PLENKOVIĆ NA SJEDNICI VLADE

Čuli smo poruku hrvatskih građana, u cijelosti ćemo preuzeti zahtjeve inicijative '67 je previše'

Autor

js/h

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je Vlada odlučila u cijelosti prihvatiti zahtjeve inicijative "67 je previše" o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina, te da će predložiti i izmjene Zakona o radu, kako bi se moglo raditi i nakon 65. godine.

19.09.2019. u 10:42
Ispiši članak

Vlada će Saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranja. Prihvatit ćemo u cijelosti prijedlog referendumske  inicijative i u određenim elementima promijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju i uputiti Saboru, rekao je Plenković na sjednici Vlade, no pritom nije ništa rekao o traženju sindikata da se raspiše referendum o njihovim zahtjevima.

Vlada je čula poruku hrvatskih građana

Podsjetio je kako je tijekom proljeća građanska inicijativa "67 je previše", predvođena trima sindikalnim središnjicama, prikupila nešto više od 700.000 potpisa.

Vlada je, kaže Plenković, čula poruku hrvatskih građana, iako smatra da duži ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje prava na mirovinu nije objektivna okolnost koja je svojstvena samo Hrvatskoj nego i drugima, a činjenica je i da dio građana želi raditi nakon 65. godine.

To potkrepljuje 13.500 umirovljenika koji su se vratili na tržište rada, a takvih ima još, i to u različitim granama, istaknuo je.

"Stoga ćemo uz prijedlog o izmjenama Zakona o obaveznom mirovinskom osiguranju, poštujući volju građana, također predložiti promjene Zakona o radu i drugih zakona koji uređuju radnopravni status za pojedine kategorije, tako da oni koji žele mogu raditi i nakon 65. godine", rekao je. 

Time će se ostvariti balans između onoga što je bio temeljni cilj građanske inicijative i sindikalnih središnjica i građana koji su to svojim potpisom podržali, a istodobno će otvoriti mogućnost za građane koji žele ostati na tržištu rada, smatra Plenković.

"Te izmjene će povoljno utjecati na zaposlenost i prihode i rashode državnog proračuna, kao i na visinu mirovina budućih korisnika. Tako proširujemo tržište rada i stvaramo nove mogućnosti na tom tržištu i slušamo poruku 700.000 ljudi, ali i pružamo priliku svima koji žele raditi duže da ostanu na tržištu rada", istaknuo je. 

Podsjetio je kako je njegova Vlada krenula u cjelovitu mirovinsku reformu kako bi hrvatski mirovinski sustav prilagodili demografskim izazovima i promjenama na tržištu rada, te gospodarskim prilikama.

Mirovinska reforma jedna od važnih strukturnih reformi

To je, ističe Plenković, kada se pogleda u cjelini, jedna od važnih strukturnih reformi poduzetih u mandatu ove Vlade. Dobro je ocijenjena i u izvješću Europske komisije za 2019. te je pridonijela izlasku Hrvatske iz makroekonomskih neravnoteža i poboljšanju njezina kreditnog rejtinga. 

Tom  je reformom naš mirovinski sustav cjelovito unaprijeđen u cilju dugoročne održivosti i primjerenosti mirovina te je ispravljena generacijska nepravda, otklonjene su uočene nejednakosti u mirovinskom sustavu i ostvareni pozitivni pomaci za sadašnje i buduće umirovljenike, ustvrdio je.

"Vodili smo računa da nijedna skupina osiguranika ne bi bila oštećena. Do sada su u ovom mandatu mirovine ukupno povećane za  11,7 posto, a najniže, za oko 250.000  sugrađana, ukupno za 15 posto. Zadnji put za 3,13 posto od 1. srpnja. Time smo svim osiguranicima omogućili pravo izbora kakvu će mirovinu primati, imaju pravo izbora povoljnije mirovine", rekao je premijer.

Posebno je istaknuo da je umirovljenicima omogućeno da se uključe u svijet rada i primaju punu mirovinu, što je iskoristilo više od 13.500 umirovljenika.

Reformom smo zaštitili i majke, kaže Plenković, majkama je za svako dijete omogućeno ostvarivanje dodatnog staža od  6 mjeseci, čime će im mirovina biti veća oko 2 posto za svako dijete.

