BOŽINOVIĆ: Hrvatska policija ne krši ljudska prava migranata

Bili ste u najužem krugu ljudi premijera Plenkovića kad se odlučivalo o smjenama ministara i izboru novih? Jesu li po vama ove smjene posljedica sumnji na korupciju, iznuđene zbog napisa u medijima, ili priprema za predstojeće izbore?

Posljednjih mjeseci nakupila se impresivna količina raznih otkrića i događaja, spekulacija i konstrukcija. U toj nezdravoj atmosferi u kojoj se doista više od šume nije vidjelo stablo, trebalo je prerezati i odvažiti se na odlučne poteze, što je predsjednik Vlade i napravio.

Je li točno da je dio ljudi u HDZ-u izrazito nezadovoljan smjenom ministra Tolušića i da se sprema protuudar na predsjednika HDZ-a i premijera Plenkovića?

Ne sprema se nikakav protuudar na predsjednika Plenkovića i ništa se dramatično ne događa. Koliko znam, između predsjednika Plenkovića i bivšeg ministra Tolušića nema otvorenih pitanja.

Nedavno je hrvatska policija uhitila skupinu koja je pripremala premlaćivanja, osumnjičeni su za paljenje vozila, krijumčarenje tona droge. Svi ministri prije vas govorili su da će slomiti kičmu organiziranom kriminalu. Kakav je učinak policije na tom području. Hoće li u vašem mandatu pasti netko iz vrha organiziranog kriminala?

PNUSKOK i krim policija dirnuli su nositelje organiziranog kriminaliteta koje nitko nije dirao desetljećima. Osim toga, hrvatsku krim policiju se među europskim, ali i svjetskim policijama, sve više prepoznaje kao snažnog i pouzdanog partnera.

Akcija Familia je primjerice pokrenuta upravo na inicijativu i temeljem operativnih podataka našeg PNUSKOK-a.

Najviše prigovora na kršenje ljudskih prava dolazi zbog postupka prema migrantima. Javno su objavljena pisma policajca pučkoj pravobraniteljici u kojem otvoreno govori o svjesnom kršenju ljudskih prava migranata? Što kažete na navode iz tog pisma? Krši li hrvatska policija ljudska prava imigranata?

Ne, hrvatska policija ne krši ljudska prava, nego štiti i nadzire hrvatsku i europsku granicu te sprječava nezakonite migracije i profitabilan, okrutan kriminal koji je uz to povezan – krijumčarenje ljudi.

Policija je samo ove godine uhitila oko 500 osoba koje su ilegalno prevozile migrante. Samo taj broj govori o razmjeru kriminala koji smo zakonski dužni spriječiti i to ćemo činiti i ubuduće. Ne možete s jedne strane uvoditi najnovije informacijske sustave i kontrole u jeku sezone i dugotrajne formalne procedure na graničnim prijelazima, a s druge strane poticati i inzistirati na “pravu” onih koji to sve žele izbjeći i preko nepristupačnih terena ilegalno, bez osobnih isprava, pod okriljem noći i skrivajući se od granične policije ući u Hrvatsku.

Kažu neki, pa oni samo žele proći dalje na Zapad. Postavlja se pitanje: do kuda? Do slovenske ili mađarske žice ili Austrije ili Italije koje ne žele primati još migranata? Italija je prvi put u povijesti Apenina zatvorila svoje morske luke za prihvat migranata i potakla je Sloveniju da na granici kod Kopra počne raspoređivati vojsku. Sve nam to govori da bi ti ljudi, da ih počnemo puštati, na dulje “zapeli” u Hrvatskoj, a ja sam siguran da to hrvatski građani ne žele.

Treba imati u vidu da govorimo ne o nekoliko tisuća ljudi koji su trenutno u BiH, već o milijunima onih koji su već napustili svoje domove na Bliskom istoku i gledaju način kako u potrazi za boljim životom doći do Europe. Popustljivost u kontroli granice stvara tzv. “pull factor”, kojim se potiče druge da krenu putem onih koji su uspjeli doći najdalje. Ako je ta najdalja točka Hrvatska, onda mi postajemo hot spot i trebamo se nositi s problemom koji bi daleko nadilazio naše kapacitete. Nama bi bilo najjednostavnije kad bi bilo koja država na Zapadu kazala da je spremna primiti te ljude, jer te zemlje i jesu njihov cilj, i onda pomoći u transportu ne bi bilo problema.

Građani u brojnim europskim zemljama poslali su poruku, među ostalim, na izborima, da to ne žele i to je činjenica. Nekome se to može sviđati ili ne, ali to se još dugo neće promijeniti. Ovo danas nije akutna humanitarna kriza, već proces s kojim će se, ako se nešto bitno ne promijeni na globalnoj razini, nositi generacije koje se u Hrvatskoj i Europi još nisu ni rodile. Zato mi zagovaramo čvrstu, principijelnu i racionalnu politiku, koja ne podliježe histeriji bilo kojeg predznaka i nastojimo u suradnji s EU tražiti dugoročno održiva rješenja. Mi smo u ovom pitanju međunarodno aktivni i prepoznati smo kao država s jasnim i utemeljenim stavom.

Naša politika je utemeljena na razumijevanju problema na regionalnoj, europskoj i globalnoj razini, pri čemu uvijek i u svakom trenutku štitimo nacionalni interes, koji se ogleda u pažljivom održavanju stabilnih uvjeta za gospodarski rast i demokratski razvoj Hrvatske. Što se tiče prigovora na postupanje policije, sve, uključujući i one anonimne, provjeravamo. O konkretnom pismu Državno odvjetništvo je reklo svoje mišljenje, a policija će i dalje istraživati eventualne propuste u svom radu.