HERCEGOVAČKIM KRAJEVIMA

Branko Bago: Mnogi su Posušje počeli shvaćati kao jednu zdravu i ambicioznu sredinu

Autor

Ivana Zadro/Marijan Opačak

Kolovoz je mjesec kada gradovi i općine diljem Hercegovina slave svoje Dane i blagdan Velike Gospe, nebeske zaštitnice. No to je i mjesec kada Općina Posušje postaje kulturna prijestolnica Hercegovine. "Većina naših najvećih i najboljih društvenih događaja je u sklopu manifestacije 'Posuško Lito' kojeg organiziraju volonteri. Period je to i kada većina naših raseljenih, posuške dijaspore, dođe obići svoje obitelji, a sad imaju još jedan razlog da ostanu u Posušju i koji dan duže", rekao je u razgovoru za Direktno načelnik Općine Posušje Branko Bago. 

18.08.2018. u 16:23
Ispiši članak

Otac petero djece i branitelj Domovinskog rata Branko Bago funkciju načelnika obnaša drugi mandat i ponosan je na uspjehe 'Posuškog lita' i njegovog centralnog dijela 'Festivala klapske pisme'. "Posuško Lito ove godine imalo je preko 30 službenih događaja koji su navedeni na službenom letku. Međutim, sela i zaseoci u Posušju, čak i ulice organiziraju svoje 'male' događaje pa tako broj događaja zna jako porasti", kaže nam načelnik Bago.

Volonterskim radom do najprepoznatljivije kulturne manifestacije u Hercegovini

"'Posuškog lita' ili Festivala klapske pisme i ostalih manifestacija ne bi bilo da nema posuških volontera", rekao je Branko Bago. 

"Ovom prilikom želim zahvaliti svima na njihovoj predanosti, na njihovom radu jer stvarno bez njih i njihove velike volje ne bi bilo ovih manifestacija. Mi kao općina pomognemo financijski koliko možemo i pomažemo koordinirati događaje, ali bez tog pozitivnog, volonterskog i domaćinskog duha ne bi uspjeli imati 'Posuško Lito' u ovom obliku", dodaje.

Naš sugovornik kaže kako 'Posuško Lito' počinje 30. svibnja kad Posušje obilježava 'Dan branitelja'. "Time smo htjeli poslati jednu simboličnu poruku, jer smatramo da bez branitelja i njihove žrtve u Domovinskom ratu danas ne bi bili u mogućnosti održavati 'Posuško Lito' ili živjeti ovdje kao narod", rekao je načelnik Bago. 

Dodaje kako mu je drago da je 'Festival klapske pisme' kojeg održavaju već petu godinu postao prepoznat kao centralna manifestacija 'Posuškog lita' na kojoj sudjeluju neka od najvećih imena klapske umjetnosti poput maestara Joška Ćalete, Marka Rogošića, Mojmira Čačija, Ivice Kaleba i Terezije Kusanović i čak više od 30 klapa iz Hrvatske, BiH i Crne Gore.

"Drago mi je da su članovi stručnog žirija, klape i njihovi prijatelji koje sudjeluju i dolaze na ovaj festival prepoznali kvalitetu ove manifestacije i što hvale našu gostoljubivost i srdačnost. Te njihove pohvale su mi najdraža nagrada", kaže naš sugovornik.  "Drago mi je i da 'Posuško lito' zbog svog značaja u Hercegovini ima i opipljive benefite za naše ugostitelje i hotelijere koji bilježe porast potrošnje i noćenja", kaže načelnik Bago. 

'Posušje radi Sarajevo se gradi'

Mediji bliski Sarajevu upravo na blagdan Velike Gospe prozvali su hercegovačke načelnike i gradonačelnike, a među njima i našeg domaćina Branku Bagu, da po uzoru na Milorada Dodika isticanjem zastava označavaju teritorij i crtaju granice 'Herceg-Bosne'. Bago je na to odmahnuo rukom, ali ipak je odlučio komentirati:

"Prvo moram naglasiti kako je Posušje je izuzetno tolerantna i gostoljubiva sredina, a mi iz posuških vlasti smo ljudi dijaloga. Ne razumijem u čemu je problem da smo mi za Dan naše općine i povodom blagdana Velike Gospe istaknuli zastave općine i županije i zastave hrvatskog naroda. S obzirom na to da postoji veliki broj ispranih i zatrovanih mozgova velikobošnjačke politike koji uvijek prema Hrvatima nastupaju s jako agresivnih pozicija, dovode nas u situaciju da uvijek moramo braniti najosnovnija svoja prava, poput isticanja općinske zastave na Dan općine", kaže nam Bago uz napomenu kako mu nije jasno zašto to ikome smeta. "Mi ne diramo njih ne razumijem zašto oni diraju nas", rekao je načelnik Bago.

