tko je opsjednut kime?

Brzica za Direktno o hibridnom ratu, presudi šestorci, Srbiji i problemu za Hrvatsku većem i od Agrokora

Autor

Matija Štahan

Postoji više definicija hibridnog ratovanja, kada je nastalo i na što se može primijeniti, kaže za Direktno stručnjak za sigurnost Nikola Brzica.

02.12.2017. u 08:13
Ispiši članak

Povodom aktualnih događaja poput presude 'haaškoj šestorci' i popularizacije pojma 'hibridni rat', koji su u svoj diskurs odnedavno uključili i najviđeniji hrvatski političari poput Andreja Plenkovića ili Damira Krstičevića, porazgovarali smo s bivšim pomoćnikom ministra obrane i stručnjakom za obrambenu politiku Nikolom Brzicom.

"Hibridno ratovanje zapravo i nije ništa novo", kaže nam Brzica. "Možda je termin novi. Ovo o čemu se pisalo, 'medijsko hibridno ratovanje', to je pojam koji ne postoji izvan Hrvatske. Postoje informacijski rat ili informacijske operacije, što je u suvremenom poimanju ‘hibridnog rata’ vrlo važan dio hibridnog ratovanja".

Iako naglašava da postoji više definicija hibridnog ratovanja, kada je ono nastalo i na što se može primijeniti, značenje tog pojma ipak se može odrediti.

Što je hibridni rat?

"To je način ratovanja", pojašnjava Brzica, "koji, najkraće rečeno, kombinira tradicionalne i konvencionalne napore s nekonvencionalnim, posrednim, specijalnim, u novije doba i kibernetičkim naporima da se ostvare pojedini politički ciljevi. A svaki rat se vodi radi političkih ciljeva".

Brzica upravo dovršava svoju disertaciju na temu hibridnog ratovanja i kao primjer navodi različite slučajeve hibridnog djelovanja. To su: Hezbollah i izraelski sukob 2006. godine, agresija Republike Srbije i JNA na Republiku Hrvatsku 1991. godine i ruska agresija na istok Ukrajine i Krim iz 2014. godine.

Svjetska žarišta tzv. ‘hibridnoga rata’ danas se ogledaju ponajprije u sukobu između Rusije s jedne i NATO-a i Europske unije s druge strane, kaže Brzica. To, međutim, nije jedini primjer. Teoretičari govore i o iranskom modelu koji uključuje djelovanje 'proxy' snaga poput Hezbollah, šijitska milicija u Iraku, i Hutija u Jemenu.  Neki teoretičari također opisuju i kineski model hibridnog ratovanja, u kojem su ekonomski aspekti vrlo zastupljeni.

Brzica kaže kako se u svojoj disertaciji posebno osvrnuo na srpske hibridne napore u Republici Hrvatskoj tijekom devedesetih.

Srpska agresija na Hrvatsku imala je i hibridnu dimenziju

"Pisao sam o vrlo egzaktnom vremenskom dijelu, do Sarajevskog primirja 1992. godine. U to vrijeme smo imali događaje kao što su: formiranje i uporaba paravojnih skupina, dijeljenja oružja pobunjenim Srbima, zatim organiziranje ilegalnog i monoetničkog referenduma i informacijskih operacija, i aktivnosti Kontraobavještajne službe i pokušaja političke subverzije korz pokušaj likvidacije demokratski izabranog državnog vrha Republike Hrvatske", govori za Direktno.

Može li se Hrvatska gledati i kao poprište odjeka i jednog i drugog navedenog aspekta, sukoba između NATO pakta i Rusije s jedne i srpskih pokušaja destabilizacije kao umanjene jeke onoga što se događalo 1991. godine s druge strane, pitamo Brzicu.

"Može, s time da je, prema nekim teoretičarima, jedan od elemenata hibridnog ratovanja i politička subverzija. O podrivanju političkog sustava u Hrvatskoj još nitko nije govorio, a mislim da ima takvih elemenata", odgovara naš sugovornik. "Hrvati i Republika Hrvatska bi trebali biti izrazito zabrinuti zbog elemenata koji ukazuju na pokušaje subverzije našeg političkog sustava".

Na pitanje može li biti precizniji, Brzica odgovara:

"Kada neki strani akter pokušava ostvariti politički utjecaj u Hrvatskoj kroz koruptivna djela, izigravanje političkog sustava, namještanje izbora i tako dalje, to je i protuzakonito i protuustavno, a i nije u duhu demokracije. Po mojem mišljenju je Hrvatska tome izložena".

U  prošlom razgovoru za Direktno ste spomenuli Agrokor kao jednu vrstu sredstva ili poluge koja također može poslužiti u svrhe hibridnog ratovanja, podsjećamo Brzicu, na što on primjećuje da Agrokor vjerojatno nije niti najveći takav slučaj.

