Bubalo za Direktno: Rekonstrukcijom Sarajevske ceste Zagreb dobiva novi južni ulaz, ali potreban je i Jarunski most

"Prometna infrastruktura je mehanizam koji omogućuje socijalno, političko, ekonomsko i komunikacijsko funkcioniranje društva dok dobar razvijeni infrastrukturni sustav predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za suvremenu, gospodarski razvijenu i konkurentu državu. Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske predstavlja značajnu točku u generaciji i atrakciji prometne potražnje Republike Hrvatske", rekao je Bubalo. 

Prometni stručnjak ističe da je gradnja vijadukta pokazatelj da su infrastrukturni projekti financirani iz fondova Europske unije u 'velikom zamahu'.

"Ulaganje u infrastrukturu postaje prepoznatljiv potpis gospodarskog rasta jedne ekonomije. Tako je projekt gradnje Nadvožnjaka iznad Ranžirnog kolodvora zaista hvale vrijedan infrastrukturni projekt u sinergiji Hrvatskih autocesta (HAC) i Grada Zagreba prvenstveno u smislu apliciranja i povlačenja novaca iz EU fondova. Svjedočimo iznimno velikom zamahu ulaganja u prometnu infrastrukturu kako u Hrvatskoj tako i u Gradu Zagrebu, gdje se ostvario ili ostvaruje veliki investicijski val, pri čemu se za financiranje koriste najviše bespovratna sredstva iz EU fondova u iznosima do 80 posto. Javna ulaganja i ulaganja u prometnu infrastrukturu, suočavaju se sa strogim proračunskim ograničenjima stoga u velikoj mjeri ovise o sredstvima potpore iz Europske Unije kao i u ovom projektu", dodao je stručnjak. 

Kako ističe Bubalo, vijadukt treba promatrati kako ekstenziju na autocestu Zagreb-Sisak koja će preko čvora Jakuševac biti povezana sa Sarajevskom cestom.

"Procijenjena vrijednost investicije je 68 milijuna eura. Od toga se na vijadukt i spoj na Sarajevsku cestu odnosi 48 milijuna eura, a na rekonstrukciju i proširenje te prometnice 13,3 milijuna eura, dok bi gradnja tramvajske pruge stajala 6,7 milijuna eura. U prometno-tehničkom smislu ovaj objekt treba isključivo promatrati kako ekstenziju na autocestu Zagreb-Sisak koja će preko čvora Jakuševac biti povezana sa Sarajevskom cestom. Prva dionica duljine 995 m koja uključuje vijadukt 'Zagreb Ranžirni kolodvor' i priključak na Sarajevsku cestu te predstavlja završnu dionicu autoceste A11 Zagreb-Sisak u smjeru Zagreba odnosno gradsku aveniju i nastavlja se na izgrađenu dionicu autoceste A11 koja uključuje čvor Jakuševec kojim se autocesta spaja na zagrebačku zaobilaznicu. Kroz rekonstrukciju Sarajevske ceste prometni sustav Grada Zagreba dobiva novi južni ulaz i značajan prometno rasteretni pravac duljine 1.808 m, kao gradska avenija u nastavku autoceste A11”, pojasnio je Bubalo. 

Jarunski most rasteretio bi Jadranski za gotovo petinu ukupnog prometa

Kako ističe stručnjak, treba se učiniti više da bi prometni sustav grada Zagreba po svome južnom obodu u potpunosti bio funkcionalan. U tom pogledu posebno napominje važnost planiranog Jarunskog mosta.

"Kako bi prometni sustav grada Zagreba po svome južnom obodu u potpunosti bio funkcionalan potrebno je planirati prometno rasterećenje jugo-zapadnog djela grada Zagreba. Prometnice koje se trenutno nalaze na dijelu grada koji povezuje jugozapadni i sjeverozapadni dio Zagreba sastoje se od velikog broja raskrižja s intenzivnim prometnim tokovima. Izgradnjom Jarunskog mosta rasteretila bi se prometna mreža na tim raskrižjima i povećala razina usluge, bez značajnijih ulaganja u sama raskrižja. U prostornom planu Grada Zagreba upisana su prometna rješenja za izgradnju tri nova mosta preko rijeke Save, kojima bi se rasteretila cestovna mreža Grada. Najveću i najvažniju ulogu imao bi Jarunski most. Taj most bi dnevno koristilo u procjeni oko 13.500 vozila, ne uzimajući u obzir induciranu prijevoznu potražnju", dodao je stručnjak. 

Bubalo naglašava da bi gradnja Jarunskog mosta umanjila opterećenje na Jadranskom mostu za gotovo petinu.

"Opterećenje na Jadranskom mostu čiji PGDP iznosi oko 71.000 vozila, izgradnjom Jarunskog mosta prometno opterećenje na Jadranskom mostu umanjilo bi se za 19 posto. Trenutno prometno opterećenje na Selskoj cesti između Jadranskog mosta i Horvaćanske ceste smanjilo bi se za 25 posto. U južnom djelu grada potrebno je napraviti novu redistribuciju prometnih tokova. S obzirom na veliki broj stanovnika u Gradu Zagrebu, kao i veliki broj dnevnih migracija iz okolnih gradova, Zagrebu je neophodna izgradnja dodatnih mostova preko rijeke Save kao i dodatna infrastrukturna ulaganja kako bi prometni sustav bio funkcionalniji te kako bi se omogućila viša razina kvalitete mobilnosti", zaključio je Bubalo.