logistika tzv. krajine

Čedomir Višnjić je srpske okupatore nazivao 'našim krajišnicima'

Autor

Direktno.hr

16.10.2014. u 13:49
Ispiši članak

Nakon što je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor javno optužio člana Upravnog vijeća tog instituta i savjetnika ministrice kulture Andreje Zlatar Violić - Čedomira Višnjića da je 1992. bio suradnik okupatorske vojske na području tzv. SAO Krajine, na vidjelo izlaze nove informacije koje potvrđuju Nazorove teze.

Višnjić je naime tijekom Domovinskog rata živio u Ogulinu, no redovito je odlazio na okupirani teritorij i tamo održavao kontakte sa srpskim okupatorom, prenosio im informacije pa čak im i logistički pomagao.

Naime, što je Višnjić radio tijekom rata može se iščitati iz dnevnika koji je dostupan na internetskoj stranici „Krajinaforce – glas krajišnika u egzilu“ kojeg je u vrijeme rata pisao pod pseudonimom Avram Gnjatić. U ovim trenucima administratori spomenute web stranice brišu dijelove dnevnika.  

Prenosimo neke izvatke koje je Višnjić pisao, kako smo rekli, pod pseudonimom Gnjatić, a mjesto radnje je okolica Ogulina.

“O ovom dijelu Hrvatske naseljene Srbima se malo govorilo i malo se zna. Ne treba biti velik poznavalac taktike i vojne doktrine, pa ustvrditi da je tu Hrvatska bila najtanja i najranjivija. O (ne)brizi za to područje može vidjeti i sva kasnija taktika JNA, dogovori i prepuštanje terena. Bar ja nisam čuo da je tamo izvedena jedan poštena diverzija, na tom području gdje je Hrvatska najuža. Dubrave, Dreznica, Moravice, Gomirje su naoružani, najviše zahvaljujući njihovom zemljaku pukovniku Nikoli Rajnoviću. Hrvati uviđaju što se sprema i da će to imati dalekosežne posljedice. Šalju staru lisicu Boljkovca na pregovore“, piše Višnjić pod pseudonimom Gnjatić.

Piše i o svojim odlascima u selo Dubrave pokraj Ogulina:

„Svaki odlazak u selo vikendom te jeseni bio je traumatičan. Trebalo je na putu do kuće proći ispred seoskog Doma kulture kojeg su bili posjeli dragovoljci HOS-a u svojim crnim odorama i pletenim kapama. Najvažnijom svojom ratnom djelatnošću u Dubravama smatrali smo održavanje prelaza na Mrežnici između Korduna i ovog dijela Hrvatske. Toj sam se aktivnosti i ja priključio odmah pošto sam definitivno stigao u selo, a to je trajalo do pred kraj 1992. godine“, piše Višnjić.

Višnjić u svojim dnevničkim zapisima srpske okupatorske vojnike naziva „našim krajišnicima“.

„U drugoj, podjednako čestoj varijanti, naši su krajišnici stizali u selo. Povremeno su to bile čitave vojne formacije vrlo pristojno opremljene i naoružane. Došli bi kući, poskidali naoružanje, najeli se, popričali s ukućanima i komšijama, ostavili djeci krajiške dinare za uspomenu“, piše Višnjić.

Inače, u vrijeme bivšeg premijera Ive Sanadera Višnjić je bio čak pomoćnik ministra kulture Bože Biškupića, a „proslavio“ se i kao urednik knjige “Razgrtanje pepela” koja je u to vrijeme podigla veliku prašinu. Autor te knjige je bio Nebojša Devetak koji je tijekom rata radio u novinama „Vojska Krajine“ koje je izdavao glavni štab vojske tzv. SAO Krajine.

Iako nam je Višnjić obećao intervju o cijeloj priči, po dogovoru smo ga kontaktirali, no nakon našeg prvog pitanja koje se ticalo Nazorovih optužbi kako je tijekom 1992. surađivao sa srpskom vojskom tzv. SAO Krajine, spustio je telefonsku slušalicu.  

Cijeli slučaj za direktno.hr je prokomentirao Josip Đakić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane, s obzirom da je Višnjićevo imenovanje u Upravno vijeće HMDCDR-a moralo proći i tu instancu.

„Čim je čelnik HMDCDR-a Ante Nazor istupio u javnost oko Višnjićeve uloge u ratu, zatražili smo od njega da nam dostavi te dokumente, ali tražimo i ministricu kulture Andreu Zlatar - Violić da se očituje o slučaju Višnjića“, poručio je Đakić.

S obzirom da je Đakić bio na čelu saborskog Odbora za ratne veterane u vrijeme kada se raspravljalo o imenovanju novog Upravnog vijeća HMDCDR-a, pitali smo ga je kakav je stav imao prema Višnjiću.

„Moram priznati da mi je bio sumnjiv s obzirom da u svojem životopisu nije naveo ništa konkretno osim imena, prezimena i adrese na kojoj stanuje“, rekao je Đakić koji je u srpnju 2013. godine jedini na sjednici Odbora glasovao protiv promjena u sastavu Upravnog vijeća HMDCDR-a. Većina članova Odbora je glasovalo za nova imenovanja Upravnog vijeća premda se na sjednici isticalo kako biografije predloženih novih članova Upravnog vijeća nisu ni sjena biografijama dotadašnjih dužnosnika spomenutog vijeća na čelu s uglednim povjesničarem akademikom Franjom Šanjekom.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.