Božo Kovačević za Direktno: Pitanje je igra li Mišustin samo epizodnu ulogu u predstavi koja još nije odigrana do kraja?

Putin je time zapravo otvorio mogućnost kako bi Državna duma, donji dom parlamenta, dobila ovlasti da bira kandidate za ruskog premijera i druge ključne pozicije. Te Putinove izjave odmah su izazvale tvrdnje kako on i dalje namjerava ostati na čelu Ruske Federacije i nakon završetka sadašnjeg mandata 2024. godine.

Predloživši referendum o ustavnim promjenama kojima bi se dio ovlasti predsjednika preselio na parlament i premijera, najvjerojatnije i jest samo manevar koji bi mu mogao omogućiti da ostane na vlasti nakon isteka aktualnog i posljednjeg predsjedničkog mandata.

Odmah nakon govora, cijela vlada na čelu s premijerom Dmitrijem Medvedevom podnijela je naprasno ostavku, a dosadašnji premijer Medvedev ubuduće će biti zamjenik predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti, tijela kojem je na čelu Putin.

Inače, Medvedev je u modernoj ruskoj povijesti premijer s najduljim stažom. Na dužnosti je bio sedam godina i osam mjeseci.

Što je zapravo pozadina ovoga događaja koji je ipak uzdrmao Kremlj?

O tome smo razgovarali s bivšim veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i nekadašnjim visokopozicioniranim članom,  Hrvatske socijalno-liberalne stranke, danas stručnjakom za međunarodne odnose, Božom Kovačevićem.

''Za sada nije moguće sa sigurnošću odrediti prave motive i ciljeve smjene Vlade Ruske Federacije. Izrazita nepopularnost premijera Medvedeva, kojemu se pripisuje odgovornost za vrlo nepopularnu reformu mirovinskog sustava i za općenito nezadovoljavajuće gospodarske prilike, mogući je razlog za smjenu kojom predsjednik Putin želi pokazati da uvažava stajališta građana. No, pravi kontekst u kojemu treba sagledati najnoviji potez ruskog predsjednika buduća je struktura vlasti u Ruskoj Federaciji'', objašnjava Kovačević.

I on smatra kako najavljenim promjenama Ustava, koje predviđaju veću ulogu parlamenta u imenovanju premijera i ministara, Putin možda priprema teren za preuzimanje premijerske funkcije nakon što mu istekne četvrti predsjednički mandat.

''Nije isključena ni mogućnost da promjenom Ustava želi stvoriti pretpostavke da se po peti put kandidira za predsjednika. U svakom slučaju, i najavljene promjene Ustava i smjenu premijera treba shvatiti kao manevar kojim se osigurava daljnji ostanak Putina na vlasti, neovisno o dužnosti koju će nominalno obnašati'', nastavlja Kovačević.

Naglašava kako je pitanje Putinova nasljednika za rusku političku i poslovnu nomenklaturu pitanje svih pitanja, ali ono i dalje ostaje otvoreno.

''Novi premijer Mihail Mišustin do sada je bio nepoznat široj javnosti. No, i Putin je bio anonimac u trenutku kada ga je predsjednik Boris Jeljcin imenovao premijerom 1999. godine. Putin je iskoristio pruženu mu priliku. Hoće li slična prilika biti pružena i Mišustinu, ili je on predodređen samo za epizodnu ulogu u predstavi koja još nije odigrana do kraja, to ćemo tek vidjeti'', zaključuje Božo Kovačević.