ANALIZA RADA MINISTARA

Božinović staje iza policije, brine o Lučkom, zna s migrantima, a s Thompsonom je racionalan

Autor

rj

Portal Direktno nastavlja s analizom rada ministara aktualne Vlade. Nakon što je obavljena analiza rada većine ministara, na redu je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Postao je ministar nakon rekonstrukcije Vlade, a svoju dužnost obnavlja više od godinu dana

10.09.2018. u 08:37
Ispiši članak

Božinović se u aktualnoj Vladi ističe po jakoj biografiji, velikom iskustvu u obavljanju visokih dužnosničkih poslova, ali i po raznovrsnosti u karijeri. Bio je tako ministar obrane, predstojnik Ureda Predsjednika, predstojnik Ureda predsjednika Vlade, veleposlanik, državni tajnik, savjetnik u hrvatskim veleposlanstvima, da bi se sada našao na funkciji ministra unutarnjih poslova.

Najveći dio karijere Božinović je proveo u diplomaciji, što se vidi i po načinu njegovog upravljanja unutarnjim poslovima. Za razliku od prijašnjih ministara, aktualni ministar je stavio snažan naglasak i na suradnju s drugim sigurnosnim organizacijama van Hrvatske, a u fokusu mu je zajednička europska borba protiv ilegalnih migracija, bilateralna suradnja sa SAD-om, ali i ulazak u Schengen.

Unutarnje poslove zadnjih godina uglavnom opterećuje pitanje ilegalnih migracija i ulazak u Schengen. Dok Hrvatska svoje obveze ispunjava prema Schengenu i uskoro bi trebala ispuniti i službeno sve tehničke uvjete, borba protiv ilegalnih migracija se mijenjala od ministra do ministra. Sve je počelo snažnim migrantskim valom koji je Hrvatsku posvađao s gotovo većinom susjeda, na kraju je Vlaho Orepić proveo svoj mandat više manje oko kadrovskih pitanja, dok bi dolaskom Božinovića hrvatska politika postala odlučnija.-

S jedne strane udari nevladinih organizacija i lijevih medija, s druge pohvale Angele Merkel

Aktualni ministar je često na udaru pojedinih nevladinih organizacija i lijevih medija, ali i pučke pravobraniteljice Lore Vidović, čija se pak vjerodostojnost propitivala jer ju se više puta optuživalo za nezakonito postavljanje na tu poziciju u vrijeme Milanovićeve vlade.

Pojavile su se sumnje u brutalnost hrvatske policije prema migrantima, no teško je odrediti koliko je istine u tim optužbama, s obzirom na to da nikakav nadzor nije dokazao navode i s obzirom na to da se navedene nevladine organizacije uglavnom zalažu za slobodne granice ilegalnim migrantima. S druge strane, najveća pohvala ministrovoj politici stigla je od najmoćnije žene Europe Angele Merkel, koja je tako pohvalila rad hrvatske policije.

"Djelovanje hrvatske policije na vanjskim granicama EU-a dokaz je da je Hrvatska napredovala. Hrvatska obavlja izvrstan posao na zaštiti vanjskih granica“, rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Berlinu. Pohvala njemačke kancelarke prva je pohvala hrvatskoj politici nakon razočarenja koju je prijašnja hrvatska vlast priredila s Lexom Perkovićem nakon ulaska u EU.

Plenkovićevog najbližeg suradnika u medijima se pokušavalo posljednjih mjeseci diskreditirati na razne načine; fotografijom na kojoj je prikazan s generalom Kruljcem, iako je MUP priopćio kako je bila riječ o slučajnom susretu, ali i pričom o preskupim pancirkama. Unatoč tome, analitičari Božinovića vide kao ponajboljeg ministra u ovoj Vladi.

Rad ministra Božinovića analizirali smo konzultirajući stručnjake za sigurnost, međunarodne odnose, ali i umirovljene zapovjednike policijskih postrojbi koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu, ali i "insajderske informacije". Za Direktno su tako ocjenu rada ministra Božinovića dali politički analitičar i kolumnist Davor Gjenero, stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila, šef Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić i umirovljeni zapovjednik ATJ Lučko Josip Turkalj.

'Božinović je jedan od najboljih ministara, ne možete ga uopće uspoređivati s prethodnicima...'

