REZULTATI ANKETE

Čitatelji većinom podržavaju Božinovića: ključ su migranti, a izazov ratni zločini

Autor

rj

Čitatelji portala Direktno ocijenili su prilično pozitivno rad ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića nakon provedene analize njegovog aktualnog mandata. Tako je 76 posto čitatelja dalo "palac gore" za ministra Božinovića, a razloge podršci valja tražiti ponajprije u pristupu rješavanja problema ilegalnih migranata.

13.09.2018. u 09:06
Ispiši članak

Ministra Davora Božinovića smatra se za najbližeg suradnika premijera Andreja Plenkovića,  a analitičari ga svrstavaju među ponajbolje minsitre u Vladi. 

Najveća prednost Božinovića je u snažnoj biografiji. Davor Gjenero smatra kako je njegova kompetencija ne samo jaka u odnosu na ostale ministre u Vladi, već i na prethodne čelnike MUP-a. Dugogodišnje iskustvo rada u javnoj administraciji, diplomaciji, ali i obrani dalo je Božinoviću širok spektar znanja i iskustava koje uspješno primjenjuje u svom mandatu. Najviše se to osjeti u diplomaciji, jer je MUP postao znatno aktivniji u suradnji s drugim sigurnosnim agencijama u svijetu.

Odlučan odnos prema ilegalnim migracijama ključ je pozitivne percepcije

Posebno obilježje i ton Božinovićevom mandatu daje borba protiv ilegalnih migracija. Iako su pojedine nevladine organizacije i mediji oštri u kritikama navodnog brutalnog odnosa hrvatske policije prema migrantima, činjenica je kako Hrvatska uspješno brani svoje granice bez žica i bez restriktivne politike. Zemlje Srednje Europe su znatno restriktivnije u borbi protiv migranata, dok je Hrvatska pokazala čvršći odnos prema ilegalnim migrantima u odnosu na prijašnje ministre, ali se taj odnos ne može mjeriti s nekim hrvatskim susjedima.

Odnos prema ilegalnim migracijama vjerojatno je glavni razlog pozitivnije uloge Davora Božinovića među našim čitateljima, pogotovo među onima koji se zalažu za aktivniji pristup graničnoj politici.

Takva politika koja uključuje obranu granica, ali nije protuimigrantska, prepoznata je od strane i njemačke kancelarke Angele Merkel. Merkel, osim što je pohvalila rad hrvatske policije, dala je i snažnu podršku ulasku Hrvatske u Schengen. Iako se  danas može raspravljati o budućnosti Schengena, s obzirom na činjenicu da je sustav zakazao u izbjegličkoj krizi, cilj Hrvatske svakako treba ostati isti. Schengen je potreban turističkoj zemlji koja ostvaruje veliki promet s europskog tržišta, a ulazak bi značio i krunu Božinovićevog mandata.

Hrvatska mora osigurati sve potrebne tehničke uvjete za ulazak u Schengen, a nakon toga sve ovisi o političkim odlukama. Slovenija je uvijeno najavila kako će blokirati hrvatski ulazak, no pitanje je koliko im se isplati takva politika. Ulazak Hrvatske značajno bi rasteretio njihove kapacitete na granici, što bi im se značajno isplatilo.

Božinoviću se honorirao i dobar odnos prema policajcima

Među ostalim bitnim obilježjima Božinovićeve politike je odnos prema policajcima. Bolji odnos se očituje ne samo u povećanju plaća i opremljenosti, nego i u tome što u slučaju javnosti spornih situacija ministar ne staje na stranu kritičara, bez da se ispita točno što se dogodilo. Stručnjaci s kojima je portal Direktno razgovarao u analizi su nam rekli kako je to izuzetno pozitivan pomak u odnosu na prijašnje ministre te da takav odnos pomaže policajcima kako bi se minimizirale njihove greške.

No takav odnos prema policajcima koje se često optužuje za policiju brutalnost, opravdano ili neopravdano, uz postupanje policije na Thompsonovom koncertu dolazi na ponekad žestoke kritike dijela medija. Postupanje policije na Thompsonovom koncertu najbolje je objasnio Davor Gjenero, pojasnivši koja je uloga policije u sličnim situacijama.  Nepostupanje zbog pozdrava Za dom spremni, a sukladno prethodno oslobađajućoj presudi suda, Gjenero je nazvao racionalnim, a upravo je takav pristup, uz odnos prema ilegalnim migracijama i prema policajcima, razlog zbog kojeg se Božinovića ne percipira kao ''pendrek-policajca''.

Problem ratnih zločina

Najsvježije poruke Božinoviću bile su upućene u pogledu odnosa hrvatskih institucija prema ratnim zločinima. Podignula se i buka povodom javnog prosvjeda vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, koji je optužio DORH i Ministarstvo pravosuđa za inertnost u procesuiranju ratnih zločina, ali je spomenuo i sigurnosne agencije i MUP.

Ministar Božinović je na Penavine prozivke odgovorio kako je glavni ravnatelj policije u veljači ove godine osnovao posebnu radnu skupinu za ratne zločine s ciljem analiziranja svih kriminalističkih istraživanja i sudskih postupaka:

"Dva mjeseca nakon osnivanja podignuta je kaznena prijava, optužnica, za slučaj Ovčara. U posljednje vrijeme su podignuti i optužni prijedlozi i kada su u pitanju napad na Banske dvore, Sisak, Manjača, Široka Kula....tako da policija vrlo ozbiljno radi na tim predmetima i to je jadan od prioriteta".

Božinović i Penava su se u međuvremenu i sastali. Vukovarski gradonačelnik je u svom komentaru rekao kako se radilo o konstruktivnom sastanku te da je bilo riječi i o formiranom stručnom timu za istraživanje ratnih zločina na Ovčari, ali da bi bilo neozbiljno odustati od najavljenog prosvjeda.

"Da se u proteklih 26 godina tom pitanju pristupilo na ovakav način sigurno je da bi nezadovoljstvo bilo manje, odnosno da bi imali više rezultata po pitanju istraživanja pojedinačnih ratnih zločina, ali i u otkrivanju masovnih grobnica'', poručio je pak Božinović. 

U policiji su, kaže,  uočili razloge za nezadovoljstvo i prije nego je Penava rekao da je nezadovoljan, i tek je tada u PU Vukovarsko-srijemskoj prvi put sistematizirana građa o ratnim zločinima, koja je dotad bla nesređena. 

Istraživanje ratnih zločina tako bi moglo bi biti jedan od ozbiljnijih izazova Ministarstvu unutarnjih poslova u narednom razdoblju.

Glasova: 648

Glasovanje je završeno

Palac gore

76%

Palac dolje

24%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.