bošnjačko sitno politikanstvo

Briselski šamar Izetbegoviću potvrdio je ono o čemu je portal Direktno pisao još lani

Autor

mo

"Komisija je vrlo pozorno analizirala projektnu prijavu Hrvatske vezano za sufinanciranje Pelješkog mosta. Provjeravala je jesu li zadovoljeni svi uvjeti i proceduralni koraci koje zahtijevaju pravila kohezijske politike prije nego što je odobrila projekt. Na osnovi dodatnih podataka koje je Hrvatska poslala, EK je zaključila da kada je riječ o internoj proceduri Komisije i EU - ne postoje neriješeni pravni problemi ili pitanja vezana za taj projekt", poručili su bošnjačkim političarima iz Europske komisije. 

25.04.2018. u 20:48
Ispiši članak

Iako je Bosna i Hercegovina službeno bila uključena u projekt oko planiranja izgradnje Pelješkog mosta i iako je Hrvatska je u proteklim godinama uvažila sve primjedbe što su ih vlasti BiH iznosile u odnosu projekt Pelješkog mosta, za koji je definitivno utvrđeno kako bi se gradio u hrvatskim teritorijalnim vodama i to na udaljenosti od najmanje 400 metara od vjerojatne crte razgraničenja s BiH na moru, pa je tako izmijenjen i prvobitni projekt, a visina tzv. svijetlog otvora mosta povećana je na 55 metara i raspon između stupova na 200 metara, što omogućuje prolazak i najvećih brodova ka Neumskom zaljevu, nakon objave da će Europska komisija financirati 85 posto izgradnje i s početkom natječaja za izbor izvođača radova, lideri bošnjačkih stranaka Bakir Izetbegović i Željko Komšić započeli su kampanju sprječavanja izgradnje istog. U kampanji je prednjačio Bakir Izetbegović, čelnik Stranke demokratske akcije, vodeće bošnjačke stranke. 

Izetbegović i lideri njegove stranke počeli su kao mantru ponavljati kako prvo valja utvrditi granicu, koridor ili plovni put Bosne i Hercegovine koji spaja BiH s međunarodnim vodama, otvorenim morem, i nakon toga elemente mosta koji bi se eventualno gradio preko tih koridora, preko faktički međunarodnih voda.

Politika bošnjačkih lidera, ne i službenog Sarajeva

Da bošnjački lideri svojim traženjem ne predstavljaju službenu politiku BiH i da nemaju pravo tražiti prekid i zabranu gradnje za hrvatski nacionalni interes vitalnog infrastrukturnog projekta za Direktno je još u studenom 2017. godine potvrdilo nekoliko hrvatskih vodećih međunarodnih stručnjaka, političara i kolumnista. 

Tako je nekadašnji ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier za Direktno rekao kako ne postoji službeni stav BiH o tome da Hrvatska ne može graditi Pelješki most.

"Naprotiv, prepreke koje su postojale prije bile su usuglašavanje s Bosnom i Hercegovinom i njihovim dužnosnicima oko gabarita i položaja mosta", rekao je Stier i napomenuo kako su ove izjave zapravo izjave bošnjačkih lidera i ne smijemo upasti u tu zamku i protumačiti je kao službeni stav BiH. "Da bi to postao službeni stav BiH - mora biti  donesen kao odluka institucija BiH u kojima, kao što znamo, sjede tri konstitutivna naroda, odnosno njihovi predstavnici", napominje saborski zastupnik. 

"Hrvatska ima pravo graditi Pelješki most i povezati svoj teritorij i upravo je na tom tragu Europska komisija odobrila financiranje Pelješkog mosta i vjerujem kako će tako i biti", rekao je Stier tada i dodao kako će ova faza usporavanja biti protumačena kao nešto što se tiče određenih bošnjačkih lidera koji pokazuju želju pozicionirati se, između ostalog, i zbog predizborne kampanje. 

S njim se tada složio i Miro Kovač, također bivši ministar vanjskih poslova. Kovač je tada naglasio kako se radi o izjavama čelnika samo jedne stranke, a ne službenoj politici BiH.

"Mi smo do sada imali samo izjave čelnika jedne od stranaka u BiH, konkretno gospodina (Bakira) Izetbegovića i SDA. Imamo i izjavu predstavnika jedne druge velike bošnjačke stranke SBB (Stranke za bolju budućnost BiH) gospodina (Damira) Arnauta u Slobodnoj Dalmaciji prije nekoliko dana. Prema tome, nije riječ o službenoj politici BiH, jer pored Bošnjaka u BiH žive i Hrvati i Srbi kao narodi koji su državotvorni", rekao je ranije Kovač za Direktno. 

Izetbegovića i njegove bošnjačke kolege opovrgnuo je hrvatski akademik Davorin Rudolf.  Rudolf je za Direktno odbacio teze Izetbegovića i drugih bošnjačkih lidera kako granica između Hrvatske i BiH i plovni put nisu dogovoreni. Napomenuo je tada kako nije istina kako crta sredine zalazi u morsko ili podmorsko područje ispod mosta te kako se uopće ne nalazi u neposrednoj blizini mosta.

"Tvrdnja bošnjačkih čelnika da Hrvatska ne može započeti gradnju mosta jer još nije utvrđena granica, prema tome, nije utemeljena“, rekao nam je akademik Rudolf. Podsjetio je kako je crta na moru povučena sporazumom između predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i BiH Alije Izetbegovića 1999. godine. "Iako taj sporazum nije ratificiran od strane Sarajeva i Zagreba, u njemu postoji članak koji kaže da sporazum stupa na snagu i počinje primjenjivati u praksi od dana potpisivanja".

