'MOŽE BITI I KRAJNJE ISHITRENIH REAKCIJA'
Brkić: Rusija ne može izdržati ove sankcije, ali pod uvjetom da Zapad nastavi djelovati homogeno i ustrajno
Šesti je dan agresije Rusije na Ukrajinu, zemlju koja je pokazala nadljuski napor i omela planove Vladimira Putina da taktikom "Blitzkriega" pokori Ukrajinu i postavi svoju marionetsku vlast.
Zapad je pokazao unisonost u teškim sankcijama koje su nametnute agresoru, a koje su Rusiju pogodile na nekoliko područja; ruski oligarsi, odnosno ekonomske i političke elite na udaru su na svim važnijim sektorima - energetskom, bankarskom i financijskom, zatvoren je zračni promet za ruske avioprijevoznike, a ruski sportski i kulturni život doslovno je izbačen s repertoara svjetskih zbivanja.
U potrazi za odgovorima na pitanja koja se nameću kada se razmišlja o tome kakve posljedice će uvedene sankcije imati na Rusiju, ali i na sam Zapad, te što možemo očekivati da će se događati u narednim danima, obratili smo se stručnjaku za međunarodne ekonomske odnose s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Luki Brkiću.
Rijetko tko bi na ta pitanja mogao odgovoriti s da ili ne, kaže.
S obzirom na to da je po svom obuhvatu i broju uključenih zemalja, a riječ je o najznačajnijim akterima u međunarodnom prostoru, slobodno možemo reći da se radi o do sada još neviđenim sankcijama u svjetskoj povijesti. U cijeli "projekt" uključila se i jedna Švicarska koja je 150 godina čuvala svoju neutralnu poziciju.
Brkić: Može biti i krajnje ishitrenih reakcija
"Ako će se držati sankcija do kraja i djelovati homogeno na neki srednji rok, da ne kažem na dulji, to bi slomilo svakoga, a prema tome i Rusiju. Pitanje je hoće li Zapad u geopolitičkom smislu izdržati, biti ustrajati u tome, a još važnije je pitanje kakva će biti reakcija onih koji u tom slučaju gube. Pri tom mislim na Putina koji taj rat ne može dobiti. Nema jednoznačnog poteza u kojem možete reći 'sankcije su djelovale, ne može se taj rat više voditi i sada ćemo se pomiriti s porazom'. Mogu biti i drugačije reakcije. Kada nekoga stjerate u kut, niste sigurni da će on reagirati racionalno i reći 'priznajem, dalje više ne mogu'. Može biti i drugih reakcija, da ne kažem ishitrenih, krajnje iracionalnih", upozorava Brkić.
Mir je najvećim dijelom do sada počivao na buretu baruta, odnosno na atomskoj bombi. Prijetnja tim oružjem je osiguravala kakav-takav mir, "ali to nije nešto što bi bilo ohrabrujuće za nas ljude".
Postojeća ravnoteža snaga je narušena, ali argumenti zašto je tome tako leže u tome da je Zapad imao neku vrstu "strateške konfuzije", kazao je naš sugovornik.
"Što i kako s istočnom Europom, euroazijskim prostorom, pa onda Helsinški akt 1975. godine, Pariška povelja za novu Europu 1900., sve je to institucionalizirano i operativno izvedeno kroz Organizaciju za europsku sigrnost i suradnju, ali mi se čini da smo cijelo vrijeme imali Jaltu 2. Tu je i samit NATO-a 2008. u kojem se izrijekom govorilo o članstvu Ukrajine i Gruzije; na razini iskaza, ali istovremeno bi se reklo s figom u džepu. To je niz propusta, ali ne u smislu opravdavanja ruske agresije, to nije moguće opravdati ni na koji način, ali želim reći koja to geostrateška konfuzija postoji sve ovo vrijeme. I ta ravnoteža snaga koju ste imali nakon Drugog svjetskog rata u bipolarnom svijetu je "pala" padom Berlinskog zida i taj disbalans imate cijelo ovo vrijeme", analizira stručnjak za portal Direktno.
Mijenjanje postojećeg međunarodnog poretka
Uz to sada postoji koalicija revizionističkih zemalja koje po našem sugovorniku sada žele mijenjati postojeći međunarodni poredak stvari, a to su Rusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja.
