intervju: tomo medved

Braniteljima treba stabilna Vlada, zadovoljni smo podrškom premijera

U ekskluzivnom intervjuu za portal Direktno ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved osvrnuo se na nacrt Zakona o braniteljima te promjene u resorima. Rekao nam je i kako je iznimno zadovoljan podrškom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te kako ne vidi potrebu za negodovanjem zbog koalicije s HNS-om. Glavna urednica i direktorica portala Direktno Marja Čolak pitala je ministra i o posljedicama ukidanja registra branitelja.

27.06.2017. u 21:39
Ispiši članak

U petak ste predstavili nacrt Zakona o braniteljima, na kojemu radite još od vremena prošle Vlade. Kakve ste reakcije osobno dobili iz braniteljskih krugova?

Reakcije iz braniteljskih krugova su pozitivne, kao što ste i sami u petak na predstavljanju Nacrta prijedloga Zakona mogli vidjeti. Koordinatori projektnih timova, svi iz braniteljsko-stradalničke populacije, sudjelovali su u predstavljanju Nacrta prijedloga Zakona i podržavaju rad i uložene napore Ministarstva hrvatskih branitelja u izradi Nacrta prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Tijekom izrade Zakona promijenila su se tri ministra rada i mirovinskog sustava, Nada Šikić, Tomislav Ćorić i sada Marko Pavić, a promijenile su se i ministrice socijalne skrbi - Bernardicu Juretić zamijenila je Nada Murganić. Koliko su vam te promjene u resorima s kojima ste trebali usklađivanje i dogovor otežavale i usporavale posao? Koliko su spomenute kolege i kolegice bili spremni na suradnju i ekspeditivnost po pitanju ovog Zakona?

Bez obzira na navedene promjene na čelnim pozicijama spomenutih ministarstava, suradnja je bila jako dobra cijelo vrijeme izrade i usklađivanja Nacrta prijedloga Zakona. Sigurno da su izvanredni izbori doprinijeli odgodi donošenja Zakona, ali bez obzira na tu okolnost svakodnevno smo radili na Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Jeste li zadovoljni podrškom premijera u tom procesu? Kakve ste reakcije od njega dobili?

Iznimno smo zadovoljni potporom premijera. Cijelo smo vrijeme imali njegovu podršku.

Uvodite naknadu za nezaposlene. Jedna od kritika kaže da je cijelo vrijeme postojala nekakva naknada za branitelje, samo pod drugim imenovom, primjerice opskrbnina, socijalna naknada i sl. Koliko bi pojedinačno ta naknada iznosila?

Pravo na opskrbninu prestalo je 1. siječnja 2014. godine te, prema važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, hrvatski branitelji ne ostvaruju pravo na opskrbninu. Ta je mjera tada prebačena u nadležnost Ministarstva socijalne politike i mladih.

Mjera pod nazivom Naknada za nezaposlene, predviđena novim zakonom, bila bi u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja i iznosila bi, kao i nekada opskrbnina, 1097 kuna, no ono što je novo - povećavala bi se ovisno o broju dana sudjelovanja hrvatskog branitelja u borbenom sektoru. Dakle, za svaki dan borbenog sektora hrvatski branitelj dobio bi povećanje u iznosu od 0,33 kune. Tako da bi maksimalni iznos naknade za nezaposlene hrvatske branitelje mogao iznositi nešto više od 1800 kn.

Registar hrvatskih branitelja više neće biti javan. Jedna od kritika te odluke koja se može čuti glasi da će tek sada narasti broj branitelja? Koliko je to realno? Očekujete li poplavu novih zahtjeva za priznavanjem prava branitelja iz Domovinskog rata?

O tome je li je Registar, odnosno Evidencija hrvatskih branitelja kako bi se zvala po novom zakonu, javan ili nije javan ne ovisi broju hrvatskih branitelja. Ministarstvo hrvatskih branitelja je Nacrtom prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji predvidjelo otvaranje roka za ostvarivanje/reguliranje statusa hrvatskog branitelja svim hrvatskih braniteljima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, a nisu zbog formalnih razloga regulirali svoj status. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iz 2009. godine, između ostalog, prestalo je priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusa dragovoljca iz Domovinskog rata.

U dijelu javnosti kritizira se i proširenje prava na pripadnike HVO-a. Koliko će državni proračun stajati to proširenje?

