CRNI SCENARIJ Pitali smo energetskog stručnjaka što će se dogoditi ako Rusija zatvori Sjeverni tok 1 i hoćemo li ostati bez plina

"S punim pravom možemo donijeti sličnu odluku i uvesti embargo na isporuku plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 kojim ruski plin stiže u Europu i koji je trenutačno pun "100 posto", rekao je zamjenik ruskog premijera zadužen za energetiku Aleksandar Novak.

"No zasad nismo donijeli takvu odluku (...) Premda nas europski političari nagone na to svojim izjavama i optužbama", istaknuo je.

Ratna događanja u Ukrajini cijelu Europu stavila su u poprilično nezavidan položaj i teško je prognozirati u kojem smjeru će se ruska invazija nastaviti, a još manje kada i kako će se završiti. Nedvojbeno je međutim da imaju drastične posljedice na cijene energenata koje građani već sada mogu osjetiti na cijeni goriva, a kompanije već sada na cijeni plina. Globalno gledano, ekonomske sankcije koje pogađaju Rusiju, neminovno pogađaju i Zapad, a opća nesigurnost oko opskrbe energentima utječe na to da njihove cijene na burzama lete u nebo.

Na burzama u Nizozemskoj i u Londonu u ponedjeljak je plin dotaknuo astronomsku cijenu od 3000 dolara za 1000 prostornih metara, a ta je cijena do nedavno bila poprilično nezamisliva i to do te mjere da je bivši ruski premijer Dmitrij Medvjedev u trenutku objavljivanja sankcija Rusiji naznačio da bi zbog toga cijena plina na tržištu mogla doseći 2000 dolara za barel.

Brodić: Zatvaranje Sjevernog toka 1 bilo bi dosta iracionalno

Energetski stručnjak i urednik portala EnergyPress Ivan Brodić za sada ne vidi mogućnost, barem ne kratkoročnu, da se zatvori plinovod Sjeverni tok 1. "I njemački kancelar Olaf Scholz je rekao da se ne odustaje od uvoza ruskih energenata, a tvrtka EON koja uprava Sjevernim tokom 1 s njemačke strane odbila je zatvoriti taj plinovod. Moguće da Vladimir Putin u trenutku nekakvog inata zapovijedi njegovo zatvaranje, međutim to bi bilo dosta iracionalno s obzirom na to da njegov proračun trenutno i isključivo ovisi o izvozu energenata", kazao je Brodić za portal Direktno.

Zatvaranje plinovoda s ruske strane je manje vjerojatno nego zabrana uvoza ruskih energenata za koju lobiraju Anthony Blinken i Joe Biden, dodaje. Ali je pitanje koliko je to kratkoročno moguće izvedivo bez strašnih poremećaja na tržištu, kaže. Zapad ovisi o ruskim energentima, ali i pratećoj infrastrukturi jer trenutno ne postoje u dovoljnoj mjeri dovršeni plinovodi iz drugih pravaca; plinovod sa Sjevernog mora prema Baltičkim zemljama i Poljskoj, ali nije završen ni južni koridor azerbajdžanskog plina.

"Svakako bi ovim potezom došlo do značajnijih poremećaja na ionako poremećenom tržištu plina u sjevernoj Europi", rekao je Brodić. 

Ipak, nestašica plina neće biti, jedino je pitanje po kojoj cijeni ćemo ga nabavljati, ocjenjuje Brodić i dodaje da nestašice plina pogotovo neće biti u Hrvatskoj.

Zatvaranje tog plinovoda, kaže Brodić, Hrvatskoj bi naštetilo tek posredno.

Kvaka 22

"Ukrajinski koridor je pun, njime se trguje usprkos ratu u Ukrajini u gotovo punom kapacitetu. Ne postoji još naznaka da bi Erdogan zatvorio turski tok, tako da taj koridor, kojim se Hrvatska značajnije snabdijeva ruskim plinom preko čvorišta u Mađarskoj, u ovom trenutku nije upitan. Hrvatska trenutno ima prilično dobru opskrbljenost i kopnenim plinom i LNG terminalom koji ima kapaciteta 2,6 milijardi prostornih metara koliko je po prilici i hrvatska potrošnja. Hrvatska proizvodi 0,17 milijardi prostornih metara, nešto sitno izvozi, a 95 posto onoga što je prošle godine došlo na terminal, i ostalo je u Hrvatskoj. Prošle godine u Hrvatsku gotovo da ruski plin nije ni ušao".

