STRUČNJACI ANALIZIRAJU RAD MINISTRA PROMETA

Butković dobro radi, ali problem su kadrovi, Gruž i taksi

Autor

Darko Markušić

Porteflj Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jedan je od najopsežnijih. Stoga je gotovo nemoguće očekivati i zadovoljstvo svih dionika, uključujući i šire javnosti, radom ovog ministarstva kojem je na čelu Oleg Butković. Zanimljivo je, međutim, pročitati što o radu ministra, ali i njegovog ministarstva misle stručnjaci iz raznih područja koja spadaju pod nadležnost ovog mega ministarstva, od cestovnog, željezničkog i zrakoplovnog prometa, do telekomunikacija, pomorstva i instrastrukture.

Pozivamo i Vas, čitatelje portala Direktno, da se izjasnite u našoj anketi i pokažete palac gore ili palac dolje ministru Olegu Butkoviću za njegov dosadašnji rad.

30.07.2018. u 11:19
Ispiši članak

O Butkovićevom ministarstvu dosad se najviše pisalo, kada su u pitanju, investicijski projekti, vezano uz uspješan dovršetak javnog natječaja za gradnju Pelješkog mosta i odabir kineske tvrtke CRBC (China Road and Bridge Corporation), te s tim u vezi osiguravanje najvećeg dijela sredstava za taj projekt iz EU fondova.

Zbog sporosti i problema s izvođačima dio kritika Butkovićevo ministarstvo dobilo je i zbog modernizacije pruge Dugo Selo-Križevci, a pod očima javnosti našlo se i zbog mosta Čiovo. U oba slučaja problem su bili izvođači radova i njihovo kašnjenje.

Gradnja plutajućeg LNG-a na Krku također je projekt zbog kojeg je dio kritika, osobito lokalne javnosti i ekoloških udruga, ali i tvrtki povezanih s ruskim kapitalom, usmjeren prema ovom ministarstvu. Projekt zasad ide dalje, ali izuzetno sporo ukoliko se usporedi sa sličnim projektima u baltičkim zemljama.

Iza Butkovićeva ministarstva je i uspješna financijska stabilizacija cestarskih tvrtki, istina provedena uz pomoć Ministarstva financija i Svjetske banke. Ono što slijedi jest svakako restrukturiranje Hrvatskih željeznica i dugo očekivana privatizacija, kronično problematičnog, Croatia Airlinesa.

U cestovnom prometu ovo ministarstvo je novim zakonom riješilo najveći problem liberalizacije tržišta taksi uslugama i dopustilo rad Uberu i hrvatskim tvrtkama partnerima, ali uz određena ograničenja što je gotovo za 50 posto umanjilo interes građana i tvrtki za suradnju s Uberom. Dakle, problem zbog kojeg su taksisti širom zemlje izlazili na ulice, Ministarstvo je riješilo novom regulativom, ali ipak ublaženom, koja je u stvari donijela kompromis u tom segmentu usluga.

Banelli: Uspješno dovršeni veliki projekti, upitna stručnost suradnika

"Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pod vodstvom Olega Butkovića djeluje od 2016. u kontinuitetu sudjelovanja HDZ-a u participiranju vlasti. U protekle dvije godine zbog nestabilnosti odnosa u vladajućoj koaliciji,a s obzirom na važnost ministarstva, do danas se nisu posložile ključne poluge u operativnom dijelu ministarstva, jer su zadržani na ključnim pozicijama ljudi iz Vlade 'Kukuriku koalicije'. Ti ljudi opstruiraju rad Ministarstva i sigurno da nije lako ministru provoditi zacrtanu politiku HDZ-a. To je nažalost slučaj u svim ministarstvima. Ministar je politička figura koji sprovodi politiku, a zašto Butković nije promijenio strukture u ministarstvu, ostaje na njegovu dušu. Suradnike mu, uglavnom, nameće Vlada shodno koalicionom dogovoru. Kvaliteta pojedinih ljudi tako imenovanih je i sa stručnog i ljudskog aspekta vrlo upitna, uz časne iznimke.

