RAZLOZI NEUSPJEHA NA IZBORIMA

'CRNI LABUD' ILI? HDZ je u proteklih nekoliko godina izgubio oko 180 tisuća birača, ali i svoje tradicionalne 'utvrde'

Autor

Rafael Jurčević

Poraz Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima otvorio je pitanje u HDZ-u tko je glavni krivac. Spominje se i pojam "crni labud", stranačka desnica, predsjedničini gafovi, politika Andreja Plenkovića i skretanje "ulijevo" stranačkog vodstva, suradnja s Milanom Bandićem, ali ono što se sa sigurnošću može reći jest da je HDZ u nekoliko godina izgubio otprilike oko 180 tisuća birača.

08.01.2020. u 22:22
Ispiši članak

Najbolji način za provjeriti što se događa sa snagom najveće parlamentarne stranke je provjeriti rezultate izbora od posljednjih parlamentarnih izbora održanih u rujnu 2016. godine. Naravno, izuzeti su lokalni izbori održani iza tih parlamentarnih izbora jer često postoje velike razlike između rezultata na nacionalnoj i lokalnoj razini, a uključeni su izbori za Europski parlament održani ove godine, ali i prvi krug predsjedničkih izbora.

U prvom krugu predsjedničkih izbora 2014. godine  Kolinda Grabar-Kitarović osvojila je 37,22 posto (665 379) glasova, a 2019. godine osvojila je 26,65 posto, ili otprilike oko 500 tisuća glasova, što otprilike čini gotovo 165 tisuća glasova manje.

U drugom krugu predsjedničkih izbora prije pet godina Grabar-Kitarović osvojila je  1.114.945 (50,74 posto), a u drugom krugu prošle godine 929.488, što čini 185.457 manje glasova u pet godina razlike. 

Za usporedbu, na posljednjim parlamentarnim izborima održanima 2016. godine HDZ je osvojio 36,27 posto ili 682.687 glasa, što mu je donijelo 61 mandat.

Vidljivo je kako je HDZ u nekoliko godina izgubio između 165 do 185 tisuća birača, ako uspoređujemo ova tri najrelevantnija pokazatelja.

Zanimljivo je i usporediti europarlamentarne izbore. Na posljednjim izborima za Europski parlament HDZ je osvojio 244.076 glasova i 22,72 posto,  a 2014. godine 41,42 posto ili 381.844 tisuća glasova. Iako je HDZ-ova koalicija na izborima 2014. godine bila znatno šira i obuhvaćala je i Hrast, HSS i druge desne stranke, ipak se radi o ogromnoj razlici od gotovo 140 tisuća glasova, pogotovo imajući u vidu malu izlaznost na ovim izborima. Moglo bi se reći, ako izuzmemo ostale stranke, kako je HDZ ovdje također izgubio više od 100 tisuća glasova.

S obzirom da ankete u zadnje vrijeme pokazuju kako HDZ ima znatno manju potporu nego prije, može se reći kako je gubitak birača postala konstanta u HDZ-u. HDZ bi prvenstveno trebao analizirati zašto im se u nekoliko godina dogodio manjak od minimalno 100 tisuća birača po izborima, a na nekim izborima ta brojka se penje i do skoro pa 200 tisuća glasova. 

HDZ je najjači po županijama, ali u nekima je oslabio u zadnje vrijeme

Vrijedi naravno i vidjeti rezultate po dijelovima Hrvatske da bi se vidjelo gdje je HDZ najviše izgubio u odnosu od prije pet godina. 

HDZ je tako na izborima za Europski parlament 2019. godine pobjedu odnio u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Uz te županije, HDZ je u inozemstvu osvojio najviše glasova.

HDZ je uvjerljivo pobijedio u Virovitičko-podravskoj i Ličko-senjskoj županiji, gdje je osvojio više od 40 posto glasova, dok je više od 30 posto dobio u Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibenskoj i Zadarskoj županiji.

S druge strane, Kolinda Grabar-Kitarović u prvom je krugu predsjedničkih izbora osvojila najveći broj glasova u Zadarskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, Karlovačkoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Najbolji rezultat ostvarila je u Ličko-senjskoj županiji u kojoj je osvojila 43,30 posto glasova, a u Virovitičko-podravskoj županiji (32,63 posto) je pobijedila Miroslava Škoru (31,15 posto) za 564 glasova.

Škoro je  trijumfirao u Slavoniji. Pobijedio je u Požeško-slavonskoj županiji. Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj, u kojoj je pobijedio ispred Milanovića za 908 glasova.

