Božić je vrijeme darivanja: 'Kad učinimo neko dobro djelo, naš nas mozak nagradi'

Naglasila je kako važnost darivanja ne proizlazi iz određenog predmeta, već iz onoga što taj predmet simbolizira. "Simboličko značenje i društvena vrijednost dara znače puno više od njegove fizičke osobine i novčane vrijednosti", kazala je u razgovoru za portal Direktno. "Darivanje je aktivnost koja je povezana s identitetom darivatelja. Jednom kada pojedinac uloži energiju i kognitivne resurse u odabir poklona, ​​sam poklon služi kao podsjetnik primatelju na identitet darivatelja i njegove osjećaje prema primatelju", rekla nam je.

"Problem s kojim se suočava skoro svaki darivatelj prilikom odabira poklona jest da on ili ona mora pokušati zaključiti o ukusu, potrebama i željama primatelja, a također i prenijeti određenu poruku o njihovom međusobnom odnosu. Darivatelji dakle pokušavaju razumjeti sklonosti primatelja kako bi im udovoljili, ali i pokazati vlastitu velikodušnost, osjetljivost i kreativnost. U trenutcima kada darivatelji žele izazvati željene reakcije kod primatelja, ali sumnjaju u svoju sposobnost da to učine, može se javiti tjeskoba. Briga oko toga kako će se nečiji darovi doživljavati ilustrira koliko je praksa darivanja važna u društvu i interpersonalnim odnosima", poručila je.

Unatoč brigama darivatelja, Brnada je istaknula kako ljudi općenito imaju tendenciju biti vrlo ljubazni primatelji darova, a njihove reakcije na darove sugeriraju da u darivateljima traže samo ono najbolje i vjeruju u njihove dobre namjere. "Upravo zbog toga primatelji uglavnom cijene poklone koje su dobili, bez obzira na to koliko koštaju. Cijena poklona nije značajno povezana sa zahvalnošću primatelja jer su primatelji najčešće vrlo zahvalni na darovima koje dobivaju, bili oni veliki ili mali", objasnila je psihologinja.

FOTO: Unsplash

Proračunato darivanje

Kako nam je navela Brnada, darivanje može biti proračunato. "Nekada je jedina motivacija za darivanje vlastiti interes. Darivanje je u ovom slučaju jednostavno razmjena, s tim da se 'isplata' uglavnom sastoji od društvenog priznanja. Najopćenitija korist koju u ovom slučaju dobiva darivatelj je stvaranje zaduženja primatelja. Neki smatraju da se darivanje uvijek temelji na tome, odnosno da kupujemo darove jer očekujemo da će ih drugi kupiti nama ili jer se osjećamo dužnima uzvratiti", naglasila je.

"U ovom slučaju uzajamnost je važan element darivanja, a sudionici darivanja naginju idealu poštene razmjene. Međutim, uzajamnost se ne održava strogo te uzvraćeni darovi ne moraju biti jednake vrijednosti. Ipak, u rodbinskim odnosima darivatelji najčešće nemaju stvaranje uzajamnosti kao primarni motiv, već ističu da jedni druge daruju iz ljubavi", rekla je u razgovoru za naš portal.

FOTO: Unsplash

'Pokloni su također ceremonijalni znakovi'

Nadalje, spomenula je kako se darivanje može gledati kao norma. "Da vas netko pita da razmotrite mogućnost ne darivanja na Božić, što biste učinili? U jednom je istraživanju samo šest posto sudionika odgovorilo kako bi to razmotrilo ističući da će se rodbina, djeca i prijatelji osjećati zaboravljeno i necijenjeno. Osjećaji krivnje koje su iskazali sudionici posljedica su činjenice da norme darivanja dijelom proizlaze iz uloge koju imaju u obilježavanju odnosa unutar obiteljske društvene mreže", rekla je.

"Osim obilježavanja veza, darovi obilježavaju i životne događaje, takvi darovi često simboliziraju novu ulogu primatelja, kao i socijalnu potporu koju darivatelji pružaju primatelju. Osim toga, pokloni su također ceremonijalni znakovi koji se daju kao priznanja za postignuća (medalje olimpijcima, diplome diplomantima)", poručila je Brnada.

