Božo Kovačević o Grliću Radmanu za Direktno: 'Političari koji su Putina nazvali ratnim zločincem nisu razmišljali o posljedicama izjava'

Podsjetimo da su Putina i drugi dužnosnici nazvali ratnim zločincem.

"Biden nije jedini, Blinken mu se pridružio, i Johnson. I Borrell je kazao isto. Ono što se dogodilo u Mariupolju je ratni zločin. Postoji zapovjedna odgovornost, netko je naredio bombardiranje, ubijanje civila", rekao je Grlić Radman i dodao:

"Ovo što se događa u Ukrajini je jedna velika humanitarna katastrofa, povreda ljudskih prava, čovječanstva. Tko sebi može uzeti za pravo ubijati civile, nevine žrtve, a među njima je puno žena, djece i starijih osoba. Imamo sada i izbjegličku krizu, gotovo četiri milijuna Ukrajinaca napustilo je Ukrajinu".

O njegovoj izjavi razgovarali smo s bivšim veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i nekadašnjim visokopozicioniranim članom, Hrvatske socijalno-liberalne stranke, danas stručnjakom za međunarodne odnose, Božom Kovačevićem.

Bivši veleposlanik smatra da u okolnostima kada se vode mirovni pregovori nazivati čelnika jedne od pregovaračkih strana ratnim zločincem zapravo znači pozivati na to da se pregovori ne vode.

Jer ''s ratnim zločincima se pregovara!'', objasni je i nastavio, ''jasno je da je ruska vojska počinila mnoge zločine u Ukrajini, među ostalim i sama agresija je zločin ali je isto tako jasno da u pravnom pogledu odluku o tome tko je, a tko nije zločinac može donijeti samo sud''. U ovom slučaju to bi bio neki međunarodni sud koje bi Rusija priznavala, jer posjetimo Rusija jednako kao SAD ne priznaje nadležnost Međunarodnog kaznenog suda u den Haagu, pa se stoga njihovim državljanima ne može ni suditi na istom.

Govoreći o hrvatsko-ruskim odnosima jasno je da su oni već duže vrijeme u krizi i da se u okolnostima neobjavljenog rata, Hrvatska svojom potporom Ukrajini našla na ''neprijateljskoj'' strani.

''Utoliko izjava našeg ministra Grlić Radmana ne iznenađuje, ali ako se sjetimo da je ne tako davno ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu recitirao pjesme na ruskom jeziku i pozvao predsjednika Putina da posjeti Hrvatsku, onda je u najmanju ruku jasno da provedba naše vanjske politike nije konsekventa'', ocjenjuje bivši veleposlanik.

Veleposlanik koji je obnašao svoju dužnost u ruskoj metropoli, istaknuo je kako bilateralnih odnosa između Hrvatske i Ruske Federacije u ovim okolnostima neće biti.

''Odnosi će se razvijati unutar okvira EU i Ruske Federacije, te djelomično unutar okvira odnosa NATO saveza i Ruske Federacije. Rusija nema neke prevelike interese u Hrvatskoj i zapravo bi Hrvatskoj trebalo biti stalo do kakve takve normalizacije zbog toga što neke Hrvatske kompanije znatan dio svoga prometa realiziraju upravo u Rusiji'', dodao je.

Već godinama je jasna uloga ruske diplomacije na Bosnu i Hercegovinu. Država koja služi kao 'boksački ring' za odmjeravanje interesnih aspiracija Zapada i Istoka, u novim okolnostima ratnog stanja u Ukrajini postala je posebice bitna. Stoga smo pitali našeg sugovornika kako ocjenjuje pokušaje hrvatske diplomacije u smirivanju previranja u BIH?

''Republika Hrvatska je u potpunosti dopustila da njena politika u BIH bude instrumentalizirana od strane HDZ-a BIH. A on u bosanskom parlamentu surađuje s predstavnicima stranke Milorada Dodika  i zapravo provodi politiku koja je usklađena s interesima Rusije u odnosu na BIH'', smatra te nadodaje: ''To je stanoviti paradoks i mislim da Republika Hrvatska mora razmisliti o bezuvjetnoj podršci koju daje Draganu Čoviću i njegovim neobičnim političkim eskapadama'', zaključio je Božo Kovačević za Direktno.