MINUTA ZA DOMOVINU

DA SE NE ZABORAVI Srpski okupatori pucali na kolonu prognanika i natjerali Hrvate na nošenje bijelih traka

Autor

rj

Pad grada Vukovara 18. studenoga 1991. godine predstavlja jednu od najvećih tragedija u svekupnoj hrvatskoj povijesti. Nakon višemjesečnog herojskog otpora protiv višestruko snažnijeg protivnika Vukovar je pao i zauvijek ostavio neizbrisiv trag u srcima Hrvata.

18.11.2018. u 07:51
Ispiši članak

Najpoznatiji simbol krvave vukovarske tragedije uz vukovarski vodotoranj, niz ratnika i heroja je i najveća masovna grobnica u Domovinskom ratu Ovčara.

Ovčara je bivša stočna farma u sastavu VUPIK-a koja je u ratu od strane agresora i domaćih pobunjenih Srba pretvorena u logor u kojima su se izvršavale likvidacije vukovarskih branitelja i civila.

Nažalost, za teške zločine u Ovčari nikad nisu donesene adekvatne presude na domaćim i stranima sudovima, ali za Ovčaru zbog svoje brutalnosti i težine zločina postoji senzibilitet u široj hrvatskoj javnosti.

To isto se ne može reći za niz zločina koji su počinjeni u samoj okolici grada Vukovara, prije i za vrijeme srpske okupacije, o kojima se ne priča dovoljno u javnosti, niti se procesuiraju zločinci. Zločini, protjerivanja stanovništva, mučenja, silovanja,  uništavanja civilnih i drugih objekata događali su se tako u Dalju, Dalj Planini, Sarvašu, Ernestinovu, Laslovu, Erdutu, Aljmašu, Lovasu, Šarengradu, Bapskoj, Tovarniku, Erdut Planini, Ćelijama i drugim okolnim mjestima.

Po brutalnosti se ističe zločin u Antinu

Mučenja nad zatvorenici događala su se i na poljoprivrednom dobru Stajićevo, poljoprivrednom kompleksu Begejci, kasarni u Zrenjaninu, 29 vojnom zatvoru u Sremskoj Mitrovici, vojnom zatvoru u Šidu, zgradi policije i hangaru u blizini željezničke stanice u Dalju, centru za obuku TO u Erdutu, vukovarskoj bolnici i kasarni, poljoprivrednom dobru Ovčara, skladištu Velepromet, policijskoj stanici u Opatovcu, štali ili radionici u Borovom Selu, zgradi zadruge u Lovas itd. 

Među posebno okrutnim zločinima o kojima se manje priča u hrvatskoj javnosti ističe se i ratni zločin u Antinu.

Istraga je pokazala da su pripadnici TO Markušica i TO okolnih mjesta organizirali naoružane straže-punktove na kojima su mještani Antina od strane pripadnika TO zaustavljani, nezakonito uhićivani, psihički i fizički zlostavljani prilikom ispitivanja. Prvoosumnjičeni Dragomir Petković je 29. rujna 1991. na području između mjesta Korođ i Tordinci naredio pripadnicima TO otvaranje vatre iz artiljerijskog oružja na organiziranu kolonu od oko 500 civila, mještana Antina, koji su u strahu za život zbog učestalih napada na selo i prijetnji ubojstvima odlučili izaći iz sela, uslijed kojih postupanja je najmanje 26 civila usmrćeno, a više ih je teško ranjeno.

Hrvati u Sotinu morali nositi bijelu traku na rukavu

Posebno težak tretman imali su Hrvati u Sotinu. Tako su bili prema izvještaju DORH-a izvrgnuti sustavnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju na način da su im ograničili slobodu kretanja uvođenjem propusnica i policijskog sata u vremenu od 17-07 sati, naredili im da na lijevom rukavu nose bijelu traku i na kuće izvjese bijele plahte kao znak raspoznavanja, prisilno ih novačili kao pripadnike srpske paravojne postrojbe prijeteći im smrću ako odbiju novačenje, pucali im po kućama zastrašujući ih i uništavajući im imovinu, pod naoružanom stražom tjerali ih da obavljaju teške fizičke poslove na istovaru tereta, poljoprivredne radove, uređenju sela, skupljanju i klanju stoke, u više navrata ih bezrazložno lišavali slobode i zatvarali u prostorije Štaba, tamo ih tukli i mučili na razne načine, psihički i fizički zlostavljali te ih odvodili u nepoznatom pravcu prijeteći im smrću, pljačkali im vrijednu imovinu i tjerali ih na iseljavanje. Uslijed takvog postupanja nestalo je 35 osoba, od kojih je 14 naknadno ekshumirano i identificirano, dok se ostali i dalje vode kao nestali.

*ČLANAK JE REALIZIRAN U SKLOPU PROJEKTA ''MINUTA ZA DOMOVINU''

‘’Minuta za domovinu’’ zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je građane potaknuti da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.