STRUČNJACI O EKPLOZIJI FRANKA:

Da imamo guvernera HNB, ne bi milijun Hrvata bilo u dužničkom ropstvu

Autor

Direktno.hr

17.01.2015. u 10:51
Ispiši članak

''Do 2020. godine devedeset će posto Hrvata ostati bez krova nad glavom, odnosno bez sve svoje imovine. Dogodit će se to zato jer država sve veći vanjski dug naplaćuje sve većim porezima, novim porezima i inflacijskim porezima, to jest poskupljenjima. To je spirala smrti koja nema kraja i kojoj je, u ovakvim okolnostima, nemoguće uteći. A porez na nekretnine, koji se uvodi 2016. godine, hrvatske će građane doslovce poubijati'', istaknuo je Dinko Bartulović, ekonomist, broker na burzama i osnivač pokreta Zajedno u izjavi za jedan portal potkraj 2011. godine.

Slična mračna predviđanja potpisniku je ovih redaka, u intervjuu pod naslovom ''Hrvati će poput Ilira nestati u roku od 70 godina'' u siječnju 2011., izrekao i ekonomski analitičar dr. Slavko Kulić.

Nigdje ne postoji takva uzurpacije moneterne vlasti

Bilo je to u doba kada su mnogi mediji Željka Rohatinskog, tadašnjeg guvernera Hrvatske narodne banke, proglašavali osobom godine i vrlo jakim kandidatom koji bi mogao pobijediti na budućim izborima?!

Dr. Kulić je tada izjavio da Hrvatska u stvari nema guvernera te da Rohatinskog hvale samo oni za čije interese radi.

''On sigurno ne radi za Hrvatsku. Zato je, u stvari, i dobio nagradu. I to s pravom. Jer HNB je bivša hrvatska i bivša središnja banka, a mi ustvari nemamo guvernera jer su monetarna vlast i monetarni sustav vrlo udaljeni od hrvatske stvarnosti. Nigdje u središnjim bankama u Europi ne postoji takva uzurpacija monetarne vlasti. Prema tome, kada netko kaže da brani kunu kako ne bi upali u dužničko ropstvo, taj govori neistinu, jer isto to dužničko roblje nije zaštitio od stranih banaka u Hrvatskoj. Iste te banke preko tečaja i kamate to roblje pljačkaju u guvernerovu prisutnosti, istaknuo je dr. Kulić prije točno četiri godine.

Većinu njegovih tvrdnji u jesen 2011. je, u intervjuu pod naslovom: ''Svjetski moćnici uz pomoć Rohatinskog i Škegre namjerno su nas gurnuli u ropstvo'', ponovio i ekonomist mr. Karino Hromin-Sturm, čija je osnovna teza bila da  međunarodna financijska oligarhija razara bankarske sustave da bi države postale ovisne o njima.

Teoretičari zavjere ili stručnjaci koji su na vrijeme progovorili?

Nakon što su takve, u to vrijeme vrlo šokantne tvrdnje, dospjele u rijetke medije koji su se usudili objaviti ih, uslijedile su reakcije u kojima su citirane stručnjake ili ''stručnjake'' proglašavali teoretičarima zavjere te porno pesimistima (tako ih je u više navrata nazvao ugledni sociolog i politički analitičar dr. Slaven Letica).

No, nakon što je Ivan Vilibor Sinčić teme bankarske pljačke i nesuverenosti Hrvatske narodne banke tijekom predizborne kampanje progurao i do velikih hrvatskih medija, a pogotovo nakon eksplozije tečaja švicarskog franka i nove poplave blokada računa hrvatskih građana, jasno je, nažalost, da gore pobrojani analitičari nisu bili tek 'žalosne sove' odnosno 'porno pesimisti', jer se njihova mračna predviđanja iz dana u dan sve više ispunjavaju (u Hrvatskoj danas više od 320.000 osoba ima blokirani račun, što znači da je najmanje milijun osoba, ili četvrtina cjelokupnog stanovništava Hrvatske, zbog toga na rubu deložacije iz svog jedinog doma).