Što se tiče prava pripadnika HVO-a, ona su do sada regulirana Ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori broj 2/06). Stupio je na snagu 1. srpnja 2006. i od tada se primjenjuje.

U Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji nastojali smo zaštiti stečena prava stradalih pripadnika HVO-e i članova obitelji poginulih pripadnika HVO-e te omogućiti onima koji nisu, sukladno gore navedenom Ugovoru, ostvarili prava, zbog nepodnošenja zahtjeva u roku 30 dana, da ta prava mogu ostvariti.

Kada govorimo o pravima stradalih pripadnika HVO-a, govorimo isključivo o pravu na mirovinu. U 2018. godini za prava pripadnika HVO-a s pozicije MRMS potrebno je izdvojiti 14 milijuna kuna.

Jedna od kritika iz braniteljske populacije ide u smjeru toga da se ne radi u pravima nikakva razlika između dragovoljaca i mobiliziranih branitelja. Smatrate li da je dragovoljcima trebalo dati neka dodatna prava?

Kada govorimo o odnosu između dragovoljca i mobiliziranog branitelja, možemo spomenuti odredbu prema kojoj, za razliku od mobiliziranog branitelja, dragovoljcu iz Domovinskog rata kod utvrđivanja prava na mirovinu osobni bod povećava se za dodatnih 10% na postotak predviđen za određeni broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Isto tako, dragovoljac iz Domovinskog rata, s najmanje dvije godine sudjelovanja u borbenom sektoru, ima pravo na financijsku potporu za kupnju prve nekretnine, dok to nije predviđeno za hrvatske branitelje koji nemaju status dragovoljca iz Domovinskog rata.

Kao glavni kriterij za ostvarivanje prava prema Zakonu je 100 dana provedenih na ratištu? Je li taj prag postavljen previsoko ili prenisko?

Kao i u važećem Zakonu, kao uvjet za ostvarivanje određenih prava određeno je 100 dana sudjelovanja obrani suvereniteta RH te se u tom pogledu ne radi o pooštrenju kriterija.

Trajna prava HRVI ne vezuju se uz uvjet od 100 dana (osobna invalidnina, ortopedski doplatak, posebni doplatak, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći, pravo na prilagođeni automobil).

Uvjet od 100 dana predviđen je ostvarivanje prava na: najnižu mirovinu, naknadu za nezaposlene HB, jednokratnu novčanu pomoć.

Radi se o običnom zakonu, a ne o kategoriji ustavnog što su ranije tražili predstavnici braniteljskih udruga. Je li to rezultat političkih pritisaka ili nužan kompromis?

Člankom 132. Ustava Republike Hrvatske određeno je da se ustavnim zakonom uređuju: postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom i druga pitanja važna za izvršavanje dužnosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske. Osim toga, ustavni zakon se mora donijeti dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Hrvatskog sabora.

Dakle, zbog složenosti postupka (koji uključuje i izmjenu Ustava) koji bi dodatno oduljio donošenje novog Zakona, predlažemo donošenje novog zakona kao organskog.

Prijedlog zakona predviđa de facto povećanje od 10 posto mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima iznad 5000 kuna. Na taj način porast će i druge mirovine ostvarene prema posebnim propisima, od saborskih zastupnika do sudaca. Kako to komentirate i koliko će ukupno stajati takvo povećanje?

Prije svega želim naglasiti da ova mjera nije vezana za Nacrt prijedloga Zakona već se radi o zakonskoj osnovi povrata ranijeg umanjenja mirovina. Naime, prvo smanjenje mirovina provedeno je Zakonom o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 71/10) i uglavnom su smanjene mirovine veće od 3.500,00 kn i to za 10%, bez određivanja bilo kakvog uvjeta za prestanak ovog smanjenja.

Drugo smanjenje mirovina provedeno je Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenu mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13) i uglavnom su smanjene mirovine koje su veće od 5.000,00 kn, uz predviđeni prestanak smanjenja kada porast društvenog bruto proizvoda u tri izvještajna razdoblja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje bude najmanje 2% i kada deficit državnog proračuna u istom razdoblju bude manji od 3%.

S obzirom na to da su se ispunili uvjeti, odnosno usvajanjem izvješća o izvršenju proračuna za 2016. godinu u Hrvatskom saboru steći će se uvjeti za povrat umanjenih mirovina te očekujemo primjenu od 1. rujna 2017. godine.

