Butković u intervjuu za Direktno o zakonu koji je podržao i SDP, Izetbegovićevim prijetnjama, privatizaciji Croatia Airlinesa

Odbijen je i zahtjev Strabaga o zabrani gradnje Pelješkog mosta, a i Europska komisija poručila je da pitanje granice nije prepreka za gradnju, iako je Bakir Izetbegović mjesecima prijetio time. Sve ovo povod je za intervju s ministrom Olegom Butkovićem, s kojim smo razgovarali nakon današnjeg izglasavanja Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, oko kojeg se diglo mnogo buke, između ostaloga, i zbog optužbi za pogodovanje Uberu, koje je on pak odbacio.

Danas je izglasan Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, kojeg ste u srijedu predstavili u Saboru. Zanimljivo je da ga je podržao i SDP pa je izglasan dvotrećinskom većinom, što nije baš uobičajen slučaj u Saboru. Kako to da ste dobili tako široku podršku za ovaj zakon?

Cilj donošenja novog zakona je bio da se, osim nove regulative, koja se odnosi na autotaksi tržište, uvedu i novi oblici prijevoza, kao što je mikro prijevoz, koji je ključan u ruralnim sredinama, integrirani prijevoz i naravno, usklađenje s nekim europskim direktivama. Što se tiče najzanimljivijeg dijela Zakona, a to je nova regulacija autotaksi tržišta, cilj je bio da našim građanima omogućimo jeftiniji i dostupniji taksi prijevoz. Pritom smo jasno rekli da svi rade pod jednakim uvjetima i da nitko nije poseban niti povlašten ovim zakonom. Dolazi do liberalizacije autotaksi tržišta, drugim riječima - neće se više moći ograničiti broj dozvola, što otvara mogućnost i novog zapošljavanja.

Što poručujete kritičarima koji najavljuju velike gužve i prometne čepove zbog najezde taksista koja se očekuje u turističkim gradovima?

Ovaj zakon neće stvoriti dodatne gužve. U turističkoj sezoni postoje gužve u lokalnim sredinama, ali tu gradonačelnici i načelnici mogu kroz drugačija prometna rješenja intervenirati da se gužve spriječe.

Zagrebački Upravni sud odbio je zahtjev Strabaga o privremenoj zabrani gradnje Pelješkog mosta. Time bi trebala biti uklonjena i posljednja zapreka za početak njegove gradnje. Kako to komentirate?

Nisam do sada, niti ću sada komentirati sudske odluke, za nas je proces, nakon što je Državna komisija odbila žalbe, pravomoćan i mi smo u ponedjeljak potpisali ugovor, i za gradnju i za nadzor nad građenjem mosta. I to je bio veličanstven događaj u Dubrovniku.

U međuvremenu se pojavila i tužba protiv DKOM-a, može li zbog toga biti zaustavljena gradnja?

Zapreka za početak gradnje Pelješkoga mosta nema. Osigurali smo financijska sredstva što je bio preduvjet i to je prva faza projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom. Već je raspisan natječaj za drugu fazu projekta, za pristupne ceste, a do kraja godine očekujemo raspisivanje natječaja za treću i četvrtu fazu, sve mora biti gotovo do 2022. godine i bilo kakvo zaustavljanje bi ugrozilo europsko financiranje.

Europska komisija poručila je da pitanje granice nije prepreka za gradnju Pelješkog mosta, iako je Bakir Izetbegović mjesecima prijetio pitanjem granice. Očekujete li da će Izetbegović sada konačno zašutjeti o tom pitanju?

Hrvatska, to moram reći vrlo jasno, most gradi na svom teritoriju, koji je otprilike oko 500 metara udaljen od crte razgraničenja. Europska komisija je u fazi odobravanja financiranja provjerila sve oko procedura i svih okolnosti gradnje Pelješkoga mosta na tom dijelu. I mi smo s Europskom komisijom u stalnom kontaktu. Što se tiče Bosne i Hercegovine, još su 2005. godine formirane radne skupine i tada su išli zahtjevi od bosanske strane da visina mosta bude 55 metara i širina plovnog puta 200 metara, i mi smo to prihvatili, dakle, osiguran je neškodljiv prolaz svim brodovima koji plove u i iz luke Neum, prema hrvatskome ZERP-u i po Konvenciji UN-a o pravu mora. Pitanje granice će Hrvatska rješavati sa susjednom i prijateljskom Bosnom i Hercegovinom u dobroj vjeri i u dobroj namjeri, konačno, i predsjednik Vlade Andrej Plenković je prije dva dana u Sloveniji pozvao predsjedavatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića i oni će razgovarati o tom pitanju, ali to nema veze s gradnjom Pelješkoga mosta.

Je li zbog posljednjih događaja sa Srbijom pod upitnikom projekt obnove pruge između Zagreba i Beograda? Nedavno ste bili u Beogradu i razgovarali o tome sa srpskom kolegicom, hoće li sve ići po planu?

Projekt obnove željezničke pruge na vrlo važnom desetom koridoru koji ne spaja samo Zagreb i Beograd, nego i zapadnu s istočnom Europom, je prevažan za Hrvatsku i Hrvatska će sve učiniti da obnovi, rekonstruira i izgradi dvokolosiječnu prugu na tome koridoru, za što smo već i osigurali europska sredstva.

Vlada je donijela nacionalni plan reformi, što će to konkretno značiti u Vašem sektoru?

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture je niz reformi koje su krenule i koje su dio našeg programa. Tu je restrukturiranje cestovnog sektora čiji su financijski efekti već napravljeni izdavanjem euroobveznice i reprogramiranjem svih kredita gdje su godišnje uštede veće od 50 milijuna eura. Tu je i donošenje novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, kojeg je danas donio Sabor. Slijedi nam donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jedan od najvećih izazova ovoga Ministarstva, koji bi trebao donijeti niz reformskih mjera, od aktivacije investicija na pomorskome dobru, do boljeg unaprjeđenja lučkog sustava kako bi naše luke bile konkurentne i učinkovitije. Tu je i restrukturiranje željezničkog sektora, čije pismo sektorske politike bi Vlada trebala usvojiti do kraja godine, kao i pronalazak strateškog partnera za Croatia Airlines i HŽ Cargo.

Možete li otkriti kakvog strateškog partnera priželjkujete za Croatia Airlines?

Croatia Airlines je prošla proces restrukturiranja, ali dugoročno, bez kvalitetnog strateškog partnera teško da može funkcionirati. Mi ćemo u suradnji s Ministarstvom državne imovine pripremiti cijelu proceduru, a Vlada će donijeti odluku do kraja godine. Nećemo dopustiti da bilo kakav strateški partner, bez jasnog plana i prihvaćanja uvjeta s naše strane, uđe u Croatia Airlines.

Za kraj, kako ide ugovaranje i korištenje EU fondova pri Ministarstvu prometa?

Protekla godina u smislu korištenja fondova EU bila je godina prometa, a istim uspješnim koracima smo ušli i u 2018. Do sada smo potpisali 23 ugovora, ukupne vrijednosti devet milijardi kuna, i trenutno smo na 62 posto ugovorenog od ukupno dodijeljenih EU sredstava za promet. Tu je Pelješki most, tu su veliki infrastrukturni željeznički projekti, tu je modernizacija morskih i riječnih luka, tu je nabavka novih autobusa za javni gradski prijevoz i niz drugih projekata u prometnoj infrastrukturi.