'KONFUZNA SITUACIJA'

Boris Havel: Iran je premrežio BiH svojim obavještajnim djelovanjem, a poruka o amanetu je grozna

Autor

Josip Senjak

Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, stručnjak za Bliski istok, u HTV-ovom Otvorenom rekao je da su u BiH uključena dva jaka vanjska čimbenika - Turska i Iran. 

05.10.2018. u 10:56
Ispiši članak

"Moj dojam je da od sva ta tri aktera, samo hrvatski narod vidi budućnost BiH bezrezervno unutar euroatlantskih integracija. Oba druga aktera, Srbi i Bošnjaci, imaju plan B. Za jedne je to Rusija, a za druge Turska, koja sve više jača utjecaj kroz neoosmanističke ambicije. U ovome trenutku bilo bi korisno da međunarodna zajednica prepozna da su Hrvati taj faktor koji doista teži prema Europi, a BiH u Europi može biti konstruktivan i kreativan akter. Smatram da je došlo do velike promjene u posljednjih par godina s promjenom administracije u Bijeloj kući. Amerika je ključni akter u ovim zbivanjima. To je bila tijekom potpisivanja Daytonskog sporazuma. Ono što se događalo godinama poslije toga da je Amerika u različitim dijelovima svijeta zapostavljala svoje saveznike, a implicitno podržavala one koji su joj se protivili", kazao je.

Primjerice, zanemarivala je na Bliskom istoku Izrael, a otvarala je niz vrata i prostora Iranu, dodao je Havel.

"Apsurdno je da razgovaramo o tome da Hrvati imaju pravo izabrati svog predstavnika u Predsjedništvu. To je nadrealistička i apsurdna situacija. Tome bi se smijali prije 20 godina", dodao je.

Poručio je kako konfuzna situacija koja vlada u BiH pogoduje vanjskim akterima koji dugoročno nisu na dobrobit ni građanima BiH ni Europi.

"U tome kontekstu svakako bih podržao federalizaciju, treći entitet. Njime bi se posložile karte na stol, znala bi se pravila i stvari bi se počele odvijati zakonito unutar točno određenih gabarita. U ovoj situaciji imamo utjecaje, osobito aktere s Bliskog istoka, prvenstveno mislim na Tursku koja je pod Erdoganovim vodstvom napravila ogroman iskorak prema obnovi utjecaja na područje nekadašnjeg Osmanskog carstva. To je nešto što Bošnjacima možda godi, često se govori o tome kako je pokojni Izetbegović ostavio Bosnu u amanet Erdoganu, za one koji imaju sreću da ne znaju što je amanet, u ostavštinu. To je grozna poruka i Hrvatima i Srbima, Osmansko carstvo je jedan dio naše prošlosti koji želimo izučavati, ali ni na koji način ne želimo promatrati kao aktualan politički fenomen", rekao je profesor Havel.

Kao drugi vanjski akter koji se miješa u BiH je Iran, dodao je.

"Ovih dana u Hrvatskoj govorimo o paraobavještajnom podzemlju, Iran je prisutan, premrežio je BiH svojim obavještajnim djelovanjem, i to je također akter koji ne odgovara ni Hrvatima ni Srbima ni građanski orijentiranim Bošnjacima u konačnici, a osobito ne Zapadu, Europi i Americi", poručio je Havel.

Preslagivanje snaga unutar BiH, gdje bi se u stranu maknula konfuzija i nepravda da se izabere netko tko je možda legalan, a ne i legitiman, držim da bi se onda i vanjski akteri morali uskladiti s novim načelima i da bi to pridonijelo i transparentnosti i kvaliteti sudjelovanja BiH unutar međunarodnih odnosa, zaključio je.

Cijeli izvještaj iz otvorenog pročitajte u tekstu Knezović: Ako Komšić opet bude izabran, Hrvati će to shvatiti kao akt neprijateljstva.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.