BROJKE NE LAŽU Manjinski birači sve više ignoriraju posebnu izbornu jedinicu i glasaju za tzv. opće liste

Osam zastupnika nacionalnih manjina bira se u 12. izbornoj jedinici i to troje zastupnika srpske manjine te po jedan mađarske, talijanske, češke i slovačke, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske te albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine.

Pritom kandidati srpske, mađarske i talijanske manjine imaju i svoje zamjenike, koji ih automatski zamjenjuju u slučaju njihova odlaska iz Hrvatskog sabora, a preostale izabrane manjinske zastupnike mijenja idući kandidat po broju glasova na izborima sukladno članku 17. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Malo kandidata za manjinske zastupnike, sve manje i birača 

Kao što smo već pisali, u posljednja tri izborna ciklusa, pada broj kandidata zainteresiranih zastupati nacionalne manjine. Na izborima 2011. bilo je 56 kandidata, 2015. 41 kandidat, a godinu dana kasnije na prijevremenim izborima 29. Na ovim se izborima kandidirao tek 21 kandidat, što je gotovo upola manje nego 2015. godine. Za talijansku i mađarsku manjinu bio je tek po jedan kandidat.

Osim nezainteresiranosti kandidata, sve je i manje birača koji glasaju za kandidate u posebnoj izbornoj jedinici za zastupnike nacionalnih manjina. Većina ih se ipak odlučuje glasati u jednoj od deset izbornih jedinica, s obzirom na njihovo prebivalište, jer imaju pravo odabrati hoće li glasati za manjinske zastupnike, ili za tzv. opće liste.

Pojednostavljeni zapisnici onemogućili usporedbu

Na izborima održanima 5. srpnja 2020. godine birački odbori zbog pojednostavljenja zapisnika s biračkih mjesta nisu evidentirali koliko je broj pripadnika nacionalnih manjina glasao za tzv. opće liste, već su zabilježeni samo oni koji su glasali u posebnoj izbornoj jedinici. Stoga je jedino moguće pratiti trend opadanja broja glasača za zastupnike nacionalnih manjina, ali nije moguće usporediti koliko je birača, koji su u popisima birača evidentirani kao pripadnici nacionalnih manjina, glasalo za tzv. opće liste.

Na izborima 2016. godine vidljiv je sindrom "šalabahter demokracije". Iako se brojke ne podudaraju u potpunosti, uočava se trend glasanja za tzv. opće liste u deset izbornih jedinica nauštrb kandidata nacionalnih manjina, posebno u slučajevima kad je kandidata malo ili samo jedan u slučaju talijanske manjine.

^{Birači nacionalnih manjina u 12. izbornoj jedinici}

U popis birača 2016. godine bilo je upisano 193.624 birača srpske nacionalne manjine. Za tri kandidata srpske manjine glasao je 19.561 birač, ili tek gotovo svaki deseti upisan u popis birača. Istodobno je 50.990 birača glasalo za tzv. opće liste, ili oko dva i pol više nego za manjinske kandidate. Na izborima 2020. godine za zastupnike srpske manjine glasalo je 13.565 birača, ili trećina manje nego na prethodnim izborima. No, s obzirom na pojednostavljene zapisnike s biračkih mjesta nema podataka koliko je manja izlaznost u posebnoj izbornoj jedinici uzročno povezana s eventualnom većom izlaznošću za ostale izborne jedinice.

^{Birači nacionalnih manjina za tzv. opće liste}

Mađari i Talijani nisu imali izbor, osim hoće li izaći na izbore...

Kod pripadnika mađarske manjine na izborima 2016. godine glasalo je 5213 birača i to za jednog od dva kandidata. Ove godine broj birača koji je izašao na izbore u 12. izbornoj jedinici pao je na 2843, a to treba gledati i kroz prizmu nemogućnosti izbora. Bio je samo jedan kandidat, o čemu smo također pisali. Za tzv. opće liste 2016. godine glasalo je 2360 birača mađarske manjine pa se može samo pretpostaviti je li 2020. godine taj broj znatno povećan uzme li se u obzir gotovo upola manji broj birača koji je birao predstavnika mađarske manjine.

Još drastičniji je primjer talijanske nacionalne manjine kod koje, druge izbore zaredom, imamo samo jednog kandidata. Na prethodne izbore, uz mogućnost glasanja za samo jednog kandidata, u 12. izbornoj jedinici glasalo je 2338 birača talijanske manjine, a istodobno je 6506 birača talijanske manjine dalo glas za tzv. opće liste. Gotovo tri puta više birača odlučilo je na izborima glasati za neku od lista u deset izbornih jedinica nauštrb manjinske liste na kojoj je bio samo jedan kandidat. Na izborima 2020. godine 950 birača, ili tek dvije petine onih koji su glasali prije četiri godine, izabralo je zastupnika talijanske nacionalne manjine za iduće četiri godine. S obzirom na podatke od prije četiri godine razumno je pretpostaviti da je na ovim izborima još veći broj birača talijanske manjine glasao u jednoj od deset izbornih jedinica, uglavnom osmoj.

Većina manjinskih birača nije ni glasala za manjinske zastupnike

Birači koji biraju preostalo troje zastupnika nacionalnih manjina, koji nemaju pravo na svoje zamjenike, već je on određen izbornim rezultatima, na prošlim izborima više je glasalo za tzv. opće liste nego za kandidata koji će ih zastupati u svojstvu zastupnika neke od nacionalnih manjina.

Za zastupnika češke i slovačke manjine 2016. godine glasao je 1591 birač, a ove godine 1705. Prije četiri godine 4082 birača češke i slovačke manjine glasalo je za tzv. opće liste. Zajedničkog pripadnika 12 manjina (austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske) 2016. je biralo 3955, a 2020. 4825 birača. Na prethodnim izborima 3847 pripadnika 12 manjina glasalo je u općim izbornim jedinicama. Preostalog kandidata pet manjina (albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske) izabralo je 5407 birača 2016. godine, a ove njih 5481. Na prijevremenim izborima 2016. godine 14.763 birača glasalo je za tzv. opće liste ili više no dvostruko nego za manjinskog kandidata.

Usporede li se zbirno brojke za sve birače svih nacionalnih manjina koje biraju svoje zastupnike u Hrvatskom saboru na izborima 2016. godine za manjinske kandidate glasalo je 37.957 birača, a za tzv. opće liste 82.656 glasača ili više no dvostruko. Uzme li se u obzir da je za manjinske kandidate na nedavno održanim izborima glasalo 29.363 birača, ili 8594 manje nego prije četiri godine i ovdje je razumno pretpostaviti da je za tzv. opće liste glasalo više birača no 2016., ili barem približno jednak broj.

Brojke koje se ne poklapaju...

Za kraj valja spomenuti i uglavnom manje razlike u brojkama između popisa birača i zbroja izašlog broja birača za manjinske liste i tzv. opće liste te preostalog broja koji je upisan u zapisnike s biračkih mjesta. Ovisno o manjini ta razlika se kreće od 28 birača koji nedostaju do 18 birača viška. Jedino je značajna razlika kod srpske nacionalne manjine – nedostaje 4095 birača.

U popisu birača 2016. godine upisano su 193.624 birača srpske manjine. Za tzv. opće liste glasalo ih je 50.990, a u rješenju Državnog izbornog povjerenstva o izboru troje zastupnika srpske manjine u Hrvatski sabor upisan je broj od 138.539 birača. Ta dva podatka zbrojeno daju 189.529 birača ili 4095 birača manje od službenog popisa birača.