Brodić: 'Europskoj uniji treba Makedonija, tamo joj je mjesto, no društvo u cijelom nizu stvari nije spremno za pretpristupne pregovore'

On je zaključio da bi približavanje Europskoj uniji ove zemlje moglo osloboditi utjecaja vanjskih čimbenika poput Rusije ili Kine. Naveo je i da očekuje da će se to dogoditi tijekom francuskog predsjedanja EU. Više o tome pogledajte OVDJE.

Što o svemu tome misli, ima li Putin doista ambicije izvan Ukrajine te u kakvom je stanju Sjeverna Makedonija, doznali smo u razgovoru s Ivanom Brodićem, urednikom EnergyPressa i dobrim poznavateljem makedonske politike.

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, kaže Brodić na početku, posve je jasno da se nalazimo u vremenu kada se mijenjaju geopolitičke paradigme.

"Do kuda će to ići, treba vidjeti, no osobno bih sadašnje vrijeme usporedio s Mussolinijevom okupacijom Etiopije, kada je Liga naroda prestala postojati. Svjedoci smo kako Vijeće sigurnosti, kao i nekoliko puta do sada, no ovoga puta na entu potenciju, gubi svoju funkciju u stalnom vetu Rusije i Kine", kaže nam.

Mnogi zato, dodaje naš sugovornik, naglašavaju potrebu njegove reforme. "Unutar te potencijalne reforme možemo očekivati neke nove igrače unutar Vijeća sigurnosti, jer broj se nuklearnih sila od kraja Drugog svjetskog rata povećao. Ali možemo očekivati i neke nove podjele interesnih sfera te nestabilnosti na nekim poznatim i - ne toliko poznatim - točkama. U tom smislu, austrijski bi ministar vanjskih poslova mogao biti u pravu", pojašnjava.

No drugi je par rukava pitanje pristupanja Europskoj uniji, ističe.

Svoju tvrdnju potom dodatno pojašnjava:

"Mislim da je takav scenarij još daleko, iako bi neke zemlje bile voljne zažmiriti na usvajanje nekih vrijednosti u Albaniji i Makedoniji, zbog širenja tržišta. Bila bi to važna politička poruka, no ne smatram je realnom. Unija se umorila od proširenja i privlačenja loših đaka u svoje redove, tako da je moja procjena kako, usprkos situaciji u Ukrajini, to ne možemo očekivati barem do kraja mandata ove Europske komisije, ako ne I duže. Tim više što su obje zemlje članice NATO saveza pa glede članka 5. Tog saveza ne mogu biti predmetom bilo kakvog scenarija sličnoga ukrajinskom. Možda tek hibridnog napada s ciljem destabilizacije NATO-a, ali to je neka druga tema".

Sjeverna Makedonija

Našeg sugovornika, urednika EnergyPressa, upitali smo kako stoji Sjeverna Makedonija po pitanju ulaska u EU. Zanimalo nas je što im ide u prilog, a što ih pak s druge strane koči.

Kada je riječ, kaže, o ulasku Makedonije u euroatlantske asocijacije, valja naglasiti da je Makedonija bila prva spremna od svih bivših socijalističkih republika, no zbog blokade susjeda, rata na zapadu zemlje i konstantnog hibridnog kulturnog rata koji protiv njih vodi sjeverni susjed - podrška ulasku u Uniju je pala.

"Spor s Grčkom je riješen promjenom imena oktroiranom promjenom ustava mimo referendumske volje političkog naroda koji je referendum bojkotirao te je on propao. Pregovor s Bugarskom također se rješava temelju sporazuma o prijateljstvu unutar kojega je bivši premijer Zaev potpisao, a Sobranje ratificiralo da su Makedonci nacija nastala od Bugara 1945. godine i da nemaju do te godine svoju povijest", naglašava Brodić.

Podsjeća i da sada Bugarska i dalje blokira za ulazak Sjeverne Makedonije u EU zbog toga što u Ustavu nemaju da govore bugarskim jezikom i što u ustavu nemaju kako su bugarska nacija.