"Recimo, energetska politika je jedna ogromna poluga ruske moći u obračunu sa Zapadom i pogotovo pojedinim zapadnim državama", ističe.

Presuda haaškoj šestorki

Može li se i pravosuđe koristiti kao instrument hibridnog rata i ako da, kako u tom kontekstu gledate na presudu haaškoj šestorki, upitali smo Brzicu.

“Smatram zabrinjavajućom pojavu da političari, kada im nešto nije po volji, kooptiraju zvučni termin poput hibridnog ratovanja ili ove hrvatske izmišljotine 'medijskog hibridnog ratovanja'", odgovara stručnjak za sigurnost za Direktno.

"Okarakterizirati tu presudu, koju smatram tragedijom i duboko nepravednim činom, primarno kao hibridni rat nije objektivno ni pošteno", dodaje. "Mislim da je to prije svega dokaz koliko se zapravo loša politika vodila i koliko je zakazala politika od 2000. do sada u jednom vrlo ozbiljnom pitanju nacionalnog interesa Republike Hrvatske, ali i hrvatskog naroda u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini".

Presudu Brzica naziva falsificiranjem povijesti. "Situacija je prikazana na način koji ne odgovara istini. To nije subjektivno pitanje već pitanje objektivne istine; pomoći prema Bosni i Hercegovini, zbrinjavanja ranjenika i izbjeglica", kaže naš sugovornik.

"1995. godine Federacija je bila spremna ući u konfederaciju s Republikom Hrvatskom. O kakvoj onda agresiji i podjeli Bosne govorimo?" čudi se Brzica. "Sva logistička potpora koju su dobivali u ratu dolazila je kroz Hrvatsku; ništa nije išlo kroz Srbiju".

Što je hrvatska država u ovih sedamnaest godina učinila da dokaže da ono što je izrečeno na presudi ne stoji, pita se naš sugovornik. 

"Ne možemo krivnju za sve ovo svoditi na hibridni rat", ističe. "Trebamo pogledati sebe i što su naše institucije radile, od Državnog odvjetništva i diplomacije nadalje. Tu je i podulji popis državnih dužnosnika. Kada je podignuta optužnica za Orašje, svi su se iznenadili. Mene zanima sljedeće: zašto mi nismo protiv nikoga podigli optužnicu?"

Prije je Srbija opsjednuta Hrvatskom nego obratno

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je, osvrnuvši na insinuacije premijera Andreja Plenkovića o hibridnom djelovanju protiv Hrvatske, izjavio: "Vidim kada je govorio o hibridnim ratovima, govorio je o Beogradu i Srbiji. Možda su njegove sposobnosti veće od mojih, nisam shvatio što je htio reći, pomozite mi vi ako ste shvatili. U dijelu Hrvatske postoji patološka opsesija Srbijom. Mi gledamo svoje dvorište i donosimo racionalne i odgovorne odluke". 

Brzica to komentira ovako: "Smatram da je 1990-ih vrh Republike Srbije i Miloševićevog režima provodio hibridni rat protiv Hrvatske".

I kada gledamo sadašnju političku elitu u Srbiji, dodaje, "onda su barem trojica od ključnih aktera u Republici Srbiji bili 'dodavači' najeminentnijim akterima u Republici Srbiji 1990-ih".

"Prvi od njih je Vučić, koji je organizirao paravojne skupine i slao ih na ratišta u Hrvatsku i u Bosnu i Hercegovinu, a kasnije bio je i ministar informiranja", napominje naš sugovornik te dodaje da su informacijske operacije, kako smo već ustanovili, jedan od ključnih elemenata hibridnog ratovanja.

"Imamo Vulina, koji je bio glavni tajnik Saveza komunista - Pokreta za Jugoslaviju i kasnije glasnogovornik Jugoslovenske levice, dakle stranke supruge Slobodana Miloševića, a imamo i Dačića, koji je tada bio predsjednik Mladeži i glasnogovornik Socijalističke partije Slobodana Miloševića", ističe Brzica. "Znači, to su ljudi koji su izravno sudjelovanju u vođenju agresivnih ratova Srbije 1990-ih, te  pritom svjesno pokušavali prikriti središnju i stožernu ulogu srbijanskog režima. Danas su isti ljudi ključni akteri u sve nestabilnijim međunarodnim odnosima na jugoistoku Europe".

Što se tiče Vučićeve tvrdnje o "patološkoj opsjednutosti", Brzica zaključuje sljedeće:

"Dovoljno je vidjeti koliko si često oni uzimaju za pravo komentirati događaje u Hrvatskoj i usporediti to s nedostatkom komentiranja događaja u Srbiji od strane hrvatske politike - to je dovoljno da se objektivno razumije tko je s kime opsjednut".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.