Uspjesi ministarstva temelje se kontinuitetu dovršavanja projekata koji su započeli još u mandatu prethodne HDZ-ove Vlade i konačno su došli u završnu fazu (most Čiovo i Pelješki most). Ključni infrastrukturalni projekti koje donose gospodarski prosperitet RH , nizinska pruga (Rijeka –Zagreb-Koprivnica), rekonstrukcija pruge Dobova –Vinkovci, autoceste Jonsko-Jadranskog pravca (Žuta Lokva-Crikvenica i Ploče-Komolac); rekonstrukcija pruge Zaprešić-Krapina i izgradnju cca 40 km pruge Krapina-Pragersko (Slovenija-spoj na Maribor-Graz-Munchen), spominju se s vremena na vrijeme, čisto radi senzibilanja javnosti i davanja dojma da se nešto radi . Svi ovi projekti mogu se napraviti uz novac iz EU fondova i kvalitetnim ugovorima sa inozemnim koncesionarima", ističe za portal Direktno Marijan Banelli, konzultant za cestovni prijevoz i akreditirani lobist za promet pri Europskoj komisiji i EU parlamentu.

"U potpunosti je javnost neobaviještena što je s lukom Gruž , a što je važan infrastrukturalni objekt za jug Hrvatske.

Novi Zakon o cestovnom prijevozu donio je neke promjene , ali i nezadovoljstvo taksista. Politički gledano, pogodovalo se stranim kompanijama koje ne plaćaju porez u RH, a diskriminiralo se biračko tijelo koje će svoje nezadovoljstvo pokazati na slijedećim izborima. Koliko je to politički i gospodarski potez koristan za svekoliko pučanstvo vidjet će se uskoro.

S obzirom na tempo provođenja projekata bojim se da ovom sastavu ministarstva nije dovoljno niti još dva mandata da krene u neke ozbiljne projekte. Kada bi bilo sposobnosti, čvrste volje i moći aktualne Vlade da krene u ozbiljan posao glede prometno infrastrukturalnih projekata i radikalnih promjena u sustavu državne uprave i ovlasti državnih dužnosnika, možda bismo se još stigli ukrcati u EU vlak novčanih poticaja. Za sada u ovoj državi jedino funkcionira 'dođite sutra' sustav i brigo moja prijeđi na drugoga. Ministar je politička osoba imenovana od strane Vlade i Sabora i sve propuste i uspjehe trebaju oni verificirati , a narod će reći svoje, dali su bili u pravu ili ne", zaključuje između ostaloga Marijan Banelli.

Dubrovačko-neretvanski župan zadovoljan Butkovićevim radom

"O ministarstvu mora, prometa i infrastrukture mogu govoriti samo na osnovu suradnje ministarstva i ministra Butkovića i ove Županije, dok je ukupna ocjena o radu ministra na predsjedniku Vlade i na Hrvatskom saboru. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatske ceste, kao i cijela Vlada uspješno su odradili pripreme za nama najvažniji projekt, Pelješkog mosta i pripadajućih cesta. U tom ministarstvu provodimo projekte izgradnje luka u programu povezivanja otoka, a izrađujemo i studije izvodljivosti za Pelješku cestu i cestu za Zračnu luku, dok također očekujemo izradu i ostalih studija temeljem usvojenog Glavnog plana funkcionalne regije Južne Dalmacije", kazao je za portal Direktno Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije.


Đuro Lubura: Butkovićev rad ocijenio bih iznimno pozitivnim, on puno više radi nego što o tome priča

 

"Iz kuta mog profesionalnog interesa i stručnosti, a to su nove tehnologije i poslovni modeli koji nastaju na tim temeljima kao i tržišno natjecanje koje je ključ razvoja, Ministarstvo kojem je na čelu Oleg Butković napravilo je nekoliko iznimno dobrih poteza. Tu bih svakako istaknuo omogućavanje da svi koji žele biti autotaksi prijevoznici imaju mogućnost raditi pod jednakim uvjetima i bez nerealnih ograničenja od strane države ili lokalnih samouprava, pri čemu je omogućeno pružanje usluga temeljenih na naprednim tehnologijama što značajno podiže kvalitetu, smanjuje troškove, olakšava život prijevoznicima i putnicima, a državi omogućuje da inzistira na izdavanju fiskalnog računa za baš svaku vožnju. Čini se da je oko ovog Butkovićevog rješenja postignut visok stupanj suglasja u Hrvatskoj, jer je Hrvatski sabor zakon izglasao dvotrećinskom većinom, što se događa prilično rijetko. Važan uspjeh ministarstva je i osiguravanje stotina milijuna kuna europskih sredstava za izgradnju svjetlovodne telekomunikacijske infrastrukture koja će pomoći u razvoju manje naseljenih područja, a time na pozitivan način sudjelovati i u zaustavljanju pa možda i okretanju negativnih demografskih trendova u određenim područjima Hrvatske.

