Buduća vlast bira hoće li više europskih milijardi uliti u državne ili privatne projekte

Uz jednako toliko milijardi iz redovnog financiranja projekata u narednih sedam godina hrvatsko gospodarstvo i društvo od siječnja 2021. do kraja 2027. godine imaju na raspolaganju 20 milijardi eura. Redovni i izvanredni novčani paket trošit će se prema aktualnim najavama iz EU na iste prioritete – a to su zelena energija, digitalizacija i otpornost ekonomije što zapravo znači – industrijalizacija. 

Zahvaljujući tome što je gospodarski neuspješna Hrvatskoj je Unija namijenila više novca po glavi stanovnika nego većini svojih članica.

Jednostavnije rečeno – u idućih sedam godina Hrvatska će iz proračuna Europske unije moći povući dvostruko više novca nego u posljednjih sedam godina. 

"Država mora odlučiti o prioritetima na koje će usmjeriti novac, pa tako može više novca usmjeriti na neki novi veliki infrastrukturni projekt smatrajući da će tako više pomoći gospodarstvu u oporavku od korona krize ili može zaključiti da su zbog pandemije više stradali poduzetnici pa njima usmjeriti više novca kroz operativne programe", tumači Ivan Serdarušić, savjetnik za provođenje EU projekata iz tvrtke Projekt jednako razvoj. 

Zahvaljujući pandemiji i tradicionalnoj sporosti hrvatske birokracije buduća Vlada nema ni jedno ograničenje u izborima koje navodi Serdarušić budući da Nacionalna razvojna strategija na osnovu koje će se ti prioriteti definirati nije donesena.

Finalizirat će je i eventualno mijenjati zbog posljedica karantene vlast koja će se formirati nakon izbora. Posljednji put prioritete za financiranje iz EU fondova definirala je Vlada Zorana Milanovića. 

"Novac iz EU treba uložiti u preživljavanje onih koje je pandemija najviše pogodila, potom u transformaciju ekonomije kako bi ona u budućnosti imala zdravije temelje. Spremni smo zubima i noktima se boriti da taj novac ne bude potrošen, nego uložen, a to znači upotrijebljen na drugačiji način nego do sada", tumači Dražen Oreščanin, izvršni direktor u pandemiji osnovane Udruge Glas Poduzetnika. 

Runje pak kaže kako bi bilo dobro da se donositelji odluka o trošenju EU novca na digitalizaciju javne uprave i gospodarstva vode ciljem stvaranja novih potencijalno velikih kompanija u IT sektoru. 

"Novac za projekte digitalizacije možete kanalizirati velikim sustavima koji će posao odraditi i novac progutati, ali možete novac kanalizirati velikom broju malih kompanija koje vode talentirani pojedinci i imaju inovativne ideje koje tek trebaju zaživjeti na tržištu. Na digitalizaciji treba dati posao mnogim malim tvrtkama barem kao podizvođačima, a neki od njih mogli bi nakon takvog poticaja ostvariti velike uspjehe u inozemstvu", kaže Runje tumačeći kako je preduvjet svakog uspješnog izvoza i osvajanja stranih tržišta dobiti prvi posao kod kuće vrijedan između stotinjak i dvije stotine tisuća eura. 

Ogroman novac kako ga se sada percipira pojačao je i zahtjeve za transparentnošću njegove dodjele kroz poslove, zajmove ili projekte. 

Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitte Hrvatska ističe kako je novac iz posebnog fonda potrebno usmjeriti u one segmente gospodarstva koji će stvoriti najveću dodanu vrijednost i pokrenuti ekonomiju nakn negativnih posljedica korona krize. 

"Potrebno je posebno podržati domaće tvrtke koje investiraju u nove tehnologije, uštede energetskih resursa i inovacije jer svojim razvojem omogućuju i širem domaćem gospodarstvu uključivanje u globalne lance vrijednosti. Važno je i ulaganje u talente i mlade ljude", kaže Jelušić Kašić naglašavajući kako cilj plasiranja novca iz EU mora biti povećanje produktivnosti.

Partnerica u Deloitteu je mišljenja kako bi većinu potencijalnih sredstava ipak trebalo plasirati u obliku kredita putem lokalne mreže komercijalnih banaka. Time bi se ostvarila dva cilja – prvi je kapilarno približavanje novca što većem broju tvrtki, a drugi je ponovno investiranje novca u gospodarstvo po povratu kredita. 

Runje, predsjednik CISExa smatra kako pokretanje bilo kakvih projekata sa sigurnim financiranjem kratkoročno može jako olakšati situaciju za koju vjeruje da može biti još gora nego što jest, no važnijima od toga smatra dugoročne posljedice. 

