Čekanjem da prođe magla do čišćeg zraka, evo u kojem je gradu gradonačelnik 'dekretom' zabranio zagađenje

U Hrvatskoj je najrašireniji problem onečišćenja zraka lebdećim čestima i to u kontinentalnom djelu zemlje. Prekoračenja dopuštenih graničnih vrijednosti lebdećih čestica u razdoblju od 2013. do 2018. godine zabilježena su u Zagrebu i Osijeku te u većim gradovima industrijske zone; Sisku, Kutini i Slavonskom Brodu.

U 'neslavnom društvu' je i Velika Gorica u kojoj su također zabilježena prekoračenja dopuštenih graničnih vrijednosti lebdećih čestica u svim godinama mjerenja (od 2015. do 2018.) i to najviše u hladnijem dijelu godine kada su glavni izvor onečišćenja kućna ložišta, odnosno izgaranje biomase ili drva u kućanstvima i promet zbog čega je kvaliteta zraka druge kategorije.

I dok su u drugim gradovima koji imaju problema sa zagađenjem građani ne samo informirani nego su se i aktivirali kroz razne udruge te oformili 'stožere za čist zrak', u Velikoj Gorici, šestom po veličini gradu Hrvatske, građani žive u blaženom neznanju jer lokalna vlast ne samo da šuti o zagađenju nego ga i negira iako su svi podaci javno dostupni  u godišnjim izvještajima na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i zbog onečišćenja su u 2018. morali napraviti Akcijski plan za poboljšanje zraka zbog prekoračenja vrijednosti lebdećih čestica PM2.5.

Ignoriranje novinarskog upita

Iz Grada Velike Gorice do trenutka zaključenja teksta nisu odgovorili na novinarski upit portala Direktno o kvaliteti zraka i mjerama koje misle poduzeti za smanjenje onečišćenja, iako su imali tjedan dana vremena i zamoljeni su za odgovor zbog velikog interesa javnosti i naših čitatelja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije onečišćenje zraka najveći je ekološki rizik za zdravlje ne samo u dijelovima svijeta kao što su Indija i Kina nego jednako i u Europskoj uniji, u kojoj se zbog onečišćenja na godišnjoj razini registrira oko 400.000 slučajeva preuranjene smrti. Lebdeće čestice (PM10, PM2.5), dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (03), najopasnije su onečišćujuće tvari u zraku odgovorne za većinu tih slučajeva.

Europska agencija za okoliš (EEA) upozorila je da onečišćenje zraka ostavlja svakodnevne posljedice na čovjeka i da predstavlja veliku prijetnju ljudskom zdravlju.

Lebdeće čestice najopasnije

Glavne onečišćujuće tvari su lebdeće čestice (PM) koje se prema veličini razvrstavaju na PM10 (grube čestice) i PM2,5 (sitne čestice), a potonje su posebno opasne jer prodiru duboko u pluća.

Prof. dr. Mirjana Turkalj, voditeljica Odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske i školske dobi zagrebačke bolnice Srebrnjak, istaknula je za Direktno kako je neosporno dokazano da lebdeće čestice imaju značajan učinak na zdravlje ljudi i utječu na progresiju bolesti posebice kod astmatičara, oboljelih od alergijskih bolesti i bolesnika s kroničnom opstrukcijskom bolesti pluća.    

Kap u moru

Kada su se stanovnici Dugava pobunili zbog nepodnošljivog smrada i onečišćenja u tom dijelu grada uzrokovanog i zbog dugogodišnjeg nerješavanja problema s odlagalištem otpada Jakuševac, ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić  nonšalantno je poručio građanima da prijeđu na električna vozila i da se griju na ekološki prihvatljiviji način.