"Davor Božinović je jedan od najboljih ministara, izrazito je dobro pripremljen za svoj posao. Radi se o čovjeku koji ima široko društveno obrazovanje. Jedan je od boljih karijernih diplomata u Hrvatskoj, a bio je i izvrstan ministar obrane koji je počeo posao jačanja vojne industrije u Hrvatskoj i povezivanje vojske i industrije koje sadašnji ministar Krstičević također briljantno radi", ocjena je Davora Gjenera o ministrovom radu.

Gjenero nam kaže da Božinović radi slične stvari kao što je radio i u MORH-u kojeg je u prošlosti vodio: 

"U policiji radi isto što je radio i u vojsci. Brine se o opremljenosti policije, brine se o zakonskom položaju, ali i o ugledu policajaca u društvu. Izrazito je dobro reagirao na svaki pokušaj neopravdanog napada na policiju zbog navodnih zloupotreba ovlasti. Izrazito je važno osigurati sigurnost tim ljudima, dat im pouzdanje da to što je rade je u korist javnog dobro. Važno je za dugoročnu funkcionalnost policije da se te ljude zaštiti jer znate najgore je da policajac ne čini ništa nego da riskira pogrešku zbog koje bi bio nepravedno sankcioniran". 

Analitičar Gjenero kaže i kako je zadovoljan kadrovskom politikom u MUP-u u vrijeme aktualnog ministra: "Izrazito je digao stručnu razinu upravljanja MUP-om i to s dovođenjem sjajne diplomatkinje gospođe Terezije Gras za državnu tajnicu. Postavio je i vrhunske profesionalce na ključna mjesta poput gospodina Ničena na čelo Granične policije. Jako dobro gura i s pristupanjem Hrvatske Schengenu, čak i iznad mojih očekivanja".

'Ministar je stao iza svojih ljudi u kampanji protiv policajaca i odnosa prema migrantima'

"Hrvatska politika je sada uravnotežena, ono što je Hrvatska radila u vrijeme prve migrantske krize nas je dovelo na rub Europske unije i izazvalo sukobe sa svim susjedima i s Mađarskom i sa Slovenijom, manje s Italijom, ali i s Austrijom i u konačnici s Njemačkom. S Njemačkom smo se posvađali jer oni nisu mogli primati toliko migranata koliko ih je Ostojić vozio vlakom. Ta politika se naravno više ne provodi. ’

Priče o navodnoj policijskoj brutalnosti su "rekla kazala", normalno je da nevladine udruge koje advociraju slobodan prolaz migranata kroz Hrvatsku tvrde da je čuvanjem granica stvoren nekakav sustav brutalnosti, iako nema nikakvih znakova da bi se policijski profesionalci ponašanje manje humano nego u prethodnim razdobljima", odgovara Gjenero na pitanje o borbi protiv ilegalnih migracija i dodaje kako su kampanje protiv policajaca i odnosa prema migrantima bile sramotne u situaciji kad su životi tih istih policajaca bilo ugroženi od strane švercera ljudima: "Tu je ministar dobro postupio, stao je iza svojih ljudi u punom političkom smislu i to treba cijeniti".

O nepostupanju na Thompsonovom koncertu: Božinović se ponaša racionalno

Kritike ljevice ministar je doživio i zbog postupanja policije na koncertu Marka Perkovića Thompsona u Glini na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Policija nije reagirala na pozdrav "'Za dom spremni" na početku Thompsonovih "Čavoglava" upravo zbog toga što su prekršajni sudovi ranije presudili kako taj pozdrav u navedenoj pjesmi nije sporan. Je li Božinović time dokazao da nije "pendrek’ policajac?

"Temeljni alat kojim policajac djeluje je zapravo test razmjernosti. Policija je u ovom slučaju s jedne strane ocijenila da bi bilo kakvo djelovanje bilo nerazmjerno opasnosti koja proizlazi iz toga što se na koncertu događa, a s druge strane u ovom post djelovanju se vode prema presudama hrvatskih prekršajnih sudova koji načelno odbacuju pokrenute prekršajne postupke. U ovom slučaju su djelovali racionalno, ne uzimaju na sebe da interpretiraju zakone. Božinović se također ponaša racionalno i mislim da je to jedino pametno u ovakvim situacijama", odgovor je političkog analitičara.