Upravo je Škoro po prvi put poremetio tradicionalnu političku podjelu Hrvatske na crveni dio kojemu pripadaju sjeverne i zapadne županije (Iako su tu jake i liberalne i lijevoliberalne opcije) i plavi dio kojem pripadaju istočne, južne i središnje hrvatske županije. Prije nekoliko godina izašao je i znanstveni rad Josipa Glaurdića i Vuka Vukovića koji je potvrdio da je u Hrvatskoj glavna podjela na ratom stradala područja koja glasuju za HDZ, i područja koja nisu u većoj mjeri stradala u ratu, a koja su tradicionalno nesklona HDZ-u.

Portal Direktno je već u svojoj analizi dokazao kako je HDZ na ovim predsjedničkim izborima u prvom krugu izgubio svoje nekadašnje "utvrde" u slavonskim županijama, a u drugom krugu ih je uspio vratiti u svoje ruke, no ipak ne tako uvjerljivo kao na nekim drugim izborima i uz slabu izlaznost. Naravno, moguće da je veliku ulogu ima poziv Miroslava Škore za križanjem listića, no očito je da se dogodila velika promjena na desnom dijelu biračkog spektra, ali i velika podjela jer HDZ više ne okuplja sve "desne" političke snage kao u vrijeme Domoljubne koalicije, a dobar dio birača današnji HDZ nije smatrao ništa bitno drugačijim od Milanovića i SDP-a.

Demografija igra sve veću ulogu u budućnosti

U budućnosti će svakako u analizi trebati više pozornosti obratiti i na velike demografske promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj od 2013. godine do danas. Hrvatsku je napustilo više stotina tisuća građana i to upravo iz županija koje su na ovim predsjedničkim izborima prednjačile po slabijoj izlaznosti (Slavonija). Navedene županije bile su uglavnom uz HDZ u prošlosti pa je za očekivati kako bi se niska izlaznost i pad potpore HDZ-a (zbog nezadovoljstva gospodarskom situacijom i iseljavanjem) u ovim dijelovima Hrvatske mogao nastaviti. 

Bitan faktor, naravno,  veliki su gradovi, no veliki gradovi nikada nisu bili jača strana HDZ-ove izborne snage. Čak je i Franjo Tuđman na vrhuncu svoje moći i popularnosti imao problema u velikim gradovima što se tiče rezultata pa ni rezultati aktualnog vodstva HDZ-a ne čude.

Jedina bitna razlika koja se dogodila u odnosu na prošle izbore jest što se očito da je Grabar-Kitarović imala velikih problema u Zagrebu pa se postavlja pitanje za HDZ koliko im se isplati bliska suradnja s Milanom Bandićem na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini pošto je percepcija javnosti očito sve negativnija. 

Sve veći pad u nekadašnjim HDZ-ovim 'utvrdama'

Uz Slavoniju, Liku, poznata HDZ-ova utvrda bila je i Imotska krajina te ostatak Dalmatinske zagore. No, prvi krug predsjedničkih izbora, ali i izbori za Europski parlament pokazali su kako HDZ ima velikih problema sa svojim vjerojatno najdiscipliniranijim biračima.

U prvom krugu predsjedničkih izbora Kolinda Grabar Kitarović osvojila je u osam općina i gradu Imotskom zajedno 6546 glasova, a Miroslav Škoro 6384 glasova, što je zaista mala razlika. Škoro je također osvojio grad Imotski, najtvrđu dalmatinsku HDZ-ovu utvrdu.

Škoro je slavio i u Runovićima, Podbablju, Zagvozdu i Zmijavcima.

Loš rezultat za HDZ u "svojim" općinama dogodio se i na europarlamentarnim izborima. Tako je HDZ doživio potop u regiji u kojoj su znali osvojiti u prošlosti i do 95 posto glasova.

HDZ je, primjerice, 2016. godine u Lovreću imao 85 posto glasova, a prošle godine tek 42 posto, u Podbablju su 2016. imali 77 posto, a prošle godine 34 posto.

Katastrofa je doživljena i u Runovićima i Prološcu, a u Cisti provo te Dugopolju je zadržana većina, ali je potpora pala skoro na pola od nekadašnje, kao i u Trilju.

Da se ne radi o pojedinačnom lošem rezultatu, svjedoči i rezultati ovih predsjedničkih izbora. Očito je da se nekadašnji najvjerniji birači HDZ-a sve teže identificiraju s politikom HDZ-a, iako su ova mjesta podržavala i HDZ u vrijeme Ive Sanadera i Jadranke Kosor koji su također optuživani za vođenje stranke "ulijevo" u odnosu na politiku Franje Tuđmana.  

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.