"Krizni fond nije novac koji je pao s neba već se radi o kreditu koji ćemo svi mi vraćati u razdoblju od 2028. do 2058. godine, a vraćat ćemo ga kroz poreze. Program je nazvan 'Sljedeća generacija', a otplaćivat ćemo ga i mi i naša djeca", kaže Runje. 

Europska komisija se planira zadužiti za tih 750 milijardi eura koje će pridodati redovnom sedmogodišnjem financiranju i otplaćivati dug iz europskog proračuna koji pune države članice ubiranjem poreza od svojih građana. Tako pojednostavljeno izgleda spektakularna akcija financiranja postpandemijskog oporavka. Odnosno, i onaj novac koji se podjeli u obliku bespovratnih sredstava za one koji ga dobiju, društvo u cjelini mora vraćati. 

"Dugoročno gledano ovaj novac može biti potrošen za privremeno krpanje 'našeg načina života', bez obzira koliko to koštalo i bilo održivo ili uložen u budućnost prije svega u digitalizaciju i ekološku proizvodnju koji su prioriteti programa", kaže Runje objašnjavajući da ako u teškoj situaciji imamo priliku za povoljno zaduženje možemo birati hoćemo li ga uložiti u našu djecu ili u egzotično putovanje. 

"Naša djeca su naše tvrtke i cijele industrije, a egzotično putovanje su fontane, arene i luksuzni automobili pred svakom općinom i javnim poduzećem. Ako doista želimo uložiti u sljedeću generaciju onda treba uložiti u naša poduzeća", konstatira Runje.   

Serdarušić iz tvrtke Proekt jednako razvoj ističe kako je Europska komisija naglasila da bi se dio sredstava iz posebnog fonda mogao odobriti za trošenje već ove godine, no to mu se ne čini realnim. S Hrvatskom je brzina još problematičnija kategorija. 

"Hrvatska tradicionalno nije hrabra početi tu potrošnju odmah već uvijek prvo čekamo da dobijemo odobrenja dok su zemlje s više iskustva odlučnije pa projekte počnu provoditi odmah i onda se kasnije naplaćuju iz Fondova", kaže Serdarušić koji smatra da bi se prvi  EU novac mogao početi plasirati u COVID 19 kredite budući da je sav za to do sada predviđen novac potrošen, a potražnja je i dalje velika. 

Svi naši sugovornici se slažu da je za brži oporavak gospodarstva nužno dodatno ubrzati i pojednostavniti procedure i ocjenjivanje projekata i potpisivanja ugovora te pojednostavniti i ubrzati procedure odobrenja troškova u provedbi projekata. 

U svjetlu aktualnih uhićenja u kojem je zbog sumnje na korupciju i zloupotrebu položaja i ovlasti privedeno 13 ljudi, a među njima državna tajnica u ministarstvu uprave Josipa Rimac i predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić nije neobično što je anketa koju je provela Udruga Glas Poduzetnika rezultirala odgovorom prema kojem 24,9 posto poduzetnika smatra da će europski novac iscuriti preko projekata podobnima, a 69,7 posto njih da će se krpati minusi u proračunu i novac ubacivati u javni sektor. 

Zahvaljujući pandemiji korona virusa fond Sljedeća generacija na razini Europske unije previđa stotinu milijardi eura za područje zdravstva i farmaceutske industrije što znači da bi Hrvatska teoretski mogla kroz novac Unije revitalizirati proizvodnju cjepiva koju je nekada imao Imunološki zavod, međutim, bilo bi nužno obrazložiti i dokazati izvodljivost poslovne operacije, s takvim proizvodnim pogonima radila dugoročno. 

Danijel Mondekar, direktor tvrtke Euronavigator i konzultant za europske javne politike u kontekstu posebnog fonda Unije ističe kako je riječ fondu s praktično istim ciljevima koje je Unija zacrtala za redovito sedmogodišnje financiranje projekata, samo što se novac iz posebnog fonda planira plasirati u razdoblju od četiri ili pet godina. 

"U proteklih sedam godina većina novca je kroz EU projekte usmjerena na javna ulaganja, a manji dio na ulaganja kroz projekte privatnih kompanija. Sada bi radi bržeg oporavka bilo važno da se 50 posto novca na raspolaganju usmjeri prema projektima privatnog sektora, a da bi se novac najbolje iskoristio predstavnici privatnog sektora bi trebali biti uključeni u pisanje operativnih programa na osnovu kojih će se sredstava odobravati", kaže Mondekar. 

Konačne iznose i način na koji će Unija osigurati sredstva te model putem kojeg će ih dijeliti članice Unije tek trebaju izglasati. Hrvatska mora učiniti mnogo više od toga, jer brzina toka novca ovisi o brzini domaće birokracije. A ona nije poznata po brzini. Kao ni vlast tko god da ju formirao - po odlučnosti.