"Sve je to prilično apsurdno s obzirom na to kako je bugarska pismenost došla iz Soluna i Ohrida, u makedonskoj redakciji staroslavenskog jezika, no i to sada nije tema. Pretpostavljam kako će završni udarac za ulazak u pristupne pregovore za EU biti pristanak na federalizaciju zemlje, na zapadni, albanski i istočni makedonski dio, što je uvod u već označenu podjelu zemlje unutar Tiranske platforme (platforma albanskih stranaka s kojom je Zaev koalirao kako bi došao na vlast). Tada se postavilo pitanje dvojezičnosti zemlje, što je ostvareno (čak i na mjestima gdje Albanaca nema), ali i pitanje zasebne upravne jedinice, koju albanski radikali nazivaju Republika Ilirida", smatra.

Makedonsko društvo u cijelom nizu stvari nije spremno za ulazak u pretpristupne pregovore, dodaje i kaže da je korupcija na višoj razini nego u vrijeme premijera Gruevskog, koji je u egzilu u Budimpešti.

"Postoji čak i optužba da je bivši premijer Zaev sudjelovao reketarenju medija, što još nije dobilo epilog. Zanimljiv je i slučaj protuzakonitog tjeranja u stečaj podružnice Jadran filma u Makedoniji. Bilježe se i politički motivirani napadi u zatvorskom sustavu. Kontrola medija od strane vlasti, napadi na novinare iz oporbe…. Puno je izazova koji nisu riješeni - i to baš u vrijeme kapitulantske vlasti koja je izručila identitet i naciju dijelu susjeda", govori nam urednik EnergyPressa.

Na njihovom mjestu ja bih se osjećao izdanim, naglašava.

Žudnja za demokratizacijom

Zatim nas je zanimalo na što bi se tamošnja politika trebala najviše fokusirati. Brodić je i o tome dao svoj sud: "Na obnovu nacionalnog identiteta, zaštitu jezika, zaštitu povijesti, lobiranje na zapadu u tu svrhu. Ali i na cijeli niz europskih vrijednosti o kojima sam govorio. Makedonsko društvo žudi za demokratizacijom, ali i homogenizacijom. Naime, uslijed svih izazova to je društvo toliko podijeljeno. Vjerojatno je loš standard i demografska katastrofa te želja za iseljavanjem (izgubili su u nekoliko godina oko 10 posto stanovništva) razlog što se već do sada nije dogodio građanski, unutarmakedonski, rat".

Stav Europske unije prema Sjevernoj Makedoniji

Ivana Brodića za kraj razgovora upitali smo kako se Europska unija treba postaviti prema Sjevernoj Makedoniji. Kaže da Uniji treba Makedonija i da je njoj mjesto tamo.

"Elite Unije trebale bi puno bolje razumjeti tu zemlju te puno više raditi na njenom privlačenju umjesto što rade na podršci silovanju te nacije od strane nekoliko susjeda. Puno bi se proaktivnije trebalo raditi s nacionalnim demokratskim snagama. Uvesti bolje kontrole u cijeli niz javnih sektora, poglavito pravosuđe, represivni i zatvorski sustav", odgovara.

Ponavlja - potrebno je pomoći homogenizaciji i reformi toga društva.

"Dobar vam je primjer za to koliko je to društvo netransparentno, pokušaj prikrivanja ubojstva mladog hrvatskog rukometaša u noćnom klubu u Skopju. Slučajno ubojstvo razotkrilo je kako je klub radio bez dopusnice, kako se tamo trguje mnogim nedozvoljenim artiklima i uslugama, a kako su u vlasničku strukturu umiješani i neki djelatnici zatvorskog sustava, neki 'stanovnici' crne kronike i neki bivši i sadašnji obavještajci. Bogu hvala da se umiješala hrvatska politika i veleposlanstvo", zaključio je Ivan Brodić u razgovoru za portal Direktno.