Iako su cijene radiofrekvencijskog spektra za telekom operatore značajno smanjene u mandatu ministra Butkovića, valja razumjeti da sve u konačnici plate korisnici. Vlada bivšeg premijera Zorana Milanovića u jednom trenutku je povisila cijene frekvencija za tri puta, što se jako negativno odrazilo i na cijene i na ulaganja. Smanjenje koje je proveo ministar Butković u suradnji s Ministarstvom financija je dobro, ali nedovoljno. Još uvijek se nismo vratili na razine cijena prije štetne odluke Milanovićeve vlade, a držim da cijene trebaju biti i niže od onih koje su bile prije povećanja jer će operatori koristiti sve više i više frekvencija kako bi omogućili zadovoljavajuće brzine prijenosa podataka i nove napredne usluge. Dakle, i uz značajna smanjenja jediničnih cijena radiofrekvencijskog spektra proračun neće biti oštećen jer će operatori plaćati veću količinu, a sve to će potaknuti i velike investicije od kojih će koristi imati i država i građani.
 

Kao poznavatelj dijela stručnog područja iz resora ministra Butkovića, ali i kao građanin rođen na krajnjem jugu Hrvatske i vezan za njega, ministra Butkovića bih ocijenio iznimno pozitivnim jer je osmislio, dovršio ili barem stvarno započeo iznimno važne projekte o kojima su mnogi samo lijepo pričali. Osim ranije pobrojanih vezanih uz moju struku, istaknuo bih konačno ugovaranje gradnje Pelješkog mosta jako važnog za teritorijalni integritet Hrvatske, dovršetak gradnje Čiovskog mosta, obnovu i dogradnju brojnih luka koje nitko od Austro-Ugarske nije niti dirnuo iako mnogim ljudima znače život, a vidim da razumije i važnost ulaganja u važne željezničke koridore. A posebno je važno što se većina ovih projekata koje gura ministar Butković u najvećoj mjeri financira novcem Europske unije pa je njihov pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo golem. Rekao bih da Butković puno više radi nego što o tome priča", ocijenio je za portal Direktno Đuro Lubura, vještak za telekomunikacije i tržišno natjecanje u telekomunikacijama te izvršni direktor Digitalne Hrvatske.

HŽ Infrastruktura o pruzi Dugo Selo-Križevci

"HŽ Infrastruktura kao naručitelj radova od početka projekta ulaže maksimalne napore kako bi se sve aktivnosti odvijale sukladno terminskom planu. U tome imamo maksimalnu podršku našeg resornog ministarstva. Međutim, zbog problema s jednim od podizvođača u drugoj polovici 2017. radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci su bili usporeni.

Nakon što je od strane konzorcija u posao uveden drugi podizvođač, tvrtka Integral Inženjering iz BiH, te nakon pripremnih aktivnosti i uvođenja u posao, u posljednjih nekoliko tjedana intenziviraju se sve aktivnosti na gradilištu. Trenutačno su u tijeku radovi na poddionici Vrbovec – Križevci i to: radovi na otvorenoj pruzi i pripadajućim objektima na pruzi, radovi na kolodvorima i stajalištima i postrojenjima, te radovi na križanjima izvan razine. Također, ponovno su pokrenuti i radovi na nadvožnjacima na poddionici Dugo Selo – Vrbovec", izjavio je za portal Direktno Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

"Sve kredite koji se odobravaju HŽ Infrastrukturi osigurava Ministarstvo financija kroz izdavanje državnog jamstva. No treba istaknuti kako i u ovom dijelu poslovanja, dakle osiguranju financijskih sredstava za realizaciju planiranih aktivnosti, imamo veliku podršku našeg resornog ministarstva koje i formalno sudjeluje u procesu odobrenja kredita", naglašavaju u HŽ Infrastrukturi.