'Ne možete uspoređivati vrhunskog diplomata s umirovljenim zastavnicima JNA'

Gjenera smo upitali i kako bi usporedio sadašnjeg ministra sa svojim prethodnicima, pogotovo Rankom Ostojićem, čiji je mandat obilježila afera Svastika, i njegovim nasljednikom Vlahom Orepićem. Te usporedbe nemaju smisla, kaže Gjenero.

"Ne možete uspoređivati vrhunskog diplomata s umirovljenim zastavnicima JNA, 'to ne hoda'. Ne radi se jednostavno o istom formatu ljudi. Vi nemate čovjeka s ovakvim tipom backgrounda, koji je razumio diplomaciju i vanjske poslove i nacionalnu obranu uopće među njegovim prethodnicima u sektoru unutarnjih poslova’, ističe Gjenero.

Cvrtila: Ako imate državu i ako imate granice, onda ih morate braniti

Stručnjaka za sigurnost Željka Cvrtilu također smo pitali kako bi ocijenio borbu MUP-a protiv ilegalnih migracija.

Kaže kako je pratio priče o policijskoj brutalnosti, ali napominje kako je to stvar civilne kontrole rada policije: "MUP ima svoju unutarnju kontrolu koja ima i civilni nadzor, dva bi povjerenstva trebala nadzirati rad policije. Ako nisu ništa našli u tom slučaju, onda vjerojatno i nema ništa sporno".

"Pojačana kontrola granica u Božinovićevom mandatu je dobrodošla. Kad postoji granica, kad postoji država, onda te granice netko treba kontrolirati. Pogotovo jer smo mi ulaz u Europsku uniju, postoje i granice između zemalja Schengena koje se kontroliraju. Migracije moraju biti kontrolirane i dozirane, ne može se dopustiti nikakva stihija pa da nam ulazi u državu tko god stigne. Teško mi je reći koliko smo mi uspješni u obrani granica, ali pozdravljam pojačanu kontrolu granica", objasnio je Cvrtila svoj stav.

Poznati sigurnosni stručnjak smatra i kako su kapaciteti za obranu granica u proteklom razdoblju znatno ojačani, a tome je dokaz i pohvala Angele Merkel radu hrvatske policije. 

"Kapaciteti su zasigurno ojačani. Dosta je tehnike kupljeno, ali mi imamo i određenih kapaciteta koji će se u budućnosti moći prebaciti i sa slovenske i mađarske granice. Ti kapaciteti iznose otprilike 30 posto ukupnih. Dokaz jačanja naše granice je i pohvala njemačke kancelarke. Merkel ne bi to izjavila da je njezine službe nisu 'brifirale' da je Hrvatska napravila značajan pomak. Mi imamo obvezu izvještavanja prema Europskoj komisiji, svi ti podaci se manje više znaju".

Šef sindikata Božinovića ocjenjuje pozitivno, niz je razloga

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić kaže kako bi ministrov rad mogao ukratko ocijeniti pozitivnim. Pohvalio je i podizanje materijalnih prava, ali i razinu obučenosti kod hrvatskih policajaca.

"Dijelom su se poboljšali – početni koeficijent policajca je podignut na 0,85 (što je i dalje malo), ovaj mjesec se vraćaju i 2 i 4 posto dodatka koji je uzet policajcima VŠS i VSS. Ukinuta je famozna prijeka potreba zbog koje policajci nikad nisu unaprijed mogli znati koje smjene će raditi. Naravno na terenu srednji management i dalje 'šteka' te je najveći problem kod provedbe kolektivnog ugovora tj. njegovo kršenje od strane srednjeg i nižeg managementa.

S druge strane veliki broj policijskih službenika SSS ostao je na istim koeficijentima – npr. specijalna, interventna, vođe ophodnje, krim. policija SSS i dr. Povećanje svih koeficijenata smatramo jednim od prvih narednih koraka koje ministarstvo mora poduzeti ", odgovorio nam je Jagić na pitanje o materijalnim pravima policajaca.