FOTO: Unsplash

Još jedna vrsta darivanja

Kao treću vrstu darivanja psihologinja je navela altruistično darivanje. "Altruistični čin je onaj koji je dobrovoljan i koji je sam sebi svrha, odnosno nije usmjeren na dobit. Što se tiče darivanja, primatelji su izražavali veću zahvalnost kada su procijenili da darivatelj zauzvrat nije očekivao ništa. Darovi koje su supružnici procjenjivali omiljenima bili su upravo oni koji su dani iz ljubavi, što predstavlja altruistični motiv. Ti su darovi često bili iznenađenje za primatelja i odnosili su se na nešto što darivatelj obično ne bi kupio. Većina takvih darova darivatelja je koštala puno odricanja, bilo u smislu dostupnosti dara, uloženog vremena ili truda", kazala je.

"Uzevši u obzir sva tri moguća motiva, smatra se da što je dar više vezan uz želje primatelja, to će ga primatelj percipirati manje sebičnim, a više altruističnim. U većini slučajeva više se cijeni davanje i primanje poklona koji odražavaju primatelja, no ipak, neka istraživanja ističu da i darivatelji i primatelji iskazuju veći osjećaj bliskosti kada dar odražava darivatelja. Navedeno je najčešće slučaj u romantičnim odnosima kada jedna osoba s drugom dijeli 'jedan dio sebe' što dovodi do jačanja njihovog odnosa i međusobne povezanosti", istaknula je.

FOTO: Unsplash

'Ljudi su bili sretniji kada su darivali druge'

"Bilo da se radi o sebičnom ili nesebičnom darivanju, emocionalna korist je uzajamna. Emocionalna povezanost, bliskost i odnosi s drugim ljudima najvažnije su potrebe svakog ljudskog bića i upravo zbog toga, osim kod primatelja, darivanje dovodi do emocionalne nagrade i kod darivatelja. Ono darivatelju omogućava da doživi pozitivno samopoimanje te da se osjeća velikodušno i vrijedno", poručila je. Kazala je da svaki put kada učinimo neko dobro djelo, naš nas mozak nagradi i zbog toga se osjećamo dobro.

"Za to su zaslužni neurotransmiteri dopamin, serotonin i oksitocin. Dopamin je povezan s motivacijom i užitkom te sustavom nagrađivanja. Oksitocin je odgovoran za osjećaje povezanosti, povjerenja i odanosti, a serotonin za dobro raspoloženje, odnosno osjećaj sreće i zadovoljstva", pojasnila je. 

Navela je kako je u jednom istraživanju utvrđeno da kada ljudi daju novac nekome, aktivira se dio limbičkog sustava koji je odgovoran za nagrađivanje, ali i područje povezano s društvenom privrženosti. "Osim toga, ljudi su bili sretniji kada su darivali druge, nego kada su oni bili ti koji su primali identične poklone", kazala je.

FOTO: Unsplash

'Budite zahvalni jedni drugima i darujte jedni druge'

"Raduju li vas više materijalni pokloni ili oni koji vam omogućavaju određeno iskustvo i stvaraju nove uspomene? U dosadašnjim istraživanjima dokazano je da se primatelji iskustvenih darova (npr. sportske igre, koncerti, putovanja, izleti...) osjećaju bliže darivatelju nego primatelji materijalnih darova (predmeti koje primatelj mora čuvati, kao što su odjeća, nakit...). Istraživanja su pokazala da pokloni koji primatelju omogućavaju stjecanje iskustva za razliku od materijalnih dobara imaju veći značaj i dovode do osjećaja povezanosti", rekla je.

Gdje je nestao Bog u božićnim reklamama: 'Fokus se miče s Djeda Božićnjaka'

"Budite zahvalni jedni drugima i darujte jedni druge. Darujte često i to ne samo u vrijeme blagdana, za rođendane i slične prilike. Iznenadite svoje najbliže, poklonite im osmijeh, lijepu riječ, pismo s riječima zahvale, neku sitnicu i ono najvažnije, sebe i svoje dragocjeno vrijeme. Osim toga, učinite i neko dobro djelo, iznenadite nekoga koga možda i ne poznajete, a znate da bi toj osobi to puno značilo", poručila je te je za kraj istaknula i da ne zaboravimo da, koliko god to banalno zvučalo, osmijeh i lijepu riječ možemo pokloniti bilo kome, bilo kada i bilo gdje.