O važnim projektima i pohvalama Svjetske banke

"Sigurnost željezničkog prometa jedna je od glavnih poslovnih odrednica kako HŽI tako i našeg resornog ministarstva. Ministar Butković pruža snažnu podršku svim inicijativama kojima je za cilj za podizanje razine osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza, i na tome smo iznimno zahvalni. Na razini Ministarstva donesen je Program rješavanja željezničko cestovnih i pješačkih prijelaza preko pruge za razdoblje od 2018. od 2022. godine. U skladu s tim okvirom, za razdoblje od 2018. do 2022. za osuvremenjivanje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza HŽ Infrastruktura planira osigurati 250 milijuna kuna, od čega su 80 milijuna kuna sredstva Svjetske banke za osiguranje 50 prijelaza, a za dodatno planiranih 114 prijelaza bit će osigurano financiranje iz kredita komercijalnih i razvojnih banaka. Osim u tim projektima ministar daje podršku i za EU projekte. U ministarstvu se održavaju mjesečni sastanci na temu projekata na kojima sudjeluje i ministar osobno i na taj način daje veliki doprinos na održavanju dinamike kako pripreme projekata tako i provedbe projekata. Osim EU projekata u 2018. ugovoreni su radovi za Obnovu dionice Greda – Sunja u vrijednosti 250 milijuna kuna, a u postupku ugovaranja je Obnova dionice Virovitica - Pitomača, vrijednost projekta je 160 milijuna kuna. Iz kredita Svjetske banke financirat će se projekt Obnova dionice Savski Marof – Zagreb ZK u vrijednosti 280 milijuna kuna, početak radova planiran je krajem 2018., također traje evaluacija ponuda za Nabavu mjernog vlaka, vrijednost nabave iznosi 60 milijuna kuna, a financirat će se iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Nakon izgradnje suvremene mreže autocesta, sada je fokus na željeznici. Trenutačno je u tijeku veliki investicijski ciklus u obnovu i modernizaciju željezničke mreže i pružnih postrojenja. U radovima i pripremi su brojni projekti kojima je cilj modernizirati željezničku infrastrukturu u skladu s europskim standardima. Skraćivanjem vremena putovanja, povećanjem prijevozne i propusne moći pruga, podizanjem razine sigurnosti osobito na željezničko-cestovnim prijelazima osigurat će se multimodalnost i bolje povezivanje luka i željeznice. Sve to će nedvojbeno imati veliki utjecaj na povećanje konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa.

U financiranju najvećeg dijela ovih složenih željezničkih projekata oslanjamo se na europska sredstva. Europa je svjesna potencijala željeznice i prepoznaje da je i u RH potrebno uložiti velike napore u razvoj željezničke infrastrukture. Nadamo se da će novi OP 2021-2027 također u velikoj mjeri podržavati aktivnosti za razvoj hrvatskih željeznica te da će time i velika većina projekata koji se sada pripremaju naći svoje mjesto na indikativnoj listi projekata koji će biti sufinancirani putem EU fondova u razdoblju 2021-2027. Pohvale Svjetske banke odnose se prvenstveno na mjere racionalizacije poslovanja koje smo proveli te na našu inicijativu provedbe sveobuhvatnog plana restrukturiranja i dodatni su nam 'vjetar u leđa' u primjeni mjera koje trebaju polučiti optimizaciju i racionalizaciju poslovnih procesa te shodno tome i učinkovitije upravljanje troškovima", zaključuje Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Ministarstvo: Trenutačne investicije vrijedne su oko 20 milijardi kuna, od čega gotovo 14  iz EU fondova

Govoreći o dosadašnjem dijelu mandata i uspjesima u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ističu "do sada vrlo uspješnu provedbu reforme cestovnog sektora, odnosno, proces financijskog i operativnog restrukturiranja, kojim smo postavili temelje za održivo i profitabilno poslovanje autocesta. Ta je reforma, započeta Pismom sektorske politike, dokazala kako je moguće hrvatske autoceste zadržati u rukama države i građana, a dug isplatiti do 2033. godine".

"Kad otplatimo dugove, država će na autocestama zarađivati što je bitno bolja perspektiva nego da smo na autoceste privatizirali i otplatili samo polovicu duga.

Novim Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu liberalizirali smo autotaksi tržište kako bi taksi učinili jeftinijim i dostupnijim za sve naše građane te omogućili lakši ulazak u tu djelatnost i nova zapošljavanja. Pokrenuli smo i reformu pomorskog zakonodavstva kojom želimo digitalizirati sve naše usluge u slijedeće tri godine, smanjiti administrativna opterećenja za građane, pomorce i brodare, donijeti paket socijalnih mjera za naše pomorce i povećati konkurentnost hrvatskih luka i industrije.

Osigurali smo EU sredstva i donijeli Nacionalni širokopojasni plan koji se sastoji od dva programa izgradnje infrastrukture za pristupnu i agregacijsku širokopojasnu mrežu, a njihova će provedba omogućiti ravnomjernu dostupnost brzog interneta i uvođenje novih digitalnih tehnologija u svim dijelovima Hrvatske.