Smatra kako je bitno i podizanje razine opremljenosti policajaca, ali i policijskih postaja:

"Nabava opreme se intenzivirala i to svakako pohvaljujemo – konačno bi se trebao osigurati veći broj pancirki (većina policajca još imaju pancirke iz Domovinskog rata koje su neadekvatne i istekao im je rok trajanja), nabavljaju se i dijelovi policijske odore – jer doista se više ne bi smjelo dogoditi da mladi policajci, kada dođu na rad, nemaju jakne ili dr. za obući. Naravno, treba osigurati i dovoljno za zanavljanje dotrajalih odora, ali prvenstveno raditi na novoj kvalitetnijoj i prikladnijoj odori jer primamo dosta zamjerki od članova na trenutnu opremu.

Pored nabave opreme (osobito za graničnu policiju radi ulaska u schengenski prostor) konačno se počelo raditi i na obnovi policijskih postaja – smatramo još nedostatno, ali ipak se pokrenulo pa ćemo i mi i dalje 'gurati' sređivanje policijskih postaja i stacionara jer ih ima doista veliki broj neadaptiranih po 50, 60, pa i 100 godina".

I Jagić kao plus ističe činjenicu da Božinović češće od prethodnika staje u obranu policajaca

Jagić nam je rekao i kako je suradnja s Ministarstvom dobra, bez obzira na nekad oštriju retoriku oko borba za veća prava. Napominje i kako se smatraju korektnim socijalnim partnerom te kako će i u budućnosti svaki pozitivan potez pohvaliti, a svaki negativni kritizirati. Istaknuo je i kako je bitno to što ministar Božinović češće nego prijašnji ministri staje u obranu hrvatskih policajaca: 

"Istupi ministra Božinovića naravno doprinose zaštiti hrvatskih policajaca i to je njegova uloga. Dobro je što za razliku od nekih ministara u prošlosti odmah ne napada postupanje policije. U prošlosti su se neki ministri već na prvu informaciju o nekom slučaju ograđivali ili osuđivali postupanje policije, bez da su se čekali rezultati istrage zakonitosti postupanja ili unutarnje kontrole, to je djelovalo vrlo destimulirajuće za djelatnike na terenu.

Smatramo da je stav kojim se podržava policija i njezino postupanje, a stav o konkretnom slučaju daje se nakon rezultata istrage, ispravan i dobar. Drukčiji pristup bi samo obeshrabrio policajce da rade svoj posao i štite živote, imovinu i sigurnost građana. Smatramo kako hrvatska policija dobro radi svoj posao, dobro štiti granice RH i EU (osobito s obzirom na sve posebne okolnosti), a naravno tko radi može i pogriješiti. U MUP-u postoji sustav disciplinskog sudovanja koji sankcionira sva kršenja radne etike i pravila".

Na pitanje o odnosu aktualnog ministra prema poginulim pripadnicima MUP-a kaže kako je očito da ministar cijeni svu žrtvu koju su dali hrvatski policajci: "Iz naših susreta kako i njegovog javnog djelovanja očito je kako cijeni svu žrtvu koju su hrvatski policajci dali tijekom Domovinskog rata. Često se zaboravlja kako je upravo policija bila prva koja je ustala u obranu RH, a da se iz policije razvila prvo garda, pa naša vojska. Taj dio 'povijesti' hrvatske policije, od čega veliki broj policajaca koji su stali u obranu domovine i danas radi, često se zaboravlja, prešućuje ili zanemaruje. Mislimo da u tom smjeru MUP i ministar trebaju djelovati, a za sad nam se čini da jesu na tom tragu".

Turkalj: Odnos Božinovića prema specijalcima iz ATJ Lučko izuzetno dobar

Važan dio hrvatske policije je i njena najelitnija postrojba ATJ Lučko, koja ovih dana obilježava 28. obljetnicu postojanja. ATJ Lučko još od samog svog osnivanja predstavlja stup hrvatske sigurnosti, a upravo s tim povodom razgovarali smo s umirovljenim bivšim zapovjednikom ove jedinice Josipom Turkaljom koji je bio na čelu jedinice od 1993. godine do 2001. godine.

Turkalj nam kaže kako je ova jedinica okosnica u borbi protiv terorizma, kriminala i svih drugih potencijalnih ugroza:

"Radi se o najelitnijoj postrojbi, koja je dala svoj doprinos u vrijeme rata, a danas je okosnica u ključnoj temi zvana borba protiv terorizma. Ljude u toj jedinici za kvalitetan rad treba opremiti, treba ih nagraditi jer ti ljudi daju sigurnost svim drugim policijskim jedinicama u državi. Policajci, ako znaju da postoji jedinica koja će rješavati i najgore slučajeve, sigurniji su u svom poslu", pojasnio nam je Turkalj ulogu specijalne jedinice u policijskoj strukturi i rekao kako ima informacije kako je odnos aktualnog ministra prema jedinici izuzetno dobar.

