Antunović ga pogrešno oslovila

Ćorić: Obveznim vojnim rokom dobit ćemo čvrste i stabilne muškarce

Autor

Direktno.hr

Treba li Hrvatska vratiti obvezno služenje vojnoga roka? Što bi to značilo za nacionalnu sigurnost, a što za državnu blagajnu? Može li pronaći oko 500 milijuna kuna za te potrebe? Gostovali su Željka Antunović, bivša ministrica obrane, Pero Ćorić, glavni tajnik HSP AS, Vlatko Cvrtila, dekan VERN-a i Tomislav Ivić, zamjenik ministra obrane.
29.02.2016. u 22:32
Ispiši članak

Zašto ste aktualizirati ovu ideju, gospodine Ćorić?

Moramo se očuvati u vremenima koja su pred nama. Vojni rok je neophodan. Imaju i ekonomski razlozi o tome. Maknut će se nezaposlenost i ovisnost s ulica. Dobit ćemo čvrste i stabilne muškarce. Žene će ići dragovoljno. Potaknut ćemo tekstilnu industriju. Imat ćemo s kima računati u poplavama i požarima. Puno je prednosti, a mi ne vidimo mane. Nato i nije neki argument jer se Turci i Grci između sebe sukobljavaju, a članovi su NATO-a. A tu je i Domovinski rat.

Gospođo Antunović kako vi gledate na to?

Inicijativa je legitimna, ali ako govorimo o realnosti, onda mislim da je neprihvatljiva. Prvo, RH se odlučila za dugoročno planiranje što je jedan od ključnih čimbenika. Tim planom uvođenje vojnog roka nije predviđeno. Drugo, trebalo bi mijenjati Ustav jer Ustav ima prigovor savjesti. Nemoguće je procjenjivati prigovor savjesti. U drugim zemljama civilno služenje vojnog roka traje duže. Jednog dana ćemo se suočiti sa nedostatkom dragovoljnog služenja. Kod njih se ne radi o naknadi. Vojni poziv je drugačiji. Poziv je ograničen godinama. Vremenom će se morati uvoditi poticajne mjere. Ugašena su sva obučna središta, trebalo bi uložiti znatna materijalna sredstva. Nema dovoljno sredstava za to. Danas imamo pričuvu zakonski.

Gospodine Iviću kako bi završio Domovinski rat da nije onih koji su bili u vojsci?

Planovi se mogu promijeniti. Mi nemamo protiv te ideje ništa, ali treba nam analiza o tome imamo li novca to provesti i resursa. Predviđanje nije ključno jer evo tko je mogao predvidjeti migrantsku krizu. Vojska nije isključivo trošak. Ne možemo predviđati mnoge stvari. Najbolje je rješenje sam braniti.

Kakve su nove sigurnosne okolnosti, gospodine Cvrtila?

Migrantska kriza nije sigurnosna ugroza. To nije argument. Nakon političke odluke realizacija bi trajala puno. Tražimo ozbiljne analize. Imamo i integrativne i socijalne čimbenika. Litva i Estonija su vratile obvezni vojni rok. Mi vojnu ugrozu nemamo. Migrantska kriza nije vojno pitanje. NATO je moćan koliko su moćne njene članice. Obrambene sposobnosti se ne mjere samo ljudstvom. U ovom trenutku je potrebna modernizacija i standardi. Mi imamo dvije brigade. Više od 6 tisuća ljudi. Imamo više policajaca koji mogu reagirati. MORH ima ukupno 16 000 ljudi. Stvarnih vojnika je manje, no i to je dovoljno do podrške iz našeg saveza.

Reagirao je Ćorić

Teza da nema ugroze ne stoji. Mi nismo suvereni, recimo Šarengradska ada je okupirana. Migranti ljudima prolaze kroz dvorišta. Ljudi idu u Siriju u borbu. Nama treba vojska. Mi imamo šuplju granicu. Orban mobilizira vojsku jer EU i Turska nikad neće stvoriti sporazum. Postoji direktna vojna obveza na srednjoj razini. Dajemo prijedloge. Neka odrežu agencije i uvedu vojni rok. Načelnik stožera general Šundov govorio je o važnosti ljudskih potencijala.

Što sa Šarengradskom adom, gospođo Antunović?

Ovdje razgovaramo o vojnom roku. Lijepo je slušati sve ovo. Ali moramo razgovarati o argumentima. Do sada smo radili nebrojeno analiza. Ništa još nije sigurnosno ugrožena sigurnost. Šarengradska ada nije novi momenta. Analiza bi mogla biti obrambena strategija koja se sprema. Ne možemo brkati sve sigurnosne mjere. Pričuva nije ništa drugo nego važnost za slučaj potrebe.

Reagirao je gospodin Ivić

Suglasan sam s profesorom Cvrtilom, treba utvrditi prioritete, ali ključna je stvar financijska konsolidacija države. Bez toga neće biti novca za ništa. Koncept služenja vojnog roka ne može se uvesti preko noći. Mi smo za to da se problem ozbiljno razmotri. Takve se odluke ne mogu donositi preko noći. Na godišnjoj razini imamo tisuću dragovoljnih vojnika. A interes je i veći, ali ih sve ne možemo primiti. Želimo svima prije svega to omogućiti. Inzistirat ćemo razvoj koncepta pričuve. Ključno je pitanje koliko švicarski model stoji.

Odgovorio je Cvrtila

Švicarska je smanjila broj vojnika, ali oni su jaka vojna sila i time su očuvali svoju neutralnost. Mi od 2002. godine nemamo nacionalnu obrambenu strategiju. Mi nemamo dovoljno ljudi za čuvanje granice na način da bude nepropusna. Možda ćemo kupiti neke rakete pa nas nitko neće napadati.

Reagirala je gospođa Antunović

Sigurna sam da je general Šundov prvenstveno mislio na ljudske resurse u vođenju i zapovijedanju, ali i u ono što diže nacionalnu sigurnost. Novac treba ulagati u civilnu zaštitu i vatrogasce. Proizvesti vojnika je puno skuplje nego proizvesti vatrogasca. Ovi argumenti su ostatak Jugoslavije. Zapošljavanje u OS je prelijevanje iz šupljeg u prazno.

U jednom trenutku rasprave Željka Antunović Ćorića je oslovila s ''gospodine Ćosiću''. Shvatila je da je pogriješila pa se ispravila.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.