Cvrtila za Direktno: Radikalni pristupi međunarodnim sporazumima obilježje su Trumpovog mandata, ali što se tiče izlaska iz 'Otvorenog neba'...

Sporazum "Otvoreno nebo" potpisan je 1992., a njegova primjena je započela 2002. godine i on omogućuje da 34 zemlje potpisnice nadlijeću svoje teritorije radi provjere vojnih kretanja i kontrolnih mjera naoružanja jednih i drugih. Koja je pozadina američke najave te kako bi se povlačenje SAD-a moglo odraziti na zemlje NATO-a i Europe za portal Direktno je komentirao politolog Vlatko Cvrtila.

"Riječ je o jednom od važnijih sporazuma, koji je nastao u vrijeme otvaranja svijeta i suradnje u užarenom prostoru… U vrijeme kada je Istočni blok bio u svojevrsnom raspadu. S druge strane, bilo je puno naoružanja koje se moglo koristiti u stvaranju potencijalnih novih napetosti. Tada je bio izuzetno značajan jer je na neki način označavao politiku popuštanja i suradnje, što je tada bila dominantna komponenta djelovanja međunarodne zajednice. Sada 18 godina kasnije okolnosti su se promijenile", rekao nam je Cvrtila.

Vojni analitičar pojašnjava kako su radikalni pristupi međunarodnim sporazumima obilježje mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"Ovo nije prvi put da se najavljuju radikalni pristupi američke administracije međunarodnim sporazuma. To je obilježje mandata Donalda Trumpa. On je već izrazio nezadovoljstvo nekim sporazumima. Iranski nuklearni sporazum, strateški sporazum o nuklearnom naoružanju s Rusijom, trgovinski sporazumi… Ovo je nagovještaj da bi se u budućnosti mogla poremetiti europska sigurnost koja je u središtu koncepta tog sporazuma. Upravo na to su ukazivale i izjave iz Moskve", dodao je analitičar.

Kako ističe Cvrtila, ovu situaciju treba promatrati u kontekstu predsjedničkih izbora u SAD-u.

"Ipak, mislim da bi ovu reakciju trebalo promatrati u kontekstu predsjedničkih izbora u SAD-u. Potencijalni izlazak iz sporazuma najavljuje se za šest mjeseci, kada će se znati i novi predsjednik SAD-a. Ako to bude Trump, nije sigurno da će on izaći iz tog sporazuma. Mislim da je riječ o simboličnom odmaku od Rusije jer ga se već od početka, ali i kroz cijeli mandat prozivalo za blagi odnos prema Moskvi, gubitak i predavanje strateških pozicija Rusiji", naglasio je Cvrtila.

'Do izlaska SAD-a iz sporazuma vjerojatno neće ni doći'

Kako ističe Cvrtila, Rusija i SAD se ne pridržavaju svih međunarodnih sporazuma, ali je SAD-u ovaj odjednom postao problematičan.

"Osim što zaoštrava odnose s Kinom, mora zaoštravati i odnose s Rusijom, trećom stranom u trokutu globalne strateške moći. Ne postoji poseban razlog zašto bi SAD izašao iz sporazuma. Oni su formalno naveli kako se Rusija ne pridržava pravila tog sporazuma, ali ne pridržavaju se oni ni drugih. Na kraju krajeva, ne pridržava se ni SAD svih sporazuma, ali baš sad su našli da ih smeta taj sporazum. Zbog toga mislim da je cijela ova situacija plod predizborne kampanje i unutarpolitičkih prilika u SAD-u. Ne vjerujem da postoji toliko jaka namjera za izlazak iz sporazuma jer bi to značilo i redefiniciju određenih sigurnosnih politika u državama NATO-a i EU-a", istaknuo je.

Cvrtila zaključuje da su upravo najave o izlasku SAD-a iz sporazuma kroz šest mjeseci znak da do toga vjerojatno neće ni doći. 

"Ako Trump i pobijedi na izborima, čini mi se da će na kraju odustati od toga ili pronaći rješenje koje neće poremetiti ono što je taj sporazum donio u međunarodni prostor. Svaki međunarodni sporazum koji je utemeljio nekakav režim ponašanja u svijetu je jako važan. Moramo imati na umu da naoružanje nije nestalo. I dalje se proizvodi nuklearno i konvencionalno naoružanje... Svaka napetost između država može izazvati strah da bi se to oružje moglo iskoristiti. Stoga je sama najava izlaska iz sporazuma kroz šest mjeseci znak da se to možda neće ni dogoditi", zaključio je Cvrtila.