Brodić o cijenama goriva: Novac koji se slijeva u proračun i nakon Vladine intervencije je veći

Komentirajući da su trošarine i marže dva elementa u koje se može intervenirati, Brodić je rekao da nije siguran koliko se još može intervenirati.

"Naime, Europska unija propisuje minimalne trošarine. Ako se ta direktiva ne promijeni, po mojoj procjeni ostalo je prostora za još jednu intervenciju u trošarine. I to je dobro, jer daljnja intervencija u trošarine mogla bi dovesti u pitanje servisiranje duga za izgradnju autocesta. One su ključna infrastruktura za turizam koji ima velik udio u našem BDP-u. I ne samo za turizam, tu je industrija, prijevoz, usluge...

 Što se pak tiče marži, nisam siguran koliko je uputno zadirati u najmanji udio u cijeni goriva. Naime, kompanije utječu na cijenu goriva svojim maržama tek nešto više od 10 posto i nema izravne koleracije visokih cijena i marži, barem ne u Hrvatskoj. S druge strane, ako marže budu neodržive ili blizu održivosti, kompanije bi mogle prestati opskrbljivati tržište dijelom asortimana ili cijelim asortimanom. Poglavito u dijelu novijih vozila koja sva idu na goriva više kvalitete, što bi dovelo do njihova češćeg kvarenja pa bismo time dodatno naštetili standardu građana. Ali i mikrobiznisu jer smo ranije propisali kako se usluga prijevoza putnika mora voditi u takvim vozilima zbog sigurnosti".

Uostalom, ističe, protuzakonito je i protivno dobroj praksi raditi na štetu vlastitih dioničara. 

"Za benzin i dizel sa sadašnjih 0,75 lipa spušta se na 0,65. Marža za plavi dizel spušta se s 0,50 lipa na 0,40. Da nije bilo ovih mjera, dizel bi  koštao 15,70 kuna, benzin 15,80 kuna, a s ovim mjerama, dizel će koštati 13,08 kuna, benzin 13,50 kuna, a plavi dizel 9,49", rekao je premiejr Andrej Plenković. 

Brodić je i o tome dao svoj sud: "Dijelom sam već odgovorio, pogotovo što se tiče neprihvatljivosti zadiranja u marže, no naravno da je dio mjera koje zadiru u smanjenje apetita države dobar, međutim kumulativno novac koji se slijeva u proračun i nakon ove intervencije je i veći, najviše radi toga što je PDV na veći izračun logično i veći, tako da tu ima prostora za dodatno smanjenje apetita države ili zadržavanje istih na jednakoj razini kako bi se pomoglo građanima".

Ono što svi zaboravljamo jest i to da se time pomaže i gospodarstvu, ono naime realno puni proračun i formira cijene, dodaje. "Na cijene presudno utječe i cijena energenata. Više cijene energenata znače i značajno više cijene. A dovođenje poduzetnika u situaciju da ne mogu biti konkurentni cijenom, dovodi nas u opasnost smanjenog broja realnih punitelja proračuna", govori Brodić u razgovoru za portal Direktno.

Kako bi se dodatno moglo pomoći građanima, zanimalo nas je.

"U kontekstu propisanih minimalnih marži i rasta kumulativnih uplata u proračun, kako bi svi pravedno ponijeli teret krize, kako je to potencirao premijer Plenković, moj je prijedlog da se stvore zakonski i proceduralni uvjeti da se u situacijama cjenovnog rasta energenata može interventno smanjiti PDV na razinu jednakih kumulativnih uplata u proračun".

Skeptičan je kako će se ijedna Vlada toga prihvatiti jer to je pitanje komfora.

"Naime, svaki glas košta, a za poziciju, više novca u proračunu u izravnoj je vezi s potencijalnim povećanjem potpore, poglavito u kriznim vremenima. Većina ljudi, svuda na svijetu, premda je to toksično za društvo i održivost ekonomije, više voli kad je država dadilja, nego li paternalističke mjere poticanja gospodarstva. Također, valjalo bi razmisliti i o stvaranju zakonske procedure za plivajuće trošarine kako bismo bili puno fleksibilniji u njihovu smanjivanju u energetskim cjenovnim krizama", pojašnjava.

'Embargo na rusku naftu na zapadu još nije doživio konačni stisak'

A na pitanje kada će početi padati cijene goriva, Brodić kaže da je teško to reći.

"Nafta je burzovna roba i njena je cijena ovisna o puno čimbenika, poglavito globalnim kretanjima. Embargo na rusku naftu na zapadu još nije doživio konačni stisak, a ratna zbivanja u Ukrajini još nisu blizu mirovnim pregovorima. Paralelno komplicira se na nekoliko drugih mjesta poput resursima bogato Sjeverno more, situacija u Libiji daleko je od rješenja, Indija i Pakistan kao nuklearne sile stalno puškaraju, a Joe Biden i Kina zveckaju oružjem na sam spomen Tajvana.

Iranska je nafta još pod sankcijama, a venezuelanska bi mogla doći interventno u Europu. Ako tome pridodamo nevoljkost OPEC-a za dovoljnim povećanjem opskrbe kako bi zadržao višu cijenu nafte, zbog oporavka od pandemijske 2020. godine kada je cijena bila vrlo niska i konzervirale su se bušotine (što je brz proces, dok je njihova obnova nešto duži proces), ali i radi već rečenoga zadržavanja visokih cijena, jer te zemlje mahom ovise proračunski o resursima, onda nisam optimist", pojašnjava.

Također, dodaje, nalazimo se u razdoblju globalne inflacije i tisuća milijardi dolara i eura bez pokrića koji se upumpavaju proračunski u planove oporavka. "To znači da 100 dolara danas i 100 dolara prije pandemije ne vrijede jednako. Nije ovo prva takva situacija, dogodilo se to već 70-ih godina prošlog stoljeća kada je cijena nafte u nekoliko dana porasla i do 100 posto, poglavito u vrijeme Jomkipurskog rata 1973. godine. Zbog toga je teško govoriti o predikcijama, ali ono što je sigurno, vrijeme jeftine energije ili barem jeftinih nominalnih iznosa je iza nas", govori.

Zaključno, Brodić se osvrnuo na najave Petrola da će doći do nestašice.

"Iz Petrola su u pravu, na to sam ranije odgovorio. Ipak, danas je ministar financija Zdravko Marić rekao da u takav scenarij ne vjeruje. Ako netko iz političke moći demantira tržišnu kompaniju, onda nam to daje naslutiti kako u državnoj administraciji imaju plan za takav scenarij. Nekako se nadam kako će taj plan ići u smjeru paternalističkog izmicanja državnih apetita u cilju olakšavanja opskrbe, no nisam optimist", navodi.

"Trendovi i politički refleksi u krizama su drugačiji, politici je važno osigurati reizbor. Mogli bismo nagađati što bi štetno mogli napraviti i koju bi javnu kompaniju mogli unazaditi nepovoljnim zaduživanjem kako bi preuzela na sebe štetni posao opskrbe pod nepovoljnim uvjetima. No, o tom po tom, kao i o tome tko bi mogao odgovarati za tako nešto kad dođe do konjunkture i po kojoj će cijeni biti potrebno prodavati tada takve kompanije kako bi se konsolidirale", zaključio je Brodić u razgovoru za portal Direktno.