'U toj cijeloj priči o odnosima sa Sarajevom moram reći kako je taj odnos postavljen begovski i najčešće sve te molbe i traženja na kraju iz političkih razloga propadnu', rekao je načelnik Bago.

Kako je razgovor skrenuo na političko Sarajevo načelnik Posušja osvrnuo se i na današnje političke odnose unutar FBiH. "Nekad je u Jugoslaviji bila parola: 'Trepča radi –Beograd se gradi', danas se ista uzrečica može primijeniti na Sarajevo. Posušje ili bilo koje drugo mjesto u Federaciji radi, a Sarajevo se gradi", kaže Bago i naglašava kako se tu ne radi o Bošnjacima već striktno o nenormalnoj financijskoj politici koja i danas vlada u BiH. 

"Razumljivo mi je da je nakon rata, kao glavni grad BiH, Sarajevo trebalo imati malo veći koeficijent raspodjele financijskih sredstava iz zajedničkih prihoda koje ubire Uprava za neizravno oporezivanje, kako bi se izgradile institucije i glavni grad uredio. No nije mi jasno kako je moguće da je i više od 20 godina nakon rata taj isti koeficijent na snazi i da dan danas oni dobivaju duplo više novaca iz te nekakve zajedničke vreće, nego druge općine i gradovi. To je čista diskriminacija, ne samo prema Hrvatima i hrvatskim općinama, već prema svima, bez obzira na narode. Ionako svi imamo slične probleme i pokušavamo preživjeti u ovoj zemlji", rekao je Bago. 

Načelnik Bago objasnio je kako posuško gospodarstvo koje uz manje gospodarstvenike čini nekoliko velikih i uspješnih tvrtki, što turističkih što proizvodnih koje i izvoze na strana tržišta, godišnje stvori oko 850 milijuna maraka prometa, od čega na račun raznih davanja u Sarajevo ode značajan iznos. "Od tog iznosa kojeg je sad teško napamet izračunati, ali mislim kako se radi o oko 20 milijuna maraka, u lokalni proračun vrati se tek dva milijuna maraka", govori nam naš sugovornik i dodaje kako zbog troškova koje općina ima, a koje svake godine rastu, jer se obveze svake godine u većem broju prebacuju s federalne razine na lokalnu, imaju problema servisirati komunalne i druge obveze u općini. 

"Uz sve obveze i troškove mi moramo, a narod od nas to i očekuje, razvijati i graditi infrastrukturu. Naravno, imamo mi i drugih prihoda u proračunu, ali dovedeni smo u poziciju da za svaki projekt od nogostupa i kanalizacije, koja je hitno potrebna kako Posušju tako i zbog drugih općina koje se nalaze niže od nas, a koje zbog poroznog tla ugrožavamo, moramo moliti Sarajevo. U toj cijeloj priči o odnosima sa Sarajevom moram reći kako je taj odnos postavljen begovski i najčešće sve te molbe i traženja na kraju iz političkih razloga propadnu".

Razvoj općine stavljamo u službu građana i rastućeg gospodarstva

Bago dodaje i kako je općina krenula s izgradnjom kanalizacijske mreže te kako se završava izgradnja vodovodne mreže. Na pitanje kako je moguće da se tek sad krenulo u izgradnju kanalizacijske i vodovodne mreže, naš sugovornik nam je rekao: "Prostor zapadne Hercegovine je nažalost u prošlosti bio jako zanemaren, kako u bivšoj Jugoslaviji gdje su Posušje, Široki Brijeg i Grude bile najnerazvijenije općine, tako danas i u Federaciji BiH, gdje se sredstava za infrastrukturne projekte plasiraju negdje drugdje, a ne u ove krajeve".

