PROTIV KORUPCIJE SAMO DEKLARATORNO

Cvrtila za Direktno: Sigurnosne provjere neće riješiti problem; trebaju nam konstantni nadzori nad onima koji barataju s našim novcem

Autor

Barbara Kraš Kedmenec

"Možemo i o tome razmisliti, ali niti tada nemate jamstvo. U konačnici te se stvari događaju kada netko dođe u priliku, da je na dužnosti, da tako nešto može napraviti", kazao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak komentirajući hoće li se sigurnosne provjere ukinute 2012. za vrijeme Milanovićeve Vlade vratiti i hoće li se možda proširiti i na predsjednike Uprava javnih tvrtki.

25.09.2020. u 20:41
Ispiši članak

Afera JANAF već danima potresa Hrvatsku; uhićen je predsjednik Uprave tvrtke JANAF Dragan Kovačević, dvojici zastupnika koje se povezuje s aferom skinut je zastupnički imunitet i umjesto u Saboru, nalaze se u pritvoru. Informacije o istrazi cure na sve strane, a u fokus su, po tko zna koji put, došle i sigurnosne provjere kojih za čelnih ljudi u državnim tvrtkama - nema, odnosno može ih se pokrenuti prema potrebi, ali uz prethodan pristanak onog kojeg se provjerava.

Sigurnosna provjera nije obveza niti za državne dužnosnike, o čemu se raspravljalo ove godine najmanje dva puta; prilikom ostavke ministra zdravstva Milana Kujundžića, ali nedugo zatim ponovo u aferi ''Masoni'', u kojoj je s mjesta glavnog državnog odvjetništva istupio Dražen Jelenić, a nju je u drugi plan stavila epidemija Covida-19.

Ako uvedete sigurnosne provjere, rekao je Plenković, "niti tada nemate jamstvo". Na tragu toga je i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila koji je za portal Direktno kritizirao sustav borbe protiv korupcije u Hrvatskoj te pojasnio zašto sigurnosne provjere ne bi trebale biti u fokusu sprečavanja ovakvih koruptivnih afera.

"To je potpuno krivo po meni, da mi polažemo nade u sigurnosne provjere koje će nama riješiti sve sigurnosne, kriminalne i korupcijske probleme. To jednostavno nije tako. Vi imate sigurnosnu provjeru koja će se napraviti i onda se svakih pet godina to 'refresha'. Pet godina je dugačak period i u tom vremenu se čuda mogu dogoditi.

Ona može riješiti neke situacije za ljude koji su ranije za nešto evidentirani ili se utvrdi da imaju nekakve inkriminirane radnje. S druge strane, vi imate Zakonom predviđenu mogućnost rehabilitacije pa ako je netko i bio u zatvoru nakon nekog vremena, to mu ne smijete ni spominjati, ni imputirati ako je prošao taj rehabilitacijski rok. I to ne mora biti prepreka za nekakvo bavljenje dužnosti", kazao je naš sugovornik.

Sigurnosnim provjerama se ništa neće riješiti

"Ono što treba napraviti je nešto sasvim drugo. To su periodični, ali konstantni nadzori pojedinih ljudi i čelnika javnih poduzeća koji barataju s našim novcem, s ogromnim novcem i, naravno, osigurati da se prema njima ponašaju kao što bi se ponašali da je to njihova privatna tvrtka i da je to njihov privatan novac. Ne bi ga sigurno dijelili za poslove koji nisu odrađeni ili koji im ne trebaju, nego bi itekako pazili. Netko treba paziti na to, a mi takav sustav u RH nemamo izgrađen. Sigurnosnim provjerama to se neće riješiti", mišljenja je ovaj stručnjak za sigurnost.

Trebao bi se uspostaviti sasvim drugačiji sustav koji će kontrolirati i nadzirati te situacije, kaže Cvrtila. Prema njemu, u isto vrijeme bi to bio sustav koji prevenira, ali posjeduje i istražne segmente, "a onda bi se relativno brzo te korupcijske afere mogle riješiti".

U Hrvatskoj borba protiv korupcije samo deklaratorna

"To su preveliki iznosi da bi se država mogla ovako nonšalantno ponašati prema tome i postavljanjem nekog čelnika misliti da je sve riješila", oštar je Cvrtila.

"Kod nas je boljka to da zakonski propišemo neke stvari, a tu je i Strategija za suzbijanje korupcije koju nitko ne provodi, dapače, svi bježe od toga, nema tko to provodi. Nemamo postavljena tijela provedbe. To je kao da postavite u MUP-u unutarnju kontrolu, a nemate niti jednog čovjeka zaposlenog kako bi provodio te kontrole, a kad i imate, nije učinkovita jer nema potrebnu neovisnost. To je kompleksna situacija, ali politika mora jasno reći 'da, to se mora napraviti', uspostaviti takva tijela i ja onda garantiram da se to može u roku od šest mjeseci posložiti i ovakvih situacija će biti puno manje", smatra Cvrtila.

Kaže da prema nekim procjenama godišnje, od lokalnih do nacionalnih budžeta, oko 20 milijardi kuna završi u raznoraznim koruptivnim radnjama, što je između 10 - 15 posto državnog proračuna. 

"Deklaratorno se borimo s korupcijom jer nismo uspostavili mehanizme. Jedno je pričati, jedno je, kako bih rekao, pisati zakone i propise, i tu smo mi dobri. Možemo reći da imamo dobro uspostavljen taj sustav. Međutim, provedba je nikakva. Nemate vi policajca u svakom javnom poduzeću ili kod ministra ili nekakvog tajnika da 'čuči' u javnoj nabavi i provjera što se događa. Moraju se uspostaviti drugačiji mehanizmi",  tvrdi Cvrtila.


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.