Vlada: Stvaraju se uvjeti za dokapitalizaciju Croatia Airlinesa

Vlada je u četvrtak donijela odluku kojom se stvaraju prethodno potrebni uvjeti da se osigura postupak dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA), a u sklopu te odluke je i uplata predujma u korist nacionalnog zračnog prijevoznika od 250 milijuna kuna za stabilizaciju poslovanja prije dokapitalizacije.

Taj iznos utvrđen je na temelju analize manjka financijskih sredstava i plana korištenja tih sredstava, koju je izradio Croatia Airlines a prihvatilo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Isplata je predviđena u dva obroka - najmanje 100 milijuna kuna u 2019. godini, a preostali iznos do 250 milijuna kuna u 2020. godini.

Uplatom predujma, rekao je premijer Andrej Plenković, stabilizirat će se poslovanje CA, čime će se spriječiti brojni negativni učinci na hrvatsko stanovništvo i gospodarstvo, koje bi najizravnije osjetili zrakoplovni i turistički sektor, a posljedice bi se neizravno širile i na ostale gospodarske grane.

Plenković je istaknuo i da Vlada smatra da Hrvatskoj treba nacionalna aviokompanija radi razvoja trgovine i gospodarstva, posebno turizma te povezivanja hrvatskih krajeva. Ocijenio je da je Croatia Airlines tijekom svoje 30-godišnje povijesti, značajno pridonio prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu.

Sukladno pripremljenoj projekciji novčanog toka za iduća 24 mjeseca, utvrđen je nedostatak financijskih sredstava Croatia Airlinesa za popravak i generalni remont preostala dva motora zrakoplova u procijenjenom iznosu od 71 milijuna kuna, plaćanje trenutno dospjelog duga prema domaćim dobavljačima od 68 milijuna kuna, ostale neophodne investicije u sljedećih 12 mjeseci u iznosu od 60 milijuna kuna i plaćanje kreditnih obveza u ukupnom iznosu od 26,3 milijuna kuna.

Također, dodaju u Vladi, obzirom na starost flote i s tim povezane rizike, treba osigurati određena sredstva za izvanredne popravke, jer se prosječno jednom godišnje pojave izvanredne popravke motora, što su dodatni troškovi od oko četiri milijuna dolara po motoru.

U Vladi kažu da su u slučaju nedostatka potrebnog kapitala za nesmetano financiranje redovnog poslovanja Croatia Airlinesa, neizbježne iznimno negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo, posebno turizam, pri čemu očekivane negativne ekonomske posljedice kumulativno višestruko nadmašuju planirani iznos kapitalne injekcije i buduće dokapitalizacije.

To se, kažu u Vladi, posebno odnosi na poremećaje na domaćem zrakoplovnom tržištu koje u velikoj mjeri ovisi o Croatia Airlinesu, kao i povezivanje hrvatskih gradova s ključnim europskim gradovima, što je od nacionalnog interesa te dodatno od ključne važnosti za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovini 2020. godine.

Također, kažu u Vladi, za očekivati je da bi prestanak poslovanja Croatia Airlinesa ugrozilo uspjeh ključnih infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti gotovo 700 milijuna eura, samo u zrakoplovnom sektoru, uz potencijalno preuzimanje zaduženja u iznosu od 200 milijuna eura.

Današnjom Vladinom odlukom zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u suradnji s Ministarstvom državne imovine, Ministarstvom financija i Povjerenstvom za provedbu postupka i predlaganje odabira strateškog partnera za Croatia Airlines, najkasnije do 31. prosinca ove godine predloži Vladi model dokapitalizacije Croatia Airlinesa.

Provedba postupka dokapitalizacije mora započeti najkasnije 1. lipnja 2020. godine, uz otvoreni postupak u kojem će pravo sudjelovanja imati privatni investitori.

Odbijeni prijedlozi protiv Kujundžića

Vlada je na sjednici u četvrtak kao neutemeljene i neosnovane odbila sve navode iz prijedloga 32 zastupnika Hrvatskog sabora za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću te predložila Saboru da odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja.

Vlada smatra kako nema osnove za izglasavanje nepovjerenja ministru zdravstva te je u očitovanju na 17 stranica odgovorila na navode iz prijedloga oporbenih zastupnika koji se odnose na provođenje reforme zdravstvenog sustava, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, bolnički sustav, financijsku stabilizaciju zdravstvenog sustava i upravljanje ljudskim resursima. 