"Ja nisam dio sustava, jer sam umirovljen, ali imam informacije od bivših kolega da je ministar prihvatio tu jedinicu kao izuzetno bitnu te da je spreman kao ministar i političar uložiti u te ljude. Kažu mi i da ima povjerenja u članove jedinice te da čini sve što je u njegovoj moći kako bi ATJ Lučko bila na najozbiljnijem nivou", otkrio nam je bivši zapovjednik specijalaca. 

Turkalj kaže i kako se odnos ministara prema jedinici ne može uspoređivati danas i nekad: "Ja sam bio zapovjednik osam i pol godina. Zapovjednikom sam bio u vrijeme rata, poslije rata i tada je jedinica imala najbolje uvjete za odrađivanje, ali danas imaju puno više mogućnosti i vremena za obuku. Lučko je uvijek bilo ponos ministarstva. Jedinica je dobro opremljena i naoružana. Teško ih je uspoređivati s drugim jedinicama u Europi, jer njemačka savezna jedinica ima i bespilotne letjelice, ali samo Lučko ima pripadnike s borbenim iskustvom iz Domovinskog rata. "

Na samom kraju pitali smo i bivšeg zapovjednika elitne jedinice kakav je odnos MUP-a prema bivšim pripadnicima policije. Odgovara nam kako je osobno zadovoljan odnosom: "Odnos je korektan. Veliki sustav kao MUP u dobrom dijelu vodi računa o ljudima koji su bili dio tog sustava, a i mi gradimo odnos kroz prijateljstva i poznanstva". 

MUP: Stanje sigurnosti u Hrvatskoj je poboljšano

Portal Direktno poslao je upit i Ministarstvu unutarnjih poslova za ocjenu svog rada. Pitali smo ih za ispunjavanje uvjete za pristupanje Schengenu, o razvoju bilateralne suradnje s ostalim zemljama, ali i onome što hrvatske policajce najviše zanima, a to su uvjeti rada i plaće.

MUP nam je odgovorio kako su osigurali sredstva za povećanje plaća policijskim službenicima srednje stručne spreme, a za koje se može reći da su najmanje plaćeni među srodnim službama u  državi. Radi se o više od 41 milijuna kuna u 2018. godini kojima se za 7655 najniže plaćenih policijskih službenika povećao osnovni koeficijent (za 5 883 policijskih službenika povećao se s 0,8 na 0,85, za 600 policijskih službenika koeficijent plaće povećao se s 0,825 na 0,85, dok se za 1172 policijska službenika koeficijent plaće povećao sa 0,776 povećati na 0,8). 

Ministarstvo je također s plaćom koja se isplaćuje u rujni vratilo i dodatke na plaću, a koji su za policijske službenike više i visoke stručne spreme nepotrebno i nepravedno ukinuti, i to za 6200 policijskih službenika.

"Njima je u travnju 2016. godine nepravedno snižen dodatak na uvjete rada od 2 i 4 %, jer tadašnje rukovodstvo Ministarstva nije znalo pronaći sredstva za povećanje plaća drugim policijskim službenicima te je posegnulo za najjednostavnijim i najnepravednijim rješenjem: linearnim smanjenjem plaća policijskim službenicima više i visoke stručne spreme. Sredstva su osigurana internom preraspodjelom na način da nisu dirana, odnosno umanjena, materijalna prava drugih policijskih službenika", stoji u odgovoru MUP-a.

MUP je također ugovorio osnovnu policijsku odoru i opremu (cipele, jakne, hlače, košulje, kape, obuću, čarape) u vrijednosti od 34 milijuna kuna, koja je do kraja 2017. godine isporučena policijskim upravama i policijskim službenicima: 

"U siječnju 2018. prezentiran je Plan nabave 2018. godine te su potpisani ugovorni i okvirni sporazumi. S hrvatskim proizvođačima potpisano je pet ugovora i tri okvirna sporazuma o nabavi osnovne policijske odore. (Njihova ukupna vrijednost iznosi 63.443.531,25 kuna (s PDV-om), ako se računaju sklopljeni poslovi za proračunsku 2018. godinu, odnosno 112.599.468,75 kuna (s PDV-om) ako se računa i 2019. godinu, s obzirom da su okvirni sporazumi sklopljeni na razdoblje od dvije godine)".

