IMAJU NEKOLIKO KONCEPATA

Ćorić najavio zakon o radu trgovina nedjeljom početkom iduće godine

Autor

iz

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je skoro donošenje novog zakona koji će regulirati rad trgovina nedjeljom.

20.10.2020. u 19:30
Ispiši članak

Gostujući u Dnevniku HRT-a Ćorić je najavio da imaju nekoliko varijanti zakona. "Imamo nekoliko koncepata koji će se razmatrati. Ideja je da zaštitimo nedjelju kao dan za odmor i otvorimo se mogućnosti da se ne naslanja na nedjelju kao generatora prometa."

"Ići ćemo s prijedlogom s kojim u konačnici nitko neće biti potpuno nezadovoljan", rekao je Ćorić.

Tvrdi da je potrebno nekoliko mjeseci za pripremu zakona. Zakon koji bi regulirao rad trgovina nedjeljom možemo očekivati u prvom kvartalu sljedeće godine, najavio je ministar Ćorić.

Ustvrdio je da "Milanovićeva vlada gotovo ništa nije učinila za ovršene građane".

Komentirajući poziv predsjednika Republike Zorana Milanovića na produljenje moratorija na ovrhe, Ćorić je rekao da je Milanović bio predsjednik Vlade koja "gotovo ništa nije učinila u pitanju ovršenih građana".

"Mi smo u proteklih nekoliko godina učinili sve upravo da zaštitimo naše blokirane građane. Broj blokiranih građana smanjen je za oko 100.000, otpušteni su dugovi od strane jedinica lokalne samouprave, cijelog niza poduzeća koja su u vlasništvu države, niz izmjena Ovršnog zakona, pa u konačnici i dodatnih zakonskih akata išao je u smjeru olakšanja pozicije naših ovršenika, tako da kritike koje dolaze iz Ureda predsjednika Republike jednostavno ne stoje. U konačnici, one nisu ni ukusne s obzirom na sve ono što smo učinili upravo da zaštitimo naše građane", rekao  je Ćorić.

Predsjednik Republike Zoran Milanović ranije je poručio Vladi da bi trebala produljiti moratorij na ovrhe do pronalaska trajnog rješenja u situaciji kada ni sama država ne može izvršavati sve preuzete obveze. 

"Gospodarske posljedice pandemije još su nesagledive, ali socijalne su opipljive i traže hrabre poteze Vlade bez udžbeničkih alibija. Najmanje što Vlada može učiniti je produljenje moratorija, i to socijalno promišljeno, do pronalaska trajnog rješenja", napisao je Milanović na svom Facebooku. 

Kraj moratorija na ovrhe jučer je stotine tisuća hrvatskih građana opet prepustio na milost i, puno češće, nemilost vjerovnika među kojima uvijek prednjače financijske institucije i banke, podsjetio je. 

"Preuzete obveze, kako reče Vlada, moraju se izvršavati, ali izvanredne okolnosti u kojima živimo već mjesecima i zbog kojih je moratorij uveden nisu nestale i, sada je izvjesno, trajat će još mjesecima", istaknuo je Milanović.

Vlada je danas predstavila nove mjere za spas radnih mjesta u krizi koju je izazvala pandemija. Poslodavci će do kraja godine novčane potpore dobivati ovisno o tome koliko im je zbog krize pao promet, a povećava se i potpora za mjeru skraćenog radnog vremena.

Ćorić je s tim u vezi poručio da je "Vlada ustrajna u tome da zaštitimo prije svega naša radna mjesta, odnosno radna mjesta u realnom sektoru s jedne strane, s druge strane i likvidnost poduzeća, osiguramo da naši poduzetnici prežive ovo vrlo teško vrijeme".

"Da smo to uspješno činili u proteklom razdoblju govore podaci HZZ-a i HZMO-a. Broj osiguranika prije nekoliko dana, u petak, bio je 3000 veći nego što je to bilo u drugom mjesecu ove godine", poručio je ministar Ćorić.

Rekao je i da će se mjere po potrebi produljivati. Na pitanje odakle novac, Ćorić je odgovorio da naš javni dug raste nakon što je padao tri godine.

"Ova godina je donijela i pad gospodarske aktivnosti i rast javnog duga. Međutim, to nikoga ne treba zabrinjavati, Republika Hrvatska sa svojim kreditnim rejtingom može se zadužiti i potrebu za likvidnošću namiriti kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu", rekao je.

"Država može izdržati", poručio je odgovarajući na pitanje koliko još država može izdržati s ovakvim mjerama za očuvanje radnih mjesta.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.