Capak za Direktno komentirao dramatične prognoze američkog instituta za Hrvatsku i pojasnio zašto su ti modeli izračuna nepouzdani

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i član Nacionalnog stožera civilne zaštite objasnio je za Direktno zašto su ti izračuni nepouzdani te ujedno demantirao objave u medijima o njegovu pozivanju i oslanjanju upravo na takve modele izračuna i projekcija. 

Podsjetimo, američki institut je u svojoj procjeni za Hrvatsku u lipnju ove godine objavio da će do 1. listopada u našoj zemlji umrijeti  1498  od korona virusa.

Institut koji svoje projekcije bazira na najnovijim podacima WHO-a, tada je predvidio kako će dnevne potrebe za respiratorima do 1. listopada biti 240, kao i da će se dnevno zaraziti i do 2966 osoba. U istom su izvješću predviđali da bi broj umrlih u kolovozu mogao porasti na 16 dnevno, a od 1. rujna do 23 osobe dnevno.

Dva puta pogriješili

Usporedbe radi sa stvarnim stanjem, u Hrvatskoj je u petak, 4. rujna zabilježeno 334 nova slučajeva zaraze virusom i ta brojka između 300 i 400 (što nije malo) aktualna je već netko vrijeme. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je 2703, među njima su 283 pacijenta na bolničkom liječenju, a na respiratoru je 15 pacijenata. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj preminulo je 195 osoba i teško je vjerovati da bi se, kako je institut predvidio, ta brojka do 1. listopada mogla povećati na 1498 osoba.  

To nije prvi put da je IHME pogriješio jer je i u jeku prvog vala epidemije, tijekom travnja,  za Hrvatsku predviđao ukupno 166 umrlih, sa zadnjim preminulim sredinom svibnja. Brojka je tada, dakle, promašena za šezdesetak ljudi. Stoga je velika vjerojatnost da će i ova, treća prognoza i projekcija za Hrvatsku, biti pogrešna. Na našu sreću.  

Matematika ne uvažava varijacije

Krunoslav Capak je za Direktno izjavio kako takve pogrešne procjene nisu iznenađujuće jer "matematika ne uvažava varijacije, ponašanje ljudi, mjere koje se u međuvremenu donose niti uključuje izvanredne događaje poput novih žarišta".

"Riječ je matematičkim modelima i njima je sad najvažniji taj dnevni porast novooboljelih koji je kod nas trenutno velik i prema njemu oni predviđaju da ćemo imati i veliki broj bolesnih i mrtvih, što naravno ne mora biti tako što se pokazalo i u prijašnjim projekcijama koje se nisu obistinile", pojašnjava naš vodeći epidemiolog. 

Izvučeno iz konteksta 

Na naš upit kako je onda i sam koji dan prije svoja optimistična predviđanja o padu broja novozaraženih do kraja rujna potkrijepio jednim matematičkim modelom i izračunom, Capak je odgovorio da je to izvučeno iz konteksta te dobilo drugi značaj kad je tako preneseno u medijima.   

"To se izvuklo iz konteksta, samo sam rekao da postoje matematički modeli prema kojima bi krajem rujna trebale padati brojke jer su me pitali kakva je prognoza i da jedan matematički model to pokazuje. No matematički model je takav da u njega ukucate brojke i on vam pokazuje izračun i pri tom ne uvažava ponašanje ljudi, izvanredne događaje, uvedene mjere ili pojavu novih žarišta. Jednostavno ima projekciju prema R koji označava reprodukcijski faktor, odnosno prosječan broj ljudi koje zarazi jedan zaraženi, a koji je nama sad manji od jedan što je jako dobro, no vidjet ćemo kakav će biti razvoj situacije. Možda nam opet poraste jer nam je u jednom trenutku R već bio 1,8", pojašnjava nam Capak.  

Relativizacija preporuka stručnjaka i Stožera

Naime, situacija se vrlo ubrzo može promijeniti, dodaje, ako se pojavi neko novo žarište kao primjerice neka svadba na kojoj se deset ljudi zarazi i svaki od njih  virus prenese na druga dva, tri čovjeka i ubrzo se pojave velike brojke. Naravno, ti matematički modeli izračuna takve situacije ne uvažavaju niti predviđaju, ponavlja.

Žalostan je što se kod nas sve relativizira pa tako i preporuke stručnjaka i Stožera.

Ozbiljnost situacije

Umjesto da ljudi shvate situaciju ozbiljno i tako se ponašaju jer jedino se tako može pobijediti pandemija s obzirom na to da za korona virus još nema cjepiva niti lijeka, javnost i mediji su se usredotočili  na lovljenje 'pogrešaka' , bolje rečeno, nespretnosti u obraćanju članova Stožera među kojima su međunarodno priznati stručnjaci poput Krunoslava Capaka, ali koji nisu ni političari niti komunikolozi. Njima nitko ne priprema govore, niti ih promišljaju timovi komunikologa, nego poput našeg sugovornika, samozatajnog stručnjaka koji se silom prilika našao pred svjetlima reflektora, govore 'iz glave' s pokojom brojkom na papiru, u dobroj vjeri da će građani shvatiti ozbiljnost situacije i držati se preporuka. 

A glede navedene teme oko matematičkih izračuna kretanja pandemije, i sami matematičari naglašavaju kako svaki matematički model podrazumijeva jednake vrijednosti kroz određeni vremenski period. To je naravno vrlo teško očekivati na dulji period, posebice sada kada se otvaraju škole u Hrvatskoj.  

Udaljenosti od tri tjedna, mjesec dana i više za koje razdoblje u američkom institutu rade projekcije oko kretanja pandemije ekstremno su daleke za bilo koji predikcijski model, upozoravaju.