Čitatelji vjeruju ministrici Žalac, ali neki stručnjaci kao glavnu alternativu spominju Ivanu Maletić

Čitatelji portala Direktno, njih 54 posto, dalo je tijesnu podršku ministrici Žalac, unatoč tome što je Hrvatska prema iskoristivosti sredstava iz EU fondova među najlošijim članicama. Honorirali su u prvom redu činjenicu da se gradnja Pelješkog mosta financira najvećim dijelom iz EU fondova.

Stručna javnost, dakle svi koji rade na EU projektima, od konzultanata do lokalne i regionalne uprave, pak pokazala je razumijevanje za sitne napore Ministarstva u posljednjih godinu i pol u olakšavanju pripreme i provedbe natječaja. Oni koji su joj neskloni, pak kao glavnu alternativu na ministarskoj dužnosti spominju Ivanu Maletić.

Svi, međutim, upozoravaju na značajnu podkapacitiranost Ministarstva (nedovoljnu obrazovanost zaposlenika) i u tome traže krivicu za sporost u pripremi i objavi natječaja. Priča je to, u malome, u stvari o (ne)sposobnostima hrvatske državne administracije iz koje su ponajbolji već odavno otišli ili u privatni sektor ili u inozemstvo. U niskim stručnim kapacitetima državne administracije treba tražiti i odgovore na pitanje zašto Hrvatska ima nizak reformski kapacitet, odnosno zašto se sporo provode reforme.

Hrvojka Skoković Harašić, direktorica u Odjelu za porezne olakšice i poticaje Deloittea, dala joj je prolaznu ocjenu i naglasila je za portal Direktno kako se "ministrica Gabrijela Žalac uspješno uhvatila u koštac s brojnim izazovima koje Hrvatska prolazi tijekom prvog pravog sedmogodišnjeg razdoblja korištenja fondova Europske unije te je ugodno iznenađena njezinim radom".

Branko Grčić, SDP-ov ministar regionalnog razvoja, ne bi dao prolaznu ocjenu ministrici Gabrijeli Žalac.

Ana Fresl, vlasnica i direktorica zagrebačke konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj, među ostalim pohvalno govori o pozitivnim pomacima Ministarstva kojeg vodi Gabrijela Žalac.

"Hrvatska je ostvarila pozitivne pomake u korištenju sredstava europskih fondova. Od nešto više od 12 milijardi eura koji su nam alocirani za Hrvatsku u financijskom razdoblju 2014. – 2020., Hrvatska je do polovice 2018. ugovorila 40 posto spomenute alokacije, a certificirala plaćanja konkretnim projektima u vrijednosti devet posto od tog dostupnog novca. U odnosu na sve druge zemlje članice, Hrvatska je na začelju po iznosima plaćanja koja su prijavljena Europskoj komisiji, no ako Hrvatsku usporedimo sa susjednim zemljama, situacija je slična u cijeloj regiji, Mađarska je na 13 posto, Slovenija na 14 posto - dok je prosjek na razini EU 18 posto", pojašnjava, među ostalim, Fresl.