Kada su blokade računa, ovrhe i deložacije u stvari trebala postati prva medijska i politička vijest u Hrvatskoj, u kojoj mjeri je Ivan Vilibor Sinčić zaslužan za činjenicu da je sve veća skupina blokiranih i osiromašenih napokon dobila medijsku i političku pažnju koju zaslužuje i tko je kriv za činjenicu da je najmanje četvrtina stanovništva Hrvatske danas u ponoru ili na rubu ponora dužničkog ropstva, upitali smo dvojicu analitičara koji su na vrijeme (prije desetak i više godina) upozoravali da bi problem mogao eskalirati.

Dr. Kulić: Da imamo guvernera, bankama bi ukinuo licencu

''Odavno sam rekao da nemamo guvernera i da nemamo monetarnu vlast. To je najveći problem Hrvatske. To sada napokon shvaćaju i oni koji su ranije sumnjičavo vrtjeli glavom. I dok god je tako, neće biti rješenja za probleme poput rasta tečaja franka, odnosno za sve veći broj blokiranih i ovršenih građana. Sve mjere koje Vlada sada predlaže znače samo daljnje mučenje dužnika. Mi ne možemo utjecati na švicarsku monetarnu vlast. No, mogli smo djelovati na strane banke u Hrvatskoj da smo imali monetarnu suverenost. Hrvatska narodna banka mogla je, u takvom slučaju, ukinuti licencu bankama s nerealno visokim kamatama ili s kreditima u švicarskim francima.  Ovako, mogu nam raditi što god hoće'', ističe gore citirani dr. Slavko Kulić, čije ideje je, između ostalog, i Ivan Vilibor Sinčić koristio u dijelu svoje kampanje.

Sociolog, publicist i sveučilišni profesor dr. Zlatko Miliša, je za portal direktno istaknuo da je dobro da je Sinčić javno progovorio o temema o kojima je odavno trebalo govoriti, o temama koje su, iz nekog razloga, godinama bile skrivane i prešućivane od strane velike većine medija i hrvatskih političara.

Miliša: Drago mi je da se pojavio Sinčić

''Možemo o Sinčiću misliti što god hoćemo i pričati da ne zna koje su predsjedničke ovlasti, no činjenica je da je upravo on ova pitanja napokon gurnuo u prvi plan. Osobno sam u više navrata upozoravao na činjenicu da je nedopustivo da su kamate u Hrvatskoj od tri do šest posto veće nego u zemljama iz kojih banke, koje ovdje posluju, potječu. To je jedan od glavnih razloga dužničkog ropstva, na to godinama upozoravaju i dr. Kulić i mr. Hromin Sturm i dr. Pavuna te još neki stručnjaci… No, uzalud. Zato mi je drago da je i Sinčić progovorio o ovome'', napominje dr. Miliša.

Podvlači, potom, da ne treba očekivati da problem riješe isti oni koji su ga i stvorili.

''Već vidimo da se, u vezi problema sa švicarskim frankom, svi za pomoć obraćaju Vladi i bankama. No, oni problem neće riješiti jer su upravo oni odgovorni za ovakvo stanje. ''Bankaroidi'', kako ih naziva Pavuna, sigurno neće riješiti problem. Rješenje je moguće samo ako građani preuzmu stvar u svoje ruke. Mogli bi, primjerice, predložiti referendum s pitanjem: ''Slažete li se da svi dužnici prestanu otplaćivati kredite ako banke ne usklade svoje uvjete s uvjetima kakve imaju u državama iz kojih potječu?'' Hrvatska je danas članica Europske Unije i ne vidim zašto bi ovdje kamate morale biti nekoliko puta više nego u drugim zemljama EU'', napominje dr. Miliša te dodaje da u više zemalja u svijetu imamo primjere da se građani, kada su jedinstveni, mogu suprotstaviti bankama i dužničkom ropstvu koje im te banke nameću.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.