Plina će biti, ponavlja, pitanje je samo po kojoj cijeni. Ta cijena se formira burzovno i to na burzama u Grazu, Nizozemskoj i Londonu, a one značajno ovise o geopolitičkim situacijama zbog događaja u Ukrajini, a cijene su, kao što vidimo, astronomske.

Kada govorimo i o tome da će poteći plin iz drugih zemalja, problem je sustav LNG terminala kojih ni približno nema dovoljno, a tamo gdje ih ima su poprilično neravnomjerni kapaciteti:

"U Nizozemskoj i Belgiji LNG terminali posluju s 25-30 posto kapaciteta, dok imate primjer LNG-a na Krku ili na Pirenejskom poluotoku koji posluju s većim kapacitetom od 90 posto, dok je ovaj na Krku u potpunosti zakupljen".

"Bilo kakvo zatvaranje dotoka ruskih energenata na kratke i srednje staze učinilo bi skupljim i izradu infrastrukture koja ima za cilj neovisnost o ruski energentima, što je u stvari 'Kvaka 22", naglašava Brodić.

Mogućnosti za Rusiju

"Rusija ima alternativni pravac koji je nešto manjeg kapaciteta i to je Snaga Sibira koji pumpa plin prema Kini, ali on je pod pritiskom amortizacije tog plinovoda i prilično je mala zarada za rusku stranu u ovom trenutku. Postoje najave s otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu da će se raditi drugi profil Snage Sibira, međutim taj plinovod je tek u projektnoj fazi, a iskustvo nas uči da se plinovodi rade veći broj godina. Taj dio zamjene europskog tržišta je stoga na dužem štapu. Ako Kina bude jedini ili jedan od rijetkih kupaca ruskih energenata, ona će ucjenjivati Rusiju cijenom i to ni približno neće biti burzovni odnos nego će biti ugovorni odnos u kojem će Rusija biti junior partner", mišljenja je analitičar. 

Postoji puno zemalja koje se ne svrstavaju u zapadnu hemisferu, a takvih je poprilično na svijetu koje još uvijek računaju s ruskim kompanijama, ruskim kapitalom i ruskim energentima. "Naravno, to financijski nije tako lukrativno kao Europa i Zapad, međutim može poslužiti kao svojevrstan padobran", kaže naš sugovornik.

Rusija i dalje sudjeluje na svjetskom tržištu nafte s nešto više od 10 posto, a u trgovini plinom na teritoriju Europe s više od 40 posto, iako su posljednjih godinu dana najveći izvoznici plina u Europu upravo američke kompanije, a samo zadnjih mjesec dana uvezli su nešto više od 15 milijardi prostornih metara.

"Neki će reći da je ovaj sukob u Ukrajini ovaj sukob oko tržišta plina u Europi, to je malo pretjerano, ali može se i tako promatrati".

Kakva je situacija sa skladištima u Hrvatskoj?

U ožujku se, podsjetimo, ugovara cijena za sljedeću sezonu grijanja koja počinje 1. travnja i to temeljem cijena na burzi. 

Cijena plina će rasti za sljedeću sezonu, a hrvatska Vlada se pri tom odrekla svog dijela trošarine na plin i smanjila je PDV. Drugu stvar koju Vlade mogu raditi, kako bi utjecale na povećanje energetske neovisnoti, je izgradnja i punjenje skladišta plina i rezerva za određeno razdoblje, a upravo to je, kaže Brodić, u cijeloj Europi problematično. Osim toga, zato što su na sjeveru kontinenta kompanije špekulirale obveznim rezervama, skladišta su trenutno prazna.

"Trenutno imamo nešto kapaciteta u Okoliju, ali to nije dovoljno veliko skladište da bismo bili sigurni za cijelu godinu, već tu imamo otprilike oko 90 dana potrošnje, a to nije dovoljno za ovakve energetske krize. 

Govorilo se da ćemo raditi novo skladište u Grubišnom Polju, ali i da će država otkupiti istražna polja od INA-e na sjeveru Jadrana, međutim od toga dvoga još uvijek nema ništa, a o ovakvim stvarima, kao i o vlastitoj proizvodnji plina mi obično razgovaramo tek kad je kasno, kad imamo probleme ovakve prirode", kazao je Brodić.

A da bi došli do proizvodnje, prije toga treba proći nekoliko godina da se ona uspostavi. Najčešće je riječ o pet ili šest godina, "ali nama treba sada".

Sreća u nesreći je, zaključuje, da je zima pri kraju i da će se, nada se, cijela situacija stabilizirati nakon ljeta.