozoravane na nečistu dokumentaciju u tom poslu u trenutku transporta... Posljedica tako sumnjivog posla je da Hrvatska ugrožava ispunjavanje svojih obaveza. Dugoročno, Hrvatska mora donijeti odluku o obnovi svojeg ratnog zrakoplovstva i cijelih Oružanih snaga, jer neće biti dobro ako bude kao do sada.“, napominje Gjenero.

Srbija se beskrajno ponizila i zauzvat dobila najskuplji plin

Podvlači potom da nikome ništa dobro nije došlo od suradnje s Rusijom te da su u svakom poslu s Rusijom prisutni tragovi korupcije.

„Pogledajte Srbiju. Zbog Putina su pomicali Dan oslobođenja Beograda i na sve druge moguće načine mu podilazili. Nadali su se da će dobiti koncesiju za izvoz kragujevačkog Fiata. To nisu dobili, ali su zato dobili papreno skup račun za plin. Rusi, naime, Srbiji prodaju plin znatno skuplje nego zemljama EU, ili Hrvatskoj. Čine to zato jer mogu. Onog tretnutka kada su dublje infiltrirani u neki posao, oni ostvaruju ekstraprofit, a daju i proviziju domaćem 'igraču' u poslu. Otuda tako visoka cijena. Zato Hrvatska treba imati jasnu energetsku politiku i biti garant sigurnosti zapada naspram nesigurnosti Balkana. Hrvatska se treba orijentirati na zemlje EU od Baltika do Sredozemlja, a ne na istok“, zaključuje Davor Gjenero.

Slično razmišlja i geopolitički analitičar Davor Domazet Lošo.

Domazet: Hrvatska je postala najvažnija geostrateška točka

„S razlogom je oštro prepucavanje velikih supersila oko Hrvatske izazvalo pozornost javnosti i to je najbolja potvrda činjenice da nema više jednopolarnog svijeta. Živimo u vrijeme koje jako podsjeća na godine prije Prvog svjetskog rata. Kao i tada i danas je na djelu novo geopolitičko preslagivanje jer SAD nisu više jedina sila svijeta. Tu su Rusija, ali i Kina, Indija, islamski svijet, te Južna Amerika na čelu s Brazilom. Glavno preslagivanje događa se na prvim vratima Euroazije, dakle na području od Hrvatske do Izraela. Glavni razlog zbog čega se tu sučeljavaju najmoćnije velesile su zalihe fosilnih goriva, ali i pitka voda. Tragom te činjenice, Hrvatska je u strateškom smislu postala geogravitacijska stožerna točka. Imamo velike količine nezagađene pitke vode, ali i nafte i plina na većim dubinama. Veliki i moćni to dobro znaju. Hrvatski političari od 2000. na ovamo, a pogotovo Josipović, Milanović i Vesna Pusić to ne znaju i ne zanima ih. Za svakog geopolitičara ovo prepucavanje SAD-a i Rusije oko Hrvatske nije nikakvo iznenađenje“, ističe admiral Domazet.

Pojašanjava potom da je Rusija uspjela staviti pod svoj nadzor Crno more u dubini prvih vrata Euroazije te da joj je slijedeći logičan geopolitički cilj izlaz na toplo more, odnosno na Sredozemlje.

Hrvatska mora stati uz geopolitiku SAD-a

„To nije ništa novo. Rusija isti cilj ima još od Petra Velikog. A budući da je Hrvatska ušla u NATO i EU te budući da su prije nje tamo ušle Bugarska i Rumunjska, očito je da je Rusiji cilj preko Srbije, Republike Srpske i Crne Gore izaći na Jadran. Logika nalaže da će Rusija, koja je nuklearna, svemirska i energetska velesila, koristiti taj vakuum i izaći na sredinu Sredozemlja. To nisu mogli ni za Hladnog rata, a sada imaju priliku. U takvim okolnostima, logično je da je za zaustavljanje Rusije važna Hrvatska. Kao članica EU i NATO-a Hrvatska mora čvrsto stati uz geopolitiku SAD-a i Njemačke jer samo tako se može zaustaviti ruski prodor. No, bolesna hrvatska politika, predvođenja predsjednikom Josipovićem - koji je u London išao tražiti strateškog partnera iako je britanska politika uvije bila prosrpska i proruska - čini upravo suprotno. Hrvatski političari ne rade ništa, nego hoće na zapadni Balkan jer žele neku novu Jugoslaviju. U takvoj situaciji Sjedinjene američke države su se morale očitovati. One žele čvrstu Hrvatsku, kako bi zaštitili prostor Hrvatske. Rusija je, s druge strane, svjesna da će dugoročno izgubiti ako je Hrvatska čvrsta. Zato su i bila tako oštra prepucavanja oko Hrvatske“, pojašnjava Domazet te dodaje da bi Hrvatska morala u ovakvoj situaciji – kada je i za najveće postala vrlo važna geostrateška točka – iz toga profitirati.

Nemoguće je biti dio NATO-a i ne poštivati pravila igre

„U igrama moćnih i telikih te 'malih' zemalja najvažnije je osvijestiti svoj identitet i samosvjesno i odlučno se postaviti. Domovinski rat je temelj hrvatske države i ako se tako postavimo, tada će nas svi uvažavati. Nemoguće je biti dio NATO-a i ne poštivati pravila igre. Hrvatska jednostavno ne može i ne smije kupovati i popravljati borbene avione izvan sustava NATO-a, kao što je sada slučaj. Nažalost, hrvatska vanjska politika trenutno uopće ne postoji, zbog čega Hrvatska ni ne može iskoristiti svoj iznimno bitan geostrateški položaj“, dodaje Domazet, pa zaključuje da se hrvatska vanjska politika zbog svega navedenog treba usredotočiti na zemlje od Baltika preko Poljske, Češke, Austrije Mađarske do Sredozemlja, a ne na zapadni Balkan“.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.