'Veseli nas podatak da smo mi jedna od populacijski najmlađa općina u BiH i da imamo veliki broj djece', kaže Bago

"O neopravdanosti ovog poteza govore nam aktualni podatci Federalnog zavoda za programiranje i razvoj da su po stupnju razvoja hercegovačke općine u samom vrhu u Federaciji BiH prije svega zahvaljujući poduzetničkom i snalažljivom duhu naših ljudi koji su unatoč brojnim preprekama uspjeli. Da bi omogućili daljnji razvoj naše županije moramo još puno uložiti u razvoj infrastrukture, jer je ona osnovni preduvjet razvoja nekog kraja i gospodarstva", rekao je Bago. 

Dodao je i još jedan primjer zanemarivanja političkog Sarajeva. "Općina smo s najvećim brojem đaka u jednoj školi. Međutim, iako nas veseli broj djece koja pohađaju školu, ovo nije baš podatak za hvaliti se, jer mi jednostavno nemamo novaca za završiti novu zgradu osnovne škole kako bi djeca mogla ići u uređenu i modernu ustanovu. Veseli nas podatak da smo mi jedna od populacijski najmlađih općina u BiH i da imamo veliki broj djece, ali ne i to da mi toj djeci ne možemo osigurati skladne uvjete", rekao je Bago i dodao kako tu školu grade već sedam godina i kako svake godine Republika Hrvatska pomogne u jednoj manjoj mjeri, ali i kako to nije dovoljno da bi tu zgradu stavili u funkciju. "Više razine vlasti i Sarajevo nemaju sluha za taj projekt, kao i za dosta ostalih", kaže nam Bago.  

Razgovor je naposljetku skrenuo i na održavanje općinske infrastrukture koju će uskoro morati napraviti. "Čeka nas presvlačenje gradskih prometnice koje su sazrele za jednu kvalitetnu promjenu, zatim i asfaltiranje novih puteva. Sve to treba napraviti kako bi se cijela općina mogla staviti u službu građana i rastućeg gospodarstva", rekao nam je Bago. 

Razvoj gospodarstva i projekti 

Načelnik se pohvalio s dvije poslovne zone koje se završavaju. "Uskoro će obje biti završene, a već su se počele i popunjavati gospodarskim subjektima. tako je popunjenost obje zone negdje oko 30 posto svaka. U sklopu prekogranične suradnje s Gradom Šibenikom i Šibensko-kninskom županijom, a sredstvima iz EU fondova, završit ćemo jednu od poslovnih zona. Unutar tog projekta radimo i na školovanju novih kadrova u suradnji sa srednjom strukovnom školom na obrazovanju novih operatera CNC strojeva. Naravno, kroz suradnju s gospodarstvenicima pratimo potrebe na tržištu rada te zajedno s njima pokušavamo odgovoriti na zahtjeve tržišta rada", rekao je Bago i dodao kako zemljište u poslovnim zonama prodaju po simboličnoj naknadi od jednog eura po četvornom metru kako bi privukli ljude. "Veliki pomak je i naš granični prijelaz koji je prekategoriziran u viši rang, tako da se preko njega u budućnosti može odvijati promet putnika i roba", dodao je. 

Od drugih projekata naveo je početak izgradnje vjetroparka u Poklečanima, od kojeg očekuje dio koncesijskih prihoda, kao i od rudnih i mineralnih sirovina. "Vodoopskrbni sustav nam je također u dobroj mjeri priveden kraju, ali još neke krakove moramo završiti i taj sustav konačno staviti u pogon, čime bi stvorili uvjete za povrat velikog kredita. Tu dugoročno dobro stojimo u smislu količina i isporuke vode, ali veliki je problem što moramo imati stanicu za pročišćavanje vode kako bi vodu mogli isporučiti u Hrvatsku. U vezi s tim razvijamo suradnju s Gradom Imotskim, Hrvatskim vodama, kako bi na korist svih mogli što prije početi s isporukom", rekao je Bago. Dodao je i kako će posuško komunalno poduzeće 'Vodovod' graditi mini-hidroelektranu od koje će već za pet godina početi stizati prihodi. 

