Borba s nestašicom lijekova je globalna: Može li birokratski Bruxelles doskočiti ovom problemu

Osim velikih dugovanja, naše zdravstvo je u zaostatku plaćanja, čime se krše i zakonski rokovi koji za sve ostale subjekte na tržištu iznose maksimalnih 60 dana, a bolnice i HZZO veoma često probijaju i psihološku granicu od 180 dana.

Tako je ukupan dug bolnica prema svim veledrogerijama iznad navedenog roka od 180 dana na dan 31. studenog premašio 90 milijuna eura, a u studenom se dodatno pogoršala i dinamika plaćanja prema ljekarnama koje su bile na 150 dana.

Uz ovaj problem, Hrvatska se, kao i uostalom cijeli svijet, bori s nestašicom lijekova, koja se dodatno pogoršala tijekom pandemije korona virusa.

Na mrežnim stranicama HALMED-a prijavljen je tako privremeni prekid opskrbe za 30-tak lijeka, a nestašica za više od 300 različitih lijekova, što predstavlja veliki problem za pacijente, posebno one kojima su terapije specifične zbog bolesti i koji se ne mogu tako lako zamijeniti nekim drugim lijekovima.

Foto: Pixabay

Projekt eLijekovi

U tom smislu važno je istaknuti da je Hrvatska u prosincu konačno završila projekt "eLijekovi - Integrirani informatički sustav za upravljanje lijekovima". 

Projekt je započeo u svibnju 2019. godine, a njegova ukupna vrijednost je 2.231.933,00 eura. Europska unija sufinancirala ga je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 1.894.950,00 eura.

Riječ je o upravljanju podacima o lijekovima na nacionalnoj razini kako bi se osigurala sigurna razmjena informacija o lijekovima između različitih sudionika zdravstvenog sustava. Ovime je i nadograđena postojeća e-usluga u sustavu e-Građani, a koja omogućuje provjeru podataka o statusu lijeka na listi lijekova HZZO-a, provjeru upute o lijeku u elektroničkom obliku i jednostavnu prijavu sumnje na nuspojavu za lijekove koje pacijent uzima ili ih je uzimao u posljednjih šest mjeseci. 

Foto: HZZO

Problem nestašice lijekova u cijelom svijetu

Kada je riječ o nestašici lijekova, ovaj problem pokušava se riješiti na razini cijele Europske unije. U razdoblju od 2000. do 2018. nestašica lijekova u EU-u povećala se 20 puta te se, prema Komisiji, kontinuirano povećava za široko korištene osnovne lijekove.

Razlozi su složeni, od problema u proizvodnji, industrijskih kvota, zakonite paralelne trgovine i neočekivanih povećanja potražnje nakon epidemija ili prirodnih katastrofa do cijene, o čemu se odlučuje na nacionalnoj razini.

Kada je riječ o proizvodnji aktivnih farmaceutskih sastojaka, kemijskih sirovina i lijekova, EU sve više ovisi o trećim zemljama, uglavnom Indiji i Kini.

Stoga se i EU trudi raditi na rješenju za ovaj problem te je u tom smislu u studenom ove godine pojačala mjere za sprečavanje kritičnih nestašica lijekova i sigurnu opskrbu u Uniji. Jedan od ključnih odgovora Unije tako je pokretanje Europskog dobrovoljnog mehanizma solidarnosti za lijekove, kreiranje Unijinog popisa kritičnih lijekova, a očekuju se i smjernice EU-a o javnoj nabavi lijekova radi jačanja sigurnosti opskrbe, ali i smjernice za EU-ovu zajedničku nabavu antibiotika i lijekova protiv respiratornih virusa za sljedeću zimu.

Zapravo je riječ o potezima koji mogu ublažiti postojeću situaciju, a puno se očekuje od reforme farmaceutskog sektora koja bi trebala uključivati niz mjera za poboljšanje sigurnosti opskrbe i suzbijanje nestašice lijekova u dugoročnom razdoblju i izvan kriznih situacija. Međutim, njezino konačno donošenje ne očekuje se još godinama s obzirom na činjenicu da se s istom moraju složiti sve članice EU-a.

Foto: HINA/Zvonimir Kuhtić

Reforma na razini EU-a

Tako je u travnju ove godine predstavljen dugo očekivani nacrt predložene revizije zakona koji reguliraju farmaceutsku industriju bloka, a koja je već tada najavila da će zbog najavljenih promjena ulagati izvan Europske unije.

U Europi smo po ovome na samom dnu: Može li ministar riješiti goruće probleme u zdravstvu

Cilj je reformama nastojati spriječiti nestašicu lijekova, poput nestašice antibiotika prošle zime, tako što će kompanije morati obavijestiti ranije EU o mogućim problemima s opskrbom. Ideja je stvoriti i "jedinstveno europsko tržište za lijekove", ali i osigurati svim Europljanima pristup inovativnim novim tretmanima i generičkim lijekovima te prekinuti velike razlike u pristupu i cijenama među zemljama EU-a.

Već tada su reagirale nek od velikih tvrtki s tvrdnjama da će reforme imati suprotan učinak te da će Europa ostati bez najnovijih tretmana, a da su navedeni prijedlozi otrov za inovacije i konkurentnost Europe. 

Ostaje pitanje je li veliki birokratski briselski aparat sposoban donijeti reformu koja će pratiti tehnološki razvoj, zaista omogućiti građanima dostupnost lijekova i inovativnih terapija, i u konačnici, vratiti proizvodnju lijekova u Europu.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.