"Riječ je još jednoj takvoj inicijativi, imali smo ih već i ranije. Vlada je pripremila svoje očitovanje i vrlo temeljito elaborirala sve ono što smo uradili u kontekstu unapređenja čitavog zdravstvenog sustava te ćemo u dogovoru s Hrvatskim saborom, kada se pronađe odgovarajuće vrijeme da to bude na dnevnom redu, odraditi ovu inicijativu oporbe, još jednu, koja ide ovaj puta prema ministru Kujundžiću", izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Vlada je na sjednici u četvrtak ovlastila Ministarstvo financija da brodogradilištu 3. maj izda državno jamstvo za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i/ili drugih poslovnih banaka u visini od 26 milijuna eura za dovršetak novogradnje 733.

Radi se o dovršetku samoiskrcavajućeg broda za rasuti teret za koji je potpisan ugovor s tvrtkom Algoma Central Corporation iz Kanade, a rok isporuke je 15. rujna iduće godine.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je da ugovorena cijena broda iznosi 33,36 milijuna eura, pri čemu napominje da se odlukom predviđa da 3. maj, nakon što isplati iznos od 50 milijuna kuna HBOR-u u cilju zatvaranja dijela ranijih obveza, kao i vrati kredit koji se odnosi na odluku o ovom jamstvu, ostatak prihoda od prodaje broda uplati u državni proračun.

Na zatraženo mišljenje Ministarstva, Horvat napominje da je društvo Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod pozitivnim ocijenilo ugovoreni posao između 3. maja i kanadskog naručitelja, te kako nisu uočeni rizici koji bi u značajnom stupnju utjecali na mogućnost realizacije ugovora.

Horvat je novinarima uoči sjednice Vlade izjavio da u 3. maju postoje još dva broda koja se moraju završiti i za koja će biti potrebna još dva jamstva.

Kako je ustvrdio, za završetak brodova će ukupno trebati oko 560 milijuna kuna, a time se stvara pretpostavka da 3. maj može normalno raditi i ugovarati brodove, uz povjerenje da svako državno jamstvo koje će se izdati bude vraćeno nakon što se brod završi i isporuči.

Vlada je u kolovozu na prvoj sjednici nakon ljetne stanke, a s ciljem stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje, dala uvjetno državno jamstvo za kreditno zaduženje 3. maju od 150 milijuna kuna, a Nadzorni odbor HBOR-a je početkom rujna uvjetno dozvolio odnosno osigurao taj iznos kredita.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji će danas posjetiti riječko brodogradilište, poručio je da današnja odluka govori o odvažnosti i odlučnosti Vlade da pronađe zakonit i inteligentan način za pomoć 3. maju kako bi ponovo pokrenuo proizvodnju i dovrši brodove koji su već ranije bili naručeni i to na način koji će se u konačnici za državu pokazati financijski isplativim, što je ocijenio vrlo važnim.

Kao ključni element Vladina angažmana oko 3. maja Plenković apostrofira i smanjenje postojećih gubitaka za državu.

Ponovio je da je ključni razlog Vladinog angažmana visok stupanj povjerenja koji imaju u Upravu 3. maja, za koju je istaknuo da je intenzivno radila na ispunjenju svih preduvjeta za dobivanje državnog jamstva.

Poručio je da ključna zadaća, osim dovršetka brodova, ostaje pronalazak dogovora oko strateškog partnera, dok napominje da Vlada paralelno radi i na pronalaženju rješenja za funkcioniranje Uljanika, "koji nije zanemaren i zaboravljen, dapače".

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da se sredstva iz kreditnog zaduženja osiguranih državnim jamstvom mogu iskoristiti isključivo u svrhu financiranja radnji potrebnih za dovršetak novogradnje, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za državu.

"Povlačenje sredstava iz kredita iskoristit će tako da kreditodavatelj povučene iznose isplati izravno dobavljačima na temelju vjerodostojnih isprava, na temelju prethodnog odobrenja društva Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod kao izvršitelja nadzora, za svaku isplatu", napominje Marić.

Inače, Ministarstvo financija je, temeljem raskinutog ugovora od 12. listopada 2018. godine između Algome i 3. maja, na ime protestiranih jamstava platilo 239,07 milijuna kuna.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.