S obzirom na to da su električna vozila još uvijek 'egzotika' za većinu Hrvata zbog visoke cijene i slabo razvijene infrastrukture punionica jasno je da je to daleka budućnost i da pitanje cestovnog prometa kao jednog od ozbiljnog zagađivača neće biti tako skoro riješeno. U Fondu za zaštitu okoliša su odgovorili za Direktno kako od 2015. provode projekt 'Vozimo ekonomično' u sklopu kojeg sufinanciraju nabavu električnih vozila te da je do sada tako kupljeno više od 3500 vozila. Kap u moru.

Iz Fonda navode i kako je velik interes građana za primjenu sustava grijanja putem obnovljivih izvora energije kao što su geotermalni izvori topline ili solarni sustavi i da su do sada odobrili 420 takvih projekata. Dakle, na samom smo 'početku početaka'.

Ministar Ćorić se usprotivio i onima koji, kako kaže, "paušalnim izjavama o katastrofi šire nervozu među građanima" te poručio da će se situacija poboljšati kada prođe magla te čak najavio i zahladnjenje i snijeg, pretvorivši se u prognostičara. 

Jasno je da osim industrije, prometa, grijanja na kruta grijanja itd. i meteorološke prilike i zemljopisni položaj isto imaju utjecaj na onečišćenje zraka, ali je isto tako jasno i da se mjere za smanjenje onečišćenja ne mogu svoditi na čekanje da prođe magla!

Akcijski planovi

Ministar je poručio i gradovima u kojima postoji veća razina onečišćenja zraka da naprave akcijske planove za borbu protiv onečišćenja i temeljem njih postupaju, kao i da to pitanje nije u ingerenciji Vlade. Od 2013. do 2016. takvi su planovi izrađeni za šest gradova: Zagreb, Sisak, Kutinu, Osijek, Rijeku i Slavonski Brod, a u 2018. godini im se s akcijskim planom pridružila i Velika Gorica. Kvaka je u tome što ispunjenje mjera iz Akcijskog plana nije zakonom propisano, već sam akcijski plan daje rokove ostvarivanja mjera koji su redom neodređeni.

Tako u akcijskom planu Velike Gorice u rokovima za provođenje neke mjere najčešće stoji: "nije moguće procijeniti, trajno, ili za dvije-tri godine...". Stoga nije moguće niti kontrolirati njihovu provedbu te građanima jedino preostaje apelirati na zdrav razum i odgovornost lokalnih vlasti da će ozbiljno prionuti poslu što je prilično velik rizik.

Nadu u efikasnost tih akcijskih planova umanjuje i činjenica da se velika većina mjera svodi na edukaciju i informiranje građana. Tako i mjera o prelasku na ekološki prihvatljiviji način grijanja u velikogoričkom akcijskom planu (U Velikoj Gorici samo 30 posto kućanstava kao energent koristi plin, dok ostalih 70 posto koristi kruta goriva koja su veliki zagađivači), ne predviđa subvencioniranje tog prelaska nego tek puko informiranje o štetnosti postojećeg načina grijanja!

Mjerne postaje

Posebna priča su mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka.

Iz Ministarstva za zaštitu okoliša odgovorili su za Direktno kako u Hrvatskoj mjerenja trenutno provode 74  mjerne postaje od čega su 24 u sklopu državne mreže, a ostale su u sklopu lokalnih mreža i mjernih postaja onečišćivača. U Hrvatskoj se, navode, redovito prati kvaliteta zraka, a na Portalu o kvaliteti zraka kojeg je razvila Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, javno su dostupni podaci o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku sa svih automatskih mjernih postaja u realnom vremenu. Problem je u neujednačenosti podataka što navodi na krive zaključke jer su u istoj ljestvici posloženi  gradovi u kojima se mjere razne onečišćujuće tvari.

