MINUTA ZA DOMOVINU

Brana Peruća stoji kao podsjetnik na junački doprinos HEP-a u borbi za sigurnu i samostalnu Hrvatsku

Autor

Leo Buljan

Hrabrom i brzom intervencijom Hrvatske vojske i djelatnika HEP-a 28. siječnja 1993. spriječeno je rušenje brane Peruća te je tako izbjegnuta katastrofa koja je mogla ugroziti 40 tisuća života i uništiti cijelo nizvodno naseljeno područje. 

28.05.2019. u 14:30
Ispiši članak

Brana Peruća sagrađena je 1958. godine na rijeci Cetini u blizini Sinja za proizvodnju električne energije u istoimenoj hidroelektrani te se tijekom Domovinskog rata našla pod okupacijom srpske paravojske JNA.

Okupator je  zaposjeo objekte Hidroelektrane Peruća i strojarnice te u injekcijsku galeriju i preljevnu građevinu na pet mjesta postavio 20 i 30 tona eksploziva.

Hrvatska vojska junački je krenula 28. siječnja 1993. godine u oslobodilačku operaciju "Peruća". Iako su neprijateljske snage taj dan aktivirale eksplozivne naboje, brana nije popustila, a okupatori su protjerani s tog područja. 

Pogled na Hidroelektranu Peruća

 

Lokalno stanovništvu i svi građani Lijepe naše za pravovremenu reakciju mogu zahvaliti Marku Nicholasu Grayu, pripadniku britanskih snaga UNPROFOR-a te zapovjedniku mirovnih snaga UN-a na prostoru bivše Jugoslavije dr. Satishau Nambiarau koji su prvi uvidjeli opasnost u slučaju miniranja brane.

Sanacija brane i hidroelektrane označile novi početak

Već početkom kolovoza 1993. započela je sanacija brane te se ubrzo utemeljio Operativni stožer HEP-a i radni tim za provedbu sanacije brane i rekonstrukciju opreme HE Peruća. Obnova je u cijelosti završena 1996. godine te se sanaciju brane i hidroelektrane smatra jedinstvenim graditeljskim pothvatom nakon kojeg su svi objekti zasjali još ljepšim sjajem.

Obnova je provedena nadomak neprijatelja, nerijetko i pod neprijateljskom granatom paljbom, pa se može otvoreno priznati da je spašavanje brane Peruća važan trenutak hrvatske povijesti koji možda nije dobio zasluženu pozornost u domaćem medijskom prostoru i široj javnosti. 

Obljetnica spašavanja brane Peruća svake godine u građanima Hrvatske budi dvojake osjećaje. Uz osjećaj radosti i nacionalnog ponosa, pogled na branu uvijek budi sjećanje na sve poginule i ranjene hrvatske branitelje koji su utjelovili višestoljetnu borbu hrvatskog naroda za slobodu, mir i dostojanstven život u svojoj domovini. 

Perućko jezero

Više od 77 milijuna kuna za projekte razminiranja

Ovo nije jedini slučaj da je HEP dao svoj doprinos hrvatskoj borbi za samostalnost. Hrvatska elektroprivreda je u svojoj povijesti često bila usmjerena na zaštitu onog najdragocjenijeg - života i zdravlja ljudi, posebne za vrijeme Domovinskog rata 1991. – 1995 godine. Spomen na ulogu HEP-a u Domovinskom ratu, kao i na  43 poginula branitelja-zaposlenika HEP-a, čuva Udruga hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede koja broji više od tri tisuće članova.

Brana Peruća neposredno nakon miniranja 1993. godine

 

Danas HEP daje snažnu podršku u razminiranju Lijepe naše. U proteklih 20 godina HEP je investirao više od 77 milijuna kuna u projekte razminiravanja te tako dao svoj doprinos da se uporabu vrati više od osam četvornih kilometra razminirane površine.

*ČLANAK JE REALIZIRAN U SKLOPU PROJEKTA ''MINUTA ZA DOMOVINU''

‘’Minuta za domovinu’’ zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je građane potaknuti da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.

Sadržaj omogućio HEP

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.