"Kina i Rusija su jedna osovina koja prije svega, zbog interesne pozicije kaže da im ovakav poredak ne odgovara. Vrijednosti zapadnog svijeta percipiraju kao nešto nametnuto i nešto što se održava, a da pri tome to doživljavaju na način da se od njih očekuje da to slijepo slijede i prihvaćaju bez pogovora. To vrijeme je daleko iza nas i sada se otvorila Pandorina kutija koja pokušava riješiti probleme po tradicionalnom teritorijalnom načelu, a ne demokratskom", objašnjava Brkić.
Kakve su mogućnosti Rusiji u odgovoru na sankcije, pitamo ga.
'Oni su bogata zemlja, ali siromašnih građana'
"Rusija ne može izaći na kraj s ovim sankcijama pod pretpostavkom da se one nastave u ovim danima, tjednima pa i mjesecima. To ne može izdržati jedna Amerika, kamoli Rusija koja nema tu otpornost ni snagu Sjedinjenih američkih država. Oni su bogata zemlja, ali siromašnih građana. Oni na sankcije odgovaraju preko visokih deviznih rezervi, malog vanjskog duga u odnosu na BDP, suficita u platnoj bilanci tekućeg računa i slično, a tu je naravno i igra s energentim, s naftom i plinom, ali jednako tako i sa sirovinama i hranom. Rusija i Ukrajina zajedno drže trećinu proizvodnje pšenice u svijetu. Ona u tom smislu može nešto, ali nema prevelikog utjecaja na srednji rok, a pogotovo nije moguće dugoročno. Dio deviznih rezervi Rusije koje se procjenjuju na 610 milijardi, oko 40 posto, nalaze se izvan Rusije i one će biti blokirane", kazao je profesor s Fakulteta političkih znanosti.
Isključenje iz SWIFT-a je nevjerojatan udarac svakome, dodaje, a o kineskoj varijatni kaže da je marginalna i ne može biti nadomjestak.
"Kinezima također globalni poredak ne odgovara iako nisu izrijekom i otvoreno na ruskoj strani. Spremni su raditi na novom poretku i to ne samo zato što se priznavanjem separatističkih regija u Ukrajini otvara pitanje Južno-kineskog mora, ali i Tajvana.
Napominje da alternativni pravci umjerenosti Rusije prema Kini, za Brkića mogu samo donekle ublažiti novonastalu situaciju u gospodarskom smislu, ali treba istaknuti da su glavni vanjskotrgovinski partneri Rusiji europske zemlje a ne Kina. "Vi kada gubite u razmjeni roba, usluga, tehnologije, investicije, ne možete u potpunosti nadomjestiti s nikim drugim. To nije moguće napraviti.
Sankcije su za Zapad 'dvosjekli mač'
Utjecaj samih sankcija na zapadne zemlje su dvosjekli mač, kaže.
"Vi ne možete uvoditi sankcije, a da pri tom i sami ne trpite. S jedne strane je to pitanje sirovina i energenata koji dolaze Europi iz Rusije, pa je tu SWIFT u kojem imate i vlastita potraživanja europskih aktera koja se ponegdje ocjenjuju oko 30-tak milijardi dolara. Morate osjetiti te posljedice i vi. To je praktički izbor između troška koji se zbog toga mora platiti zbog pada BDP-a, stope rasta itd., a na drugoj strani imate povećanje razine sigurnosti i vlastitih zemalja i građana jer se cijena ravnoteže u međunarodnim odnosima mora platiti. Pitanje je jeste li spremni to napraviti i do koje visine ste spremni to napraviti i naravno na koji rok ste spremni na to pristati".
Brkić kaže da sankcijama koje su do sada uvedene, Zapad nije iscrpio sve mogućnosti.
"Niz drugih sektora su izvan sankcija, još uvijek postoji prostor da se još više steže taj obruč, a u slučaju da postojeći ne bude dovoljno jak i čvrst. Ono što nas povijest uči je da treba omogućiti i protivnoj strani, bez obzira o kome je riječ, neki uzmak, neka otvorena vrata iz kojih se on može 'izvući'. Inače cijela situacija može imati kontra efekt, jer ako im ne ostavite prostor za kompromis, ostaje onda samo destrukcija koja će koštati i ostatak svijeta. Kao bombaši samoubojice, koji raznesu sebe, ali raznesu i okruženje u kojem se u tom trenutku nalaze. Ja se iskreno nadam da do toga neće doći, poručio je Brkić.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.