S obzirom na to da su od postojećih postaja samo njih 36 automatske što znači da u realnom vremenu pružaju informacije o koncentracijama onečišćenja zraka, stanovnici mjesta i gradova koji nemaju takve postaje, ostaju uskraćeni za informacije o dnevnoj razini onečišćenja što posebice ugrožava djecu i osobe oboljele od respiratornih i plućnih bolesti jer ne znaju kada trebaju izbjegavati boravak na otvorenom. U Ministarstvu zaštite okoliša istaknuli se kako je u tijeku projekt AIRQ koji provodi Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), a kojim će se sredstvima iz EU fondova modernizirati dio mjernih postaja koje su dio državne mreže za praćenje kvalitete zraka. Sukladno Zakonu o zaštiti zraka, tijelo odgovorno za upravljanje državnom mrežom od 2010. godine je DHMZ.

Sustav obavješćivanja javnosti

Zanimalo nas je kako funkcionira sustav obavješćivanja javnosti u slučaju onečišćenja zraka. U Ministarstvu su odgovorili da su propisani pragovi upozorenja za sumporov dioksid (SO2) i dušikov dioksid (NO2) i ozon (03), i da je za informiranje građana odgovorno izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave i to putem sredstava javnog priopćavanja i  svojih mrežnih stranica. Napominju kako lokalna samouprava može kao mjeru opreza obavijestiti građane o trenutnim vrijednostima lebdećih čestica, posebice ako su prekoračene te uključiti u to i županijske zavode za javno zdravstvo. U tom dijelu opet iskače problem s Velikom Goricom i Zagrebačkom županijom jer tamošnji Zavod nema odjel za kontrolu kvalitete zraka.     

Ako se vratimo na akcijske planove gradova i na onaj Velike Gorice koji smo najbolje proučili, jedna od mjera je revitaliziranje mjerne postaje  Velika Gorica koja je smještena na Trgu Franje Tuđmana, a koja je iz nepoznatih razloga prestala s radom 2010. godine, a 2014. je prepuštena DHMZ-u koji uzima podatke za prizemni ozon i dušikov dioksid za potrebe godišnjeg izvješća o kvaliteti zraka koji se, kako smo već naveli, objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša. Mjerenja lebdećih čestica PM2,5 na toj postaji provodi Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada i to isto za potrebe spomenutog godišnjeg izvještaja.

Životna opasnost za kronične bolesnike

No na dnevnoj razini, Velikogoričani ostaju uskraćeni za podatke o kvaliteti zraka, pa tako i za potrebna upozorenja kada je riječ o prekoračenjima dopuštenih vrijednosti koja su u tom gradu višemjesečna i višestruka kada je riječ o lebdećim česticama PM2,5, dok se za lebdeće čestice PM10 niti ne vrše mjerenja.  

Jedna od mjera iz akcijskog plana je vraćanje te postaje u vlasništvo Grada Velike Gorice, ali nakon više od godinu dana od donošenja plana, kako doznaje portal Direktno, iz Grada nisu pokušali ni stupiti u kontakt s odgovornima u DHMZ-u, a kamoli da  bi dogovorili primopredaju mjerne postaje i osposobili je za dnevno izvještavanje građana o kvaliteti zraka.

Bivši zamjenik ministra zdravstva i koordinator savjeta za zdravstvo Mosta dr. Ivan Bekavac koji je zainteresiran i osobno za tu problematiku jer živi u Velikoj Gorici,  upozorio je posebno na opasnost lebdećih čestica PM2.5  koje zbog svoje sićušnosti mogu udisanjem prodrijeti u ljudski organizam, prije svega pluća, ali i u krvožilni sustav. Stoga je nužno, upozorava, što je prije moguće revitalizirati mjernu postaju za dnevno praćenje kvalitete zraka što bi, uz analizu kemijskog sastava lebdećih čestica, bila dobra podloga za reviziju postojećih i poduzimanje daljnjih mjera.

"Dok se ne provede ova mjera postoji i dalje ugroza zdravlja građana koja iz dana u dan, a posebice u zimskim mjesecima, predstavlja i životnu opasnost u kroničnih bolesnika koji boluju od bolesti dišnog sustava", upozorava dr. Bekavac.

