Civilna zaštita nije ispunila jedno obećanje: Milanović bi bio ponosan

Naime, u strahu od ruske agresije prve su skandinavske (Finska, Švedska, Norveška) i baltičke zemlje (Litva, Latvija i Estonija) podijelile brošure kojima se građane priprema za rat.

U četvrtak je i sama Europska unija ponovno pozvala članice da pripreme svoje građane na stvaranje zaliha za prva tri dana, tj. 72 sata u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada i geopolitičkih kriza ili drugim riječima rata.

Ključni ciljevi strategije uključuju spremnost da se u slučaju takvih kriza osigura funkcioniranje osnovnih usluga, poput bolnica, škola, prometa i telekomunikacija, te osiguraju zalihe kritične oprema i materijala i prirodnih resursa, poput vode. 

FOTO: Unsplash (Ilustracija)

'Ako dođe do rata'...

Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. Švedska je među prvima primjerice izdala brošure pod naslovom 'Ako dođe do rata'....  i podijelila ih još lani milijunima svojih građana. 

Today, the EU launches its new #Preparedness Strategy.

“Ready for anything” — this must be our new European way of life. Our motto and #hashtag. pic.twitter.com/fA1z8ZvMDA

— Hadja Lahbib (@hadjalahbib) March 26, 2025

'Nema predaje'

Za Šveđane sama ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom Hladnog rata, podsjeća BBC. No, jedna poruka je pomaknuta visoko: "Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne."

Nakon Švedske i Finska je bila objavila svježe savjete na internetu o pripremi za incidente i krize, a i Norvežani su također nedavno dobili letak koji ih poziva da budu spremni sami se snalaziti čak tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji. To uključuje vodu, hranu, lijekove, baterijske lampe, šibice i slično.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Povećati broj skloništa

"Nova stvarnost zahtijeva novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i naša poduzeća trebaju imati prave alate za sprječavanje kriza i za brzu reakciju kada se dogodi nepogoda", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

"Smatramo kako je važno da svaka država procijeni stanje i vidi treba li povećati broj skloništa. Zato smo i govorili o partnerstvima između privatnih i javnih tvrtki. Primjerice, velika skladišta mogu se prenamijeniti u skloništa. Također, metro u određenim situacijama može služiti kao sklonište. Postoji i ta dvojna namjena određenih objekata, o čemu trebamo razmišljati", rekla je Hadja Lahbib, povjerenica EK za pripravnost i upravljanje krizama.

Strategija uključuje 30 ključnih djelovanja i detaljan akcijski plan za povećanje pripravnosti. Podloga za strategiju pripravnosti bilo je izvješće koje je za Komisiju pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koje je objavljeno u studenome prošle godine, o tome kako unaprijediti civilnu i obrambenu pripravnost i spremnost EU-a.

Zaključak toga izvješća bio je da hitno treba povećati civilnu i vojnu pripravnost i za suočavanje s današnjim rastućim sigurnosnim izazovima u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili gospodarstvu.  U strategiji se preporučuje da se u školske programe uvedu lekcije o pripravnosti te da se u EU-u ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja. Preporučuje se uspostava kriznog centra EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima Unije.  Komisija predlaže i veću suradnju između vojske i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti diljem EU-a, u kojima bi sudjelovale oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci. 

FOTO: EPA

Civilna zaštita ne navodi ratnu opasnost

Inače, u brošurama u dijelu o vojnom sukobu, finska digitalna brošura detaljno objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti dobro pripremljene za samoobranu. Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne tiskati primjerak za svaki dom jer bi to koštalo milijune, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.

Hrvatska Civilna zaštita uredno na svojim internetskim stranicama objavljuje savjete za preživljavanje u kriznim situacijama, potresima, katastrofama i donosi upute za građane kako postupati tada. Objavljene su internetske brošure za razne situacije od potresa, poplava i epidemija do nuklearnih nesreća, ali nigdje se izričito ne navodi ratna opasnosti ili geopolitička kriza. Građanima, dakle, nisu kako je bilo najavljeno podijeljene jasne upute što činiti u slučaju rata ili ruske agresije na Europu.

FOTO: Ronald Gorsic/CROPIX

Šutnja MUP-a

Zašto Hrvatska kasni za skandinavskim i baltičkim zemljama, odnosno zašto još nisu izdane jasne upute za slučaj ratne opasnosti i kada će biti pitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova i Civilnu zaštitu. I nakon nekoliko upita nikakav odgovor ovoga puta portal Direktno nije dobio. Ako pristigne naknadno objavit ćemo ga.

Stavi li se to u kontekst kako je Hrvatska jasno navela da neće sudjelovati u 'koaliciji voljnih' pod britanskim i francuskim vodstvom za održavanje primirja u Ukrajini i posljednjih izjava predsjednika Zorana Milanovića u Crnoj Gori kako Rusija ne predstavlja opasnost za Europu, ispada da slično misle i u Civilnoj zaštiti i hrvatskom MUP-u, koji je, podsjetimo, još u studenom portalu Direktno najavio "izdavanje posebne brošure za hrvatske građane sa savjetima što kućanstva trebaju učiniti da samostalno prežive 72 sata u slučaju krize".

Neke baltičke zemlje s takvim brošurama otišle su i korak dalje. U Litvi su, primjerice, građanima dali upute i kako preživjeti u divljini, kako prepoznati ruske tenkove ili mine i ruske špijune te kome ih prijaviti. Upute građanstvu o samostalnom preživljavanju dva do tri dana na tragu su i NATO-ve doktrine kako bi svaka članica samostalno trebala izdržati prvi val vanjske agresije u trajanju od nekoliko dana, nakon čega bi najkasnije pristigla pomoć saveznika.

Predsjednik Zoran Milanović uporno odbija Rusiju označiti jedinim krivcem za nestabilnost u Europi

Za razliku od Hrvatske, skandivanske i baltičke zemlje te Poljska očito nemaju iluzija o stvarnoj opasnosti od  Rusije. Poljaci i Litavci, naime, vjeruju kako je pitanje mjeseci kada će Rusija napasti neku od članica NATO-a.