"Taj ugovor je na snazi, primjenjuje se i poštuje već 18 godina. Prema tom ugovoru precizirano je kako morska granica između BiH i Republike Hrvatske slijedi crtu sredine, a to je crta na kojoj je svaka točka jednako udaljena od najbližeg dijela kopna, bilo Hrvatske bilo BiH. Kad izračunate koliko je ta, de facto granica, udaljena od projektiranog Pelješkog mosta, vidjet će se da je udaljena najmanje 401 metar, a najviše 500 metara", podsjetio je u svom razgovoru za Direktno Davorin Rudolf. 

Predizborno politikanstvo ili nacionalistička bošnjačka politika 

No međunarodni ugovori ne zanimaju Izetbegovića i njegove bošnjačke kolege. Neki su Izetbegovićeve huškačke poruke protumačili kao još jedan pokušaj ostvarivanja bošnjačke ratne politike na tragu akcije Neretva ‘93. kojom je bošnjačka Armija BiH, uz brojne ratne zločine, pokušala pregaziti Hrvate u dolini Neretve i izbiti na more. No ostali su daleko od njega pa tamo gdje nisu uspjeli vojno - sada pokušavaju 'politički'.

"Ovo je pokušaj političke ucjene, sitnog političkog ušićarenja. Politika je u BiH poput tri roga u jednoj vreći koja se ne mogu dogovoriti između sebe pa ni sami sa sobom", rekao je tada general Željko Šiljeg  i dodao kako se u BiH sve pokušava odgoditi do nekih drugih vremena s jednim ciljem. "Očito je i svakim danom imamo sve više činjenica u tom smjeru, kako rat još nije završio. Iako su neki projekti usporeni poput Velike Srbije, kako je ona zamišljena, a nije ostvarena ni islamska Bosna i Hercegovina. Sad se politički ti ciljevi pokušavaju ostvariti. Ono što sve muči je to što nije ostvareno ono što mnogi žele, a to je okupacija i dobivanje Dalmacije, odnosno izlazak na more", rekao je general Šiljeg za Direktno u studenom. 

S njim se složio i general Ljubo Ćesić-Rojs koji je za Direktno rekao kako Bakir Izetbegović vodi svoju nacionalnu politiku i da Hrvati na te provokacije ne smiju nasjedati. Ustvrdio je kako Izetbegović u svojoj nemoći pokušava, nauštrb Hrvata, ostvariti ono što zagovornici takve politike nisu uspjeli tijekom rata protiv Hrvata: veći teritorij i stvaranje džamahirije.

"To neće dozvoliti Europska unija ni Sjedinjene Američke Države. Mi gradimo most na našem teritoriju, spajamo svoj teritorij, ispod njega ima dovoljno mjesta za prolaz brodova, ničim nismo ograničili prolaz, tako da nema mjesta postavljanju nekakvih uvjeta ili ucjena", rekao je Rojs. 

I Miroslav Tuđman tada je za Direktno rekao kako mu nije jasno zašto se Bakir Izetbegović suprotstavlja gradnji mosta koji Hrvatska gradi kako bi spojila dva dijela svog teritorija, po jednakim standardima koji se primjenjuju i pri gradnji mosta koji spaja dva kontinenta, a kakav je napravljen u Istanbulu u Turskoj.

"S obzirom na to da su tehničke specifikacije mosta slične onima na Bosporu, očigledno se ne radi o nekakvoj hrvatskoj opstrukciji pomorskog prometa s obzirom na to da ispod tog mosta neće prolaziti brodovi dimenzija i gabarita kao oni koji prolaze na Dardanelima ili na Bosporu", rekao je Tuđman i rezimirao kako se radi o očiglednoj političkoj opstrukciji i narušavanju odnosa s Hrvatskom s jedne strane, a s druge strane "radi se o fiks ideji ili frustraciji bošnjačke politike".

Zbog predizborne kampanje Bakir Izetbegović nepotrebno je zaoštrio političke odnose s Republikom Hrvatskom ali i Hrvatima u BiH.

"Razmjeri političke neodgovornosti i bahatosti sežu toliko daleko da sarajevske političke elite pokušavaju zaustaviti izgradnju Pelješkog mosta, čija izgradnja je financirana od strane EU, te se osporavanjem prava Hrvatske da gradi Pelješki most ustvari omalovažava sama EU", rekao je za Direktno na vrhuncu Izetbegovićevih jadikovanja hrvatski ekonomski i društveni analitičar i kolumnist Branimir Perković.

Politički šamar bošnjačkim liderima 

Zamjenik predsjednika Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) izjavio je za medije da Denis Zvizdić, predsjednik Vijeća ministara BiH, djeluje samostalno te podsjetio kako je Vijeće ministara lani jednoglasno usvojilo izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske, u kojem piše da nema formalnih zapreka za gradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s Konvencijom o pravu mora. Naglasio je i da Vijeće ministara BiH nije usvojilo zaključak Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na koji se pozivaju čelnici SDA, a na koje se poziva i bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, koji u svojim nastojanjima nema potporu hrvatskog i srpskog člana Predsjedništva. 

Ako je protivljenje bošnjačkih lidera samo pokušaj predizborne kampanje, onda je loše prošao jer su zadobili veliki udarac u vanjskopolitičkoj politici. No ako je ovo pokušaj ostvarivanje radikalne bošnjačke politike i ostvarivanja nekakvih bošnjačkih ratnih planova, onda je prijeko potrebno djelovanje službenog Zagreba preko europskih institucija kako bi spriječili nasilničko ponašanje bošnjačkih stranaka nad Hrvatskom i Hrvatima u BiH. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.