Indeks kvalitete zraka

Inače, na mjernim postajama bi se trebalo mjeriti pet ključnih onečišćujućih tvari u zraku ako se želi kvalitetno informirati građanstvo i imati cjelovit uvid u kakvoću zraka u nekom gradu i naselju što je preduvjet za poduzimanje dobrih i učinkovitih mjera za smanjenje onečišćenja. Međutim, malo mjernih postaja u Hrvatskoj zadovoljava te kriterije jer većina ih mjeri samo neke onečišćujuće tvari.

Na ovoj tablici su prikazane ključne onečišćujuće tvari i indeks dopuštenih vrijednosti svake od njih.

Kada gledamo dokumentarce u kojima stanovnici višemilijunskih gradova zbog zagađenja nose maske kao primjerice u Kini i Indiji, vjerojatno suosjećamo s tim ljudima zbog teških uvjeta u kojima žive i koji izravno utječu na njihovo zdravlje. Na žalost, situacija u gradovima poput Slavonskog Broda, dijelova Zagreba, Siska, Velike Gorice ili Kutine nije bitno bolja.

Na specijaliziranoj aplikaciji švicarsko-američke tvrtke AirVisual koja se bavi proučavanjem kvalitete zraka i uzima podatke u realnom vremenu o onečišćenju s lokalnih mjernih stanica i koja prikazuje rang listu najzagađenijih gradova svijeta, a na kojoj su uvršteni  samo glavni gradovi, Zagreb se često nalazi na visokom mjestu, često uz bok višemilijunskog Mexico Citya. Važno je upozoriti kako i oni imaju samo podatke o onečišćujućim tvarima koje se u određenom gradu mjere u realnom vremenu. Tako za Veliku Goricu imaju podatke samo za NO2 (dušikov dioksid) čije granične vrijednosti trenutno nisu prekoračene, pa je grad u 'plavom', ali nema podataka za lebdeće čestice zbog čega je zrak druge kategorije u svim godinama mjerenja. Stoga i na toj mrežnoj stanici treba znati čitati podatke. 

u

Spinovi

S obzirom na to da je ministar Ćorić poručio kako problem onečišćenja gradova nije u ingerenciji Vlade nego lokalnih vlasti, pitanje je koliko je to sretno rješenje. Naime, ne djeluje kako svi gradonačelnici ozbiljno shvaćaju problem, a neki ga čak i negiraju.

Tako je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić na upit novinara o zagađenju u Dugavama odgovorio kako su građani sigurni te da nema nikakvih problema. "Jedan dan se dogodilo da su neke čestice došle, pritisak je bio, nizak tlak, spustila se omara na Zagreb. Što očekujete od mene da ja polovim sve te čestice?", u svom stilu je odbrusio predstavnicima medija.

Gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić otišao je i korak dalje. On je na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća na upit o onečišćenju zraka odgovorio kako je riječ o spinovima?! "Vi znate da nema nikakvog onečišćenja zraka i da je to jedan spin o kojem je sada zgodno pričati. U ovom gradu nema zagađenja niti će ga biti", poručio je svim sumnjičavcima i tako u autokratskoj maniri jednostavno 'dekretom' zabranio zagađenje.

A za početak rješavanja problema nužno ga je prvo priznati...

Velika Gorica je iz godine u godine u crvenom.

Velika Gorica u 2016. godini bilježi i neslavne rekorde u prekoračenju graničnih vrijednosti za PM2.5 čestice (propisana granična vrijednost iznosi 25 ug/m3). U Velikoj Gorici je  9. siječnja 2016. izmjerena vrijednost od čak 234,85 ug/m3! U grafikonu ispod se jasno vidi da su vrijednosti tih lebdećih čestica višestruko prekoračene na višemjesečnoj razini. 

I u Zagreba se ne mogu pohvaliti, posebice ne u nekim gradskim četvrtima. Donosimo izvadak iz godišnjeg izvješća Ministarstva okoliša za 2018. godinu.