Za provedbu novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ukupno je potrebno osigurati dodatnih oko 500 mil. kn na poziciji MHB i MRMS. U navedeni iznos uračunat je i prestanak smanjenja mirovina u proračunskoj 2018 godini.

Dakle, napominjem da prestanak smanjenja mirovina nije posljedica donošenja novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Za primjenu Zakona procijenili ste da će u 2018. trebati osigurati dodatnih 525 milijuna kuna. Treba li tome dodati i oko 100 milijuna kuna za povećanje ostalih povlaštenih mirovina sucima, zastupnicima i sl.? Kako osigurati ta sredstva?

Ukupni trošak prestanka smanjenja mirovine za sve korisnike mirovina po posebnim propisima na godišnjoj razini iznosi oko 430 milijuna kuna, od čega se oko 330 milijuna odnosi na hrvatske branitelje.

U tijeku je provedba projekta „Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata“. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, potpisan je 6. lipnja 2017. godine od strane Ministarstva rada i mirovinskoga sustava kao Upravljačkog tijela, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva kao Posredničkog tijela 2. razine te Ministarstva hrvatskih branitelja kao Korisničke institucije. Kakve su reakcije na projekt, koliko novca je na raspolaganju i gdje se korisnici mogu detaljnije informirati?

Oba projekta zamišljena su na način da čine svojevrsnu pripremu za kvalitetnu prijavu projekata hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata na otvorene pozive, odnosno natječaje. Naime, s obzirom na protek vremena od završetka Domovinskog rata, potrebe naše populacije su se promijenile, tako da ćemo provedbom projekta Program psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata  u 'Fazi 1' analizirati postojeće stanje sustava psihosocijalne skrbi te provesti znanstveno istraživanje o potrebama i kvaliteti življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Rezultati analize i istraživanja koristit će se za razvoj postojećih i izradu novih programa psihosocijalnog osnaživanja, koji će se provoditi u 'Fazi 2' toga projekta. U 'Fazi 2' udruge iz Domovinskog rata i zadruge hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata moći će aplicirati za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova kako bi provele svoje projekte i programe psihosocijalnog osnaživanja.

Provedbom projekta Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata povećavamo informiranost naše populacije o društvenom poduzetništvu i mogućnostima poslovanja društvenih poduzeća te jačamo njihove kapacitete za pokretanje poduzetničkog pothvata. U provedbi projekta branitelji i stradalnici Domovinskog rata proći će edukaciju za razvoj poslovnih planova i projekata društvenog poduzetništva, a na njima će usvojiti znanja poslovnog planiranja kako bi znali kvalitetno izraditi poslovne koncepte. Kroz projekt je osigurano i poslovno mentorstvo za osam najboljih projektnih ideja na kojima će raditi do 24 osobe u području društvenog poduzetništva. Projektne će se ideje kroz mentorsku podršku u trajanju od dva mjeseca razviti u poslovne planove, odnosno projekte spremne za financiranje. Po završetku projekta, u 2018. godini, Ministarstvo pokreće drugu fazu projekta u kojoj će se hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata dodjeljivati financijske potpore za provedbu njihovih projekata društvenog poduzetništva.

Informacije o mogućnosti i načinu apliciranja za dodjelu financijske potpore iz projekta koji će se sufinancirati iz EU fondova objavit će se na internetskoj stranici Ministarstva, uz održavanje brojnih informativnih i promidžbenih aktivnosti u kojima će javnost, siguran sam, aktivno sudjelovati.

Za kraj, kada je formirana Vlada HDZ-a i HNS-a došlo je do negodovanja i kritike dijela braniteljske populacije. Kako Vi gledate na tu političku suradnju i što poručujete kritičarima?

Cijelom društvu, a posebice populaciji hrvatskih branitelja i obitelji stradalnika Domovinskog rata, potrebna je stabilna Vlada koja donosi potrebne odluke, a to ova Vlada uspješno čini, stoga ne vidim potrebe za negodovanjem već očekujem od svih čimbenika afirmativan partnerski pristup i odgovarajući dijalog u iznalaženju rješenja, zaključio je Tomo Medved u ekskluzivnom intervjuu za portal Direktno.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.