Iz ministarstva nam kažu kako je potpisivanjem okvirnih sporazuma omogućeno opremanje hrvatskog policajca od cipela do kape hrvatskim proizvodima, kao i nabavu odore do 2020. godine. Ove godine pristupljeno je i nabavci naoružanja te je krajem prošle godine potpisan Sporazum o poslovnoj suradnji i testiranju puški u jedinicama specijalne i interventne policije, a potom i Ugovor s HS Produktom o nabavi tisuću jurišnih puški domaće proizvodnje. Time MUP zamjenjuje staro oružje modernim oružjem domaće proizvodnje.

Suradnja s lokalnom zajednicom

U MUP-u doznajemo kako su na inicijativu ministra Božinovića uvedena tri modaliteta suradnje s lokalnim zajednicom. 

''Suradnja se odvija putem Sporazuma o sufinanciranju radova na obnovi objekata policijskih postaja (tako je obnovljena PP Požega, PP Čepin, PP Đakovo, 4 postaje u Gradu Zagrebu, prostorije PU dubrovačko-neretvanske, PP Knin); putem sklapanja ugovora o zakupu poslovnih prostora kako bi se poslovi policije i druge usluge našeg Ministarstva obavljale u adekvatnim prostorima (tako je preseljena PP Otok, PP Đurđevac, u rujnu seli Postaja prometne policije Split) i zadnji modalitet kroz subvencioniranje troškova smještaja policijskih službenika. Prvi takav sporazum je potpisan sa Gradom Novaljom , a potom i s Gradom Dubrovnikom)'', poručuju iz MUP-a.

MUP nam je odgovorio i kako je pitanje Schengena i ulaska u schengensku zonu prioritet u radu i strateški cilj Vlade. Kažu i kako će Hrvatska ispuniti sve preduvjete, a cilj je do kraja ove godine. 

"Iz sredstava Schengenskog instrumenta već smo nabavili brojnu tehničku opremu i vozila, stacionarne i mobilne sustave te radare za nadzor državne granice. Nastavljamo koristiti fondove koji su nam na raspolaganju u aktualnom Višegodišnjem financijskom okviru. Naša će granica uskoro biti i vanjska granica Schengena, stoga ulažemo i u nastavak obuke naših policajaca koji su već dostigli ozbiljne kompetencije za niz složenih policijskih zadaća. I prije samog ulaska u Schengen, pokazujemo da smo pouzdan schengenski partner", istaknuli su iz ministarstva te dodali kako je spajanje na Schengenski informacijski sustav veliki uspjeh, te da su odobrena 22 projekta u ukupnom iznosu od 18.412.345 €. 

Dodali su i kako hrvatska policija ne podržava ilegalne migracije niti će ih dozvoliti, a sve u cilju osiguranja mira i stabilnosti te javnog reda i mira naših građana. 

Posebno poglavlje predstavlja i bilateralna suradnja sa SAD-om, no iz MUP-a kažu kako je bolja suradnja postignuta i s Izraelom, Njemačkom, Slovačkom, Rumunjskom, Rusijom i nizom drugih država. 

Za kraj, ono što je našim građanima najzanimljivije je i pad kriminala na hrvatskim ulicama:

"Stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj je vrlo dobro. U 2017. zabilježeno je 83 047 kaznenih djela što je za tri posto manje u odnosu na prošlu godinu. Za nama je najbolja turistička sezona uopće u RH. Tijekom 2017. godine 166,5 milijuna putnika, od čega je 155,5 milijuna prešlo preko cestovnih graničnih prijelaza, po čemu smo prva zemlja po broju putnika u cestovnom prometu u EU. Usprkos primjeni novih EU pravila o sustavnim provjerama uspjeli smo gužve dovesti do prihvatljivog vremena čekanja na prelazak državne granice". 

Pozivamo i vas čitatelje za ocjenu rada aktualnog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića:

Glasova: 648

Glasovanje je završeno

Palac gore

76%

Palac dolje

24%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.