Uz navedene reforme, pokrenuli smo i snažan investicijski ciklus u prometnom sektoru. Kad govorimo o cestovnom, tu svakako kao najvažniji događaj treba istaknuti EU odobrenje za Pelješki most i početak gradnje tog dugo očekivanog projekta kroz nekoliko dana. Izgradili smo i u promet pustili most Čiovo, završavamo most Svilaj i nastavljamo izgradnju trase budućeg koridora Vc u Istočnoj Hrvatskoj te gradnju punog profila Istarskog ipsilona. Ove godine počinjemo i s gradnjom prve faze vrlo važne i prometno najopterećenije prometnice Split - Stobreč – Omiš te s natječajima za cestu D403 i Most Gradišku. Paralelno s ovim investicijama, najveći naglasak stavljamo na ulaganja u željeznički sektor koji treba učiniti atraktivnijim, kako za prijevoz tereta tako i putnika. U tom su sektoru trenutno u tijeku radovi u vrijednosti od gotovo 440 milijuna eura, a tu govorimo o izgradnji pruge Gradec – Sv. Ivan Žabno, izgradnji pruge od Dugog Sela do Križevaca, odobrenju EU sredstava za cijeli niz projekata, kao što je npr. dionica Križevci – Koprivnica – mađarska granica u vrijednosti 300 milijuna eura. Donijeli smo i Nacionalni program rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza, osigurali oko 300 milijuna kuna i krećemo u taj projekt kroz koji će se modernizirati 100-njak prijelaza. U željeznički sektor će se u slijedećih desetak godina uložiti između 3,1 i 3,4 milijarde eura.

U tijeku su i vrlo velike investicije u zračnim lukama, tako je prošle godine otvorena nova zagrebačka zračna luka, kao i novi putnički terminal Zračne luke Dubrovnik. Slijedeće godine imat ćemo obnovljenu dubrovačku i splitsku zračnu luku, koje će moći primiti znatno više putnika kojih je svaku godinu sve više.

Po prvi puta, u mandatu ministra Olega Butkovića, bespovratna EU sredstva ulažu se u poboljšanje javnog prijevoza putnika kroz nabavu gradskih autobusa te u bolje otočno povezivanje kroz ulaganja u male morske, županijske luke.

Uz sve navedeno, istaknuli bismo kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture jedno od najuspješnijih u osiguravanju bespovratnih sredstva za provedbu prometnih projekata, pa tako danas imamo gotovo 14 milijardi kuna vrijedne projekte koje financiramo EU sredstvima, a s ostalim projektima koji se ne financiraju EU sredstvima, govorimo o trenutnim investicijama od oko 20 milijardi kuna. Pokretanje tako značajnih investicija imat će učinak, ne samo na brža i sigurnija svakodnevna putovanja građana, nego i na rast BDP-a te gospodarstvo u cjelini", naglašavaju za portal Direktno u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Priznaju, međutim, "kako su se neki procesi, odnosno projekti, mogli nešto brže pripremati, ali i tu su se danas stvari pomaknule i ubrzale".

Govoreći o prioritetima u idućem razdoblju, glasnogovornica Ministarstva Ana Matijašević, napominje kako Ministarstvo "nastavlja s operativnim restrukturiranjem cestovnog sektora jer želi poslovanje tvrtki u tom sektoru učiniti efikasnijim, a i dalje zadržati visoku kvalitetu i jednaku razinu sigurnosti naših autocesta".

Novi sustav naplate cestarine do 2021. i restrukturiranje željezničkog sektora

"Od slijedeće godine idemo s implementacijom novog sustava naplate cestarine i taj će proces biti završen do 2021. godine. Nakon restrukturiranja cestovnog sektora započeli smo i restrukturiranje željezničkog sektora i to je nešto što će se provoditi u slijedećim godinama. Provest ćemo reformu pomorskog sektora, donijeti izmijenjeni Pomorski zakonik, ali i najkompleksniji - Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Njihove izmijene i donošenje trebale bi rezultirati većom konkurentnosti naših luka i zaštitom pomorskog dobra i njegovim stavljanjem u gospodarsku funkciju", zaključuje glasnogovornica Ministarstva Ana Matijašević za portal Direktno.

S obzirom na sve to, stoga Vas još jednom pozivamo da se izjasnite o dosadašnjem radu ministra Olega Butkovića i rezultatima rada njegovog ministarstva i date mu prolaznu ocjenu - palac gore ili negativnu ocjenu - palac dolje.

 


 

Glasova: 358

Glasovanje je završeno

Palac gore

75%

Palac dolje

25%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.