Božinović upozorio na veliki problem današnjice: 'Djeca nisu rođena s mržnjom, ona se uči'

Govor mržnje je svaki oblik poticanja, širenja ili opravdavanja mržnje i nasilja prema pojedincu ili skupini ljudi na temelju određenih karakteristika kao što su spol, spolna orijentacija, rasa, etnička pripadnost, nacionalnost, jezik, društveni status, vjera ili druga uvjerenja stoji u definiciji govora mržnje na stranici Ljudskaprava.hr gdje objašnjavaju kako je tanka linija između onoga što se može i ne može smatrati govorom mržnje. Ističu kako je iznimno bitno razlikovati govor mržnje od drugih uvredljivih, nepopularnih stavova i izraza. 

Sudionici spomenutog skupa na Policijskoj akademiji su raspravljali o prevenciji nasilničkog ponašanja, suzbijanju zločina iz mržnje te zaštiti ljudskih prava, suzbijanju nasilja i promicanju antidiskriminacijskih vrijednosti. Na početku skupa okupljenima se obratio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je istaknuo kako prema Globalnom indeksu sigurnosti Hrvatska kotira dobro te je tako procijenjena kao 15. najsigurnija zemlja na svijetu, a proglašena je i među najsigurnijima za noćne šetnje.

Iako je Božinović pohvalio visoku sigurnost, upozorio je na porast govora mržnje i netrpeljivosti prema drugima. Naglasio je kako ga osobito brine utjecaj na mlade, jer, kako je rekao, djeca nisu rođena s mržnjom, ona se uči. "Posebno me brine utjecaj na mlade, jer djeca nisu rođena s mržnjom; ona se uči. Kada govor mržnje dolazi od javnih osoba, političara ili drugih autoriteta, njegovi učinci prelaze na širu zajednicu i dovode do nasilja", zaključio je ministar.

Statistički pokazatelji

Ministarstvo je iznijelo statističke pokazatelje prema kojima je, prema njihovim podacima, u posljednjih pet godina zabilježeno je 375 kaznenih djela zločina iz mržnje te 98 kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Također su isktaknuli kako je tijekom prošle godine prijavljeno je 85 kaznenih djela iz mržnje prema 88 žrtava, dok je u prvih deset mjeseci ove godine prijavljeno njih 61 prema 67 žrtava.

Iznijeli su i najčešće motive ovih kaznenih djela, a to su: nacionalno podrijetlo, spolnu orijentaciju, rasna pripadnost i vjeroispovijest. U svome govoru, između ostalog, ministar Božinović je još istaknuo kako borba protiv mržnje nije samo moralna obveza, nego je uvjet opstanka sigurnosti.

Na održanom skupu naglasio je i kako je hrvatska policija jedna od najboljih u Europskoj uniji po standardima edukacije i postupanja u slučajevima zločina iz mržnje. Također, istaknuo je kako imaju nultu stopu tolerancije prema nasilju i diskriminaciji.

FOTO: Niksa Stipanicev / CROPIX

Društvene mreže

U današnje vrijeme, više nego ikad govor mržnje je vidljiviji i širi se brže zahvaljujući modernoj tehnologiji i društvenim mrežama koje su dio naše svakodnevice. Razvoj novih tehnologija omogućio je prevarantima širenje dezinformacija i manipuliranje informacijama u velikim razmjerima i još većom brzinom.  Najčešće žrtve tzv. hejtera su političari i slavne osobe koje su često na udaru zbog bilo kojih svojih postupaka. Naime, uvijek postoji netko kome se određeni potez neke javne osobe neće svidjeti. Ranije smo pisali o hrvatskoj glazbenici Nini Badrić koju također nije zaobišao govor mržnje, ali je tom problemu, barem što se tiče društvenih mreža doskočila - blokiranjem.

"Društvene mreže, pogotovo Instagram profil, smatram svojim privatnim vlasništvom. Dakle, ja na njemu kreiram sadržaj kakav želim. Da sam htjela kreirati sadržaj prepun ružnih komentara ili negative onda onda bih to vjerojatno i radila, a ja smatram da moje društvene mreže odišu pozitivom i ja želim da tako i ostane", kazala je. Društvene mreže prvenstveno služe za međusobnu komunikaciju među ljudima pa smo tako primjerice u kontaktu s kolegama iz školskih klupa s kojima se vjerojatno ne bismo čuli da nema društvenih mreža koje nas podsjete na rođendane i slično. Također, na društvenim mrežama možemo pratiti osobe iz javnog života i komunicirati s njima, a nerijetko se, kada je u pitanju komunikacija, u komentarima nađu "hejterski". Društvene mreže se zloupotrebljavaju i tako što se primjerice fotografije slavnih često koriste u svrhu lažnih vijesti.

Imali smo tako slučajeve na raznim internetskim stranicama gdje su prevaranti iskoristili identitet Gorana Navojca za neke "tragične vijeti", a i slučajeve gdje su pojedine slavne osobe (kojima su ukrali identitet) reklamirale lijekove, tablete za mršavljenje i sl. Iako danas ne možemo zamisliti život bez društvenih mreža, treba biti svjestan opasnosti koje nam one donose te postaviti granice kako bismo se zaštitili. 

*Tekst je nastao u okviru projekta "Kako prepoznati govor mržnje, lažne vijesti i prikriveno oglašavanje?" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.