O razvoju turizma u Posušju 

Načelnik Bago govori nam i kako će Posušje nastaviti s razvijanjem turizma. "Vodeći turistički potencijal u općini Posušje je Park prirode Blidinje kojeg treba dodatno turistički promovirati kako bi privukao što veći broj posjetitelja, željnih bijega od gradske gužve i uživanja u prekrasnom okolišu i čistom zraku. Asfaltiranjem preostalih, do sada neasfaltiranih, dionica puta prema Blidinju omogućen je dolazak autobusa s gostima iz obližnjih velikih turističkih tržišta Dalmacije i Međugorja. Potrebno je još puno raditi na uređenju planinarskih i pješačkih ruta i na samom marketingu kako bi se privukao što veći broj turista", rekao je Bago. 

"Ambicija nam je razviti lokalnu političku i društvenu zajednicu. Izgraditi muzej, kulturno-informativno središte te i dalje, kroz prekograničnu suradnju s prijateljskim gradovima i županijama, sredstvima iz fondova Europske unije jačati veze hrvatskog naroda i poticati kulturnu suradnju", rekao je Bago.

Posušje skriva mnoge prirodne ljepote koje nisu medijski razvikane i poznate, međutim jedno od najvećih iznenađenja sigurno je golf teren. "Da istina je, Posušje ima jedan od najvećih golf terena, a možda i najveći u cijeloj okolici. Naš teren je tih, uklopljen u prirodu te su gosti i igrači ugodno iznenađeni položajem i ljepotom. Ima devet rupa pa se na njemu mogu održavati međunarodna natjecanja, a i održavaju se. Tako da je Posušje postalo golferski raj. Opet je za to zaslužan volonterski rad", kaže nam Bago.

Bago smatra kako bi Posušje moglo imati kvalitetan turistički i gospodarski razvoj, ali da je potrebno definirati status turističkih zajednica na razini jedinica lokalne uprave, jer upravo je ona najupućenija u lokalnu ponudu. "Jedino lokalna zajednica može dati smjernice razvoju lokalnog turizma, uz podršku viših razina. Nažalost, otežavajuća okolnost za razvoj i turizam, a ne samo gospodarstvo, je nedovoljno funkcionalan GP Osoje. Konkretni napori Općine u razvoju turizma očituju se kroz projekte 'Jačanje sektora turizma u općini Posušje' te 'Razvoj turizma na tri jezera'", rekao je načelnik Bago. 

"Ambicija nam je razviti lokalnu političku i društvenu zajednicu. Izgraditi muzej, kulturno-informativno središte te i dalje, kroz prekograničnu suradnju s prijateljskim gradovima i županijama, sredstvima iz fondova Europske unije jačati veze hrvatskog naroda poticati kulturnu suradnju. Pa, recimo, cilj nam je povezati 'Festivale klapske pisme' koji se odvijaju u Posušju, Omišu i Perastu u Crnoj Gori, a koji potiču i od zaborava štite klapsku pjesmu", rekao je načelnik Posušja i dodao kako mu je drago što su mnogi Posušje počeli shvaćati kao jednu zdravu i ambicioznu sredinu te da postoje inicijative za ulaganje u turističku ponudu te općine ili druge gospodarske grane. 

Bago nam je rekao i kako su se okrenuli trendovi i u političkom životu općine. "Postoji jedan novi trend u radu Općinskog vijeća i načinu na koji surađujemo s građanima. Danas se sve odluke o razvoju donose više manje zajednički, zajedno se trudimo i radimo i nitko iz oporbe nema straha predlagati ili sudjelovati u radu oko dobrih projekata ili propitivati odluke koje se donose na Općinskom vijeću", objasnio je i rekao kako se volonterski i pozitivni duh građana Posušja prelio i na politiku. "Taj volonterski duh kojeg često spominjem prenio se i na nas u vlasti, u Općinskom vijeću i u Uredu načelnika. Drago mi je da nema više političkih podmetanja, bespotrebnih svađa koje su oduzimale mnogo vremena i nama u vlasti, ali najviše Posušanima", rekao je